Pratite nas

BiH je suočena s dvije prijetnje. Jedna je separatizam, druga je centralizam

Objavljeno

na

Eurozastupnici Davor Ivo Stier i Tonino Picula održali su u Washingtonu predavanje studentima i javnosti u centru za prekooceanske odnose sveučilišta John Hopkins (JHU) te su pri tome istaknuli kako tendencije separatizma, ali i unitarizma najpogubnije djeluju po europsku i euroatlansku budućnost BiH.

Separatizam

Stier i Picula su kao izaslanici Europskog parlamenta (SP) na više susreta u Washingtonu u predstavništvima EP-a i Europske unije objasnili pozicije Hrvatske kao nove članice te njezine politike prema jugoistočnoj Europi s posebnim naglaskom na BiH i položaj Hrvata.

“BiH je suočena s dvije prijetnje. Jedna je separatizam, o čemu nismo morali posebno govoriti u Washingtonu jer je to dobro poznato, a druga je centralizam. Objasnili smo zašto su centralističke i unitarističke snage jednako opasne za europski i euroatlantski put kao i separatističke”, rekao je Stier iz Washingtona za Večernjak. Po njegovim riječima, unitaristička politika se najviše odražava na položaj Hrvata, ali i BiH.

“Unitarizacija je opasna zbog toga što razbija koncept federalizma na kojima jedino FBiH, a i BiH mogu funkcionirati. Jedino tako se može prevenirati majorizacija jednoga naroda nad drugim. Jedino tako se može otvoriti put za jednu zemlju koja je višenacionalna da funkcionira po europskim standardima”, objasnio je Stier. Plastično je to objasnio i s pregovorima oko izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda, navodeći da bošnjačke stranke nisu pokazale spremnost odustati od manipuliranja s izborom Hrvata u vlast.

Identičan stav

“Jedna zemlja s tri konstitutivna naroda i koja želi jednakost sva tri naroda i svih građana jedino na načelima federalizma može uspješno funkcionirati. To negiraju snage centralizma koje su se pokazale i nakon sastanaka s predstavnicima EK. Iako su načelno prihvatili točke o tome iz Bruxellesa, čim su se vratile u Sarajevo vidjeli smo da su to počele minirati. Ta opstrukcija očito opet zatvara put BiH prema EU”, istaknuo je Stier. Situaciju u BiH su sugovornicima u Washingtonu usporedili s Belgijom. “U Belgiji im ne pada na pamet da 60 posto Flamanaca bira predstavnike Valonaca kojih ima manje iako je to matematički moguće učiniti. To oni ne čine jer bi to bio kraj Belgije. Upravo to se događa danas u FBiH gdje jedan narod drugome bira predstavnike, i to je ključni problem”, istaknuo je. Njegov kolega Picula je naveo kako problem BiH nije u decentralizaciji, nego da je to nepoštovanje demokracije. Moderator susreta u Washingtonu bio je Edward Joseph iz JHU, nekadašnji visoki dužnosnik međunarodne zajednice u BiH i u regiji koji je zajednički nastup Picule i Stiera ocijenio znakovitim.

vecernji.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari