Pratite nas

BiH Hrvati nemaju stvarnih predstavnika u vlasti

Objavljeno

na

Nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić u razgovoru za narod.hr osvrnuo se na trenutnu situaciju Hrvata u Bosni i Hercegovini i njihovu borbu na svim razinama te prava koja još nemaju.Osvrnuo se i na predstojeće Opće izbore, kao i iskustvo s dopisnim glasovanjem.

Budući da ste u stalnom kontaktu s vjernicima i vidite kako žive – kako biste trenutno ocijenili situaciju Hrvata u BiH – političku i ekonomsku?

vinko_puljic_352115S1Ovdje bih više stavio naglasak na Hrvate u Bosni, jer to stanje bolje poznajem od stanja u Hercegovini. Iako mislim da nije velika razlika. Na ovim prostorima vrlo je vidljiva žilavost kojom se bore Hrvati na svim razinama, jer nemamo stvarnih predstavnika u vlasti. Ovi koji jesu u vlasti premalo su zainteresirani za opstanak i jednaka prava na ovim prostorima. To daje jedno nepovjerenje u politiku i vlast. Posebno je to vidljivo bilo za vrijeme poplava i nakon stravične poplave. Ljudi i danas čekaju potporu vlasti, koja diže i kredit i donatorske konferencije zakazuje, a i postoje fondovi za izvanredne situacije. Nekima kao da je drago jer nisu bili u planu za povrat, pa će ih sada voda potjerati. Uopće je nezainteresiranost naših predstavnika u razvoj ekonomije na području Bosne, osim tamo gdje su dobili glasove na izboru. Doslovno kažnjavaju ljude tihim načinom. Time ih još više guraju u političku rezignaciju.

Jeste li primijetili da Hrvati napuštaju BiH i sada kao što je to bilo nakon rata? Što je s povratnicima, susrećete li one koji se žele vratiti na svoja ognjišta, ali ne mogu…

Jedino je primjetljivo koliko će se vratiti na područja gdje ih je voda potjerala. Nije lako u dvadeset godina dva puta sve izgubiti i ponovo početi. Tu ih treba hrabriti i potpomoći za opstanak. Što je dalje odmaklo vrijeme od rata, sve je više onih koji bi se vratili, ali nemaju potpore za povratak. Međunarodna zajednica je odobrila sredstva za potporu povratka, ali ih drži na banci skoro dvije godine. Kada ih bude davala, davat će ih preko lokalne vlasti koja provodi svoju politiku, te opet Hrvati neće biti obuhvaćeni tim programom, kao što je bilo i do sada. Tako je i Republika Hrvatska odobrila sredstva, ljudi se prijavili, i vidimo kako je sve to ostalo „šuplja priča”. Velika je smetnja politička igra domaćih i stranih, kojima smeta povratak Hrvata.

Možemo li reći kako je biranje vlastitog predstavnika preduvjet za zajednički život u BiH?

Temelj suživota su jednaka prava. Zato su krivci ovih nejednakih prava potpisnici Daytonskog sporazuma, koji je u temelju nepravedan. Nadalje, partneri u vlasti su vrlo nepošteni, jer ono što traže za sebe, ne priznaju drugima. Bez tih jednakih stavova i mjerila, teško je izgrađivati suživot i toleranciju. Nadalje, naši predstavnici u vlasti se ne brinu za narod nego kako doći do vlasti i kako biti u vlasti. Zato nas silno boli ova razjedinjenost koja ima uzrok u borbi za vlast. To partneri u politici jako koriste. Teško je na tom polju nešto izmijeniti jer se ne biraju sredstva da se vlast postigne.

Koliko pomaže Vlada RH i pomaže li dovoljno? I je li dovoljna financijska pomoć pri obnovi kuća, škola? Što bi još trebali učiniti?

Hrvatska vlada se previše zaokupirala oko sebe, te nema baš mnogo ni vremena ni osjetljivosti za naše probleme. I za Hrvatsku je premalo programa ostvarila iz EU, a kamoli da se zauzme i za nas iako ima na to pravo i mogućnost. Hrvatska ne može oprati ruke od naše sudbine jer je potpisnik mirovnog sporazuma, zato ima moralnu obavezu zaštiti jednaka prava, a i po Ustavu RH ima dužnost. Možete li uprijeti zadnji projekt kojeg je RH ostvarila u BiH?

U listopadu su Opći izbori – što očekujte? Koje je vaše mišljenje o dopisnom glasovanju, mislite li da će ljudi izaći na izbore te kako ih motivirati da izađu u što većem broju?

Nažalost, teško je na ovo pitanje odgovoriti. Rezigniranost birača, posebno onih koji su izvan BiH a imaju pravo izaći na izbore, dovodi naše stanje još u teže stanje. Ne znam kako pokrenuti birače. Ne smijemo računati da će naše kukanje nešto promijeniti. Moramo biti zauzetiji na terenu kako bi stvar mijenjali kroz zakonite strukture. Važno je svoj glas dati i dokazati naš stav, bilo osobnim prisutnim glasovanjem ili dopisnim putem. Nažalost, dokazalo se da je mnogo manipulacije dopisnim putem, kod onih koji primaju dopise. O tome imam očito negativno iskustvo. Premalo mediji u Hrvatskoj podupiru tu aktivnost, a također i politika bi mogla mnogo više. Treba nam vratiti povjerenje u nas same, i zauzeti se jače, kako bi manje kukali, a više se „borili” za jednaka prava.

 

narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

‘Vrije’ u Crnoj Gori: Sprema se masovni prosrpski prosvjed

Objavljeno

na

Objavio

Za subotu 29. veljače u Crnoj Gori najavljuju se dosad najveći anticrnogorski i prosrpsko-proruski prosvjedi u obliku pravoslavnih litija (procesija) protiv u prosincu 2019. donesenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji SPC, tamošnja srpska manjina te Srbija smatraju protusrpskim.

Provučićevski i anticrnogorski mediji u Crnoj Gori najavljuju dolazak čak 200.000 prosvjednika te objavljuju da je crnogorski predsjednik Milo Đukanović već pobjegao iz države, stvarajući time gotovo pučističku i trijumfalističku atmosferu i prijetnje.

>>> Mitropolit Mihailo: Srbija i SPC nikada se nisu pomirili s tim da je Crna Gora postala nezavisna država

Na prosvjede će organizirano doći i autobusi iz Srbije, iz srpskog entiteta u BiH, Republike Srpske, te ostalih dijelova Crne Gore – organizirani prijevoz stoji oko 30 eura – tako da se ponavljaju priče iz Miloševićevskih “događanja naroda” s kraja 80-ih i početka 90-ih godina 20. stoljeća.

Zanimljivost podgoričkih prosvjeda je da će liturgiju u tamošnjem najvećem pravoslavnom hramu, Hramu Hristova vaskrsenja, predvoditi kijevski mitropolit proruske ukrajinske pravoslavne Crkve Onufrije, što ovim prosvjedima i cijeloj situaciji u Crnoj Gori daje dodatni širi politički kontekst.

Naime, Rusija je stala uz Srbiju u tom pitanju, a Ruska pravoslavna crkva podržala je negodovanje SPC-a u povodu crnogorskog Zakona. Dolazak proruskog mitropolita iz Ukrajine u Crnu Goru u jeku prosvjeda dodatna je poruka Podgorici, ne samo iz Srbije nego i iz Moskve, piše Jutarnji list

>>> ‘Crna Gora na rubu građanskog rata’

Podsjetimo da je carigradski patrijarh Bartolomej krajem 2018. godine priznao autokefalnost Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi (UPC), koju RPC ni SPC ne priznaju i zbog toga su prekinuli odnose s carigradskom patrijaršijom te Grčkom (Eladskom) pravoslavnom crkvom i još nekim pravoslavnim crkvama koje su priznale autokefalnost UPC-u.

Slanjem praktički predstavnika RPC-a u Podgoricu na najveći prosvjed i Beograd i Moskva odaslali su Crnoj Gori jasnu poruku. Ukrajinski veleposlanik u Podgorici rekao je da mitropolit Onufrije ne predstavlja niti je opunomoćenik Crkve ni države Ukrajine iako se tako predstavlja.

Ukrajinsko veleposlanstvo u Crnoj Gori smatra potpuno neprikladnim da crkveni dostojanstvenik RPC-a komentira unutarnju politiku i stanje u Crnoj Gori uime Ukrajine. I iz UPC-a su javili da je jedini zakoniti predstavnik Ukrajinske pravoslavne crkve patrijarh Epifanije, piše Jutarnji list

U zemlji je, pak, objavljen proglas Pokreta za neovisnu i europsku Crnu Goru, u kojem se navodi da je država u postjugoslavenskom periodu izdržala znatno jače nasrtaje od “aktualne popovske histerije”, pa će izdržati i sadašnji velikosrpski napad.

Uzgred, SPC, osim ovoga, ima još jedan problem – raskol SPC-a u SAD-u. Tamo se dio svećenstva odcijepio od SPC-a i osnovao vlastitu crkvu, prisvojivši imovinu SPC-a. U Beogradu pozivaju “otpadnike” da se vrate ili će snositi posljedice.

Milo Đukanović: Crna Gora se suočava sa višestrukim udarima iznutra i izvana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH šalje dodatne policajce na granicu prema Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Vlasti Bosne i Hercegovine najavile su u petak da će rasporedit veći broj graničnih policajaca na svoju istočnu granicu prema Srbiji i Crnoj Gori nakon najave Turske da neće više zadržavati migrante u njihovu nastojanju da se krenu prema Europi.

Nakon sastanka ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića i ravnatelja Granične policije BiH Zorana Galića priopćeno je da će se na istočnoj granici poduzeti ‘mjere kako bi se što učinkovitije odgovorilo na pritisak ilegalnih migranata’.

Ravnatelj Galić istaknuo je da su svi raspoloživi policajci te materijalno-tehnički resursi već preraspoređeni na istočni i sjeveroistočni dio granice, a najavio je i dodatno angažiranje policijskih službenika Granične policije BiH iz drugih sredina.

Na istočnu granicu će uz policijske službenike biti upućene i mobilne jedinice Granične policije BiH.

Radončić i ravnatelj Galić razgovarali su i o mogućnosti angažiranja drugih policijskih agencija u nadzoru graničnog pojasa. Trenutačno graničnim policajcima u nadzoru državne granice pomažu službenici Uprave za koordinaciju policijskih tijela BiH, Državne policijske agencije (SIPA), te ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske.

Ranije u petak ministar Radončić izrazio je očekivanje da Turska ipak neće nekontrolirano pustiti migrante prema Europi jer bi to izazvalo humanitarnu katastrofu, a za Bosnu i Hercegovinu bio bi golem problem.

Prema navodima iz Granične policije BiH toj agenciji nedostaje oko 1000 policajaca, koji bi bili potrebni za učinkovit nadzor granica. (Hina)

Ako Turska pusti migrante, BiH će imati velike probleme

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari