Pratite nas

BiH

BiH mora do kraja godine dopustiti bescarinski uvoz iz Hrvatske

Objavljeno

na

Ukoliko toga ne bude vlasti BiH suočiti će sa suspenzijom pogodnosti koje trenutačno uživaju u trgovini s drugim državama-članicama Unije.

Europska unija očekuje od Bosne i Hercegovine da do kraja godine prilagodi svoj privremeni trgovinski sporazum kojega ima s Bruxellesom i tako omogući njegovu primjenu i na robe koje se izvoze iz Hrvatske, a ukoliko toga ne bude vlasti BiH vjerojatno će se suočiti sa suspenzijom pogodnosti koje trenutačno uživaju u trgovini s drugim državama-članicama Unije, upozorio je izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH Christian Dan Preda.

[ad id=”68099″]

“EU očekuje od BiH da pokaže neophodnu fleksibilnost i omogući prilagodbu Privremenog trgovinskog sporazuma odnosno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kada on stupi na snagu, i to prije kraja 2015. godine. Taj je rok od velikog značenja jer je Europska komisija predložila privremenu suspenziju autonomnih trgovinskih preferenci od 1. siječnja 2016. godine ako se do tog datuma ne finalizira prilagodba trgovinskih koncesija.

To znači da bi BiH trebala okončati pregovore o tom otvorenom pitanju”, kazao je Dan Preda u intervjuu kojega je u utorak objavilo sarajevsko “Oslobođenje”.

Vlasti BiH do sada su odlučno odbijale provesti prilagodbu Privremenog trgovinskog sporazuma s Unijom kako bi se njegove odredbe primjenjivale i na Hrvatsku jer drže kako bi u tom slučaju bescarinski uvoz hrvatskih proizvoda ugrozio domaću proizvodnju, posebice onu vezanu za poljoprivredu i prehrambeni sektor.

Hrvatska je prije ulaska u Europsku uniju kao članica CEFTA-e svoje proizvode u BiH mogla izvoziti bez ograničenja i bez plaćanja carina, kao i na tržišta ostalih članica CEFTA-e. Nakon ulaska u EU Hrvatska je morala izići iz CEFTA-e te je izgubila preferencijalni carinski tretman. Od tada ona ima pravo, prema tumačenju Europske komisije, koristiti kvote za izvoz u BiH koje su ranije odobrene državama članicama EU, čemu se pak u BiH protive strahujući da to znači prekomjerni uvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske koji bi ugrozio domaće tržište.

Dan Preda je istaknuo kako EU na tome inzistira te kako nema razloga da BiH ne postupi onako kako su već postupile druge države regije prilagođavajući se ulasku Hrvatske u EU.

“Sve druge zemlje zapadnog Balkana dogovorile su protokole o prilagodbi s EU, a BiH je jedina iznimka”, kazao je Dan Preda dodajući kako su vlasti BiH odgovorne jer se već dvije godine odbijaju uključiti u pregovore na temelju davno uspostavljene metodologije kojom se tretira tzv. tradicionalna trgovina.

Istaknuo je kako EU ne želi suspenziju trgovinskih odnosa s BiH, ali je istodobno dodao kako bi u takvom slučaju najviše štete imala upravo BiH jer ona 72 posto svog izvoza plasira upravo na tržišta država-članica Unije.

Dan Preda je kazao kako je EU veoma zainteresirana za jačanje ukupnih odnosa s BiH, a u tome sudjeluje i Europski parlament, koji bi u četvrtak trebao donijeti i posebnu rezoluciju o tome.

Rezolucija uglavnom poziva vlasti i političare u BiH na bržu provedbu reformi, no sadrži i dijelove koji na prijedlog nekih hrvatskih europarlamentaraca govore o nužnosti ustavnih promjena odnosno “federalizacije” zemlje.

Dan Predino je tumačenje kako takve dijelove rezolucije, koji u BiH već izazivaju različite reakcije, treba tumačiti “veoma oprezno”.

“Jasno se kaže da bi prioritet trebalo dati gospodarskim i socijalnim reformama”, kazao je Dan Preda dodajući kako je svima jasno da se unutarnji ustroj BiH može mijenjati jedino na temelju odredbi iz Daytona kojima je definirano da je za to potrebna suglasnost sva tri konstitutivna naroda. “Europski parlament neće biti taj koji će ga mijenjati. To je sasvim sigurno”, kazao je Dan Preda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Pet hrvatskih županija u Federaciji BiH proglasile da Komšić nije dobrodošao

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri i predsjednici skupština pet županija s hrvatskom većinom u Federaciji BiH zajednički su u četvrtak odbili gostoprimstvo novoizabranom članu BiH Predsjedništva Željku Komšiću ističući da on tamo ne predstavlja Hrvate nego Bošnjake.

“Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog haroda, stoga u toj funkciji nije dobrodošao na prostor naših županija”, navodi se u otvorenome pismu županijskih čelnika čime se širi otpor među hrvatskim institucijama u BiH prema Komšiću za kojega se tvrdi da je izabran glasovima Bošnjaka.

Otvoreno pismo kojim se Komšić proglašava nepoželjnom osobom potpisali su predsjednik vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg i zamjenik predsjedatelja skupštine te županije Tomislav Martinović, premijer Županije zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić i predsjedatelj županijske skupštine Anto Miletić, predsjedatelj Skupštine vlade Hercegbosanske županije Robert Bagarić i tamošnji premijer Ivan Jozić, zatim predsjedatelj Skupštine Srednjobosanske županije Josip Kvasina te predsjednik vlade Posavske županije Marijan Klaić i predsjedatelj tamošnje županijske skupštine Joso Marković.

“Na ovim općim izborima hrvatski narod je uvjerljivom većinom izabrao Dragana Čovića za svoga legalnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Stoga ovim putem, svima u našoj domovini BiH, kao i predstavnicima međunarodne zajednice poručujemo da je BiH država triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana te da, u duhu Ustava BiH, konstitutivne narode u Predsjedništvu mogu predstavljati samo legitimno izabrani politički predstavnici”, stoji u zajedničkom otvorenom pismu čelnika županija s hrvatskom većinom.

Ranije je Komšića personom non grata proglasilo dvadesetak općina s hrvatskom većinom u BiH. Komšić je pobijedio u izbornoj utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH protukandidata Dragana Čovića. Hrvatske stranke i više udruga i pojedinaca upozorili su da je Komšić treći put zaredom nametnut mimo volje Hrvata glasovima Bošnjaka koji su četiri puta brojniji u Federaciji BiH.

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, u četiri gotovo isključivo hrvatske općine na području Županije zapadnohercegovačke Komšić je dobio oko 280 glasova ili 0,66 posto, a za Čovića je tamo glasalo oko 30.000 Hrvata. Istodobno Komšić je pobjeđivao i u općinama u kojima doslovno Hrvati uopće ne žive.

(Hina)

 

Karamatić: Za Komšića su glasovali ekstremisti koji žele uspostavljanje islamske države u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lajčak: Izborom Komšića Hrvati će se osjećati još više marginaliziranima

Objavljeno

na

Objavio

Za razliku od svog starijeg kolege Wolfganga Petritscha koji je izrazio zadovoljstvo što je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH, njegov mlađi kolega i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak zbog ishoda izbora u BiH izrazio je zabrinutost. Bivši visoki predstavnik u BiH, donedavni predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak listu Emerging Europe izjavio je kako “Hrvati u BiH smatraju da nisu zastupljeni”, piše Večernji list BiH.

Dalekosežne posljedice

“Hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića izabrali su Bošnjaci, a Hrvati koji su se uvijek osjećali marginaliziranima sada će se još više osjećati tako. Za njih su u Predsjedništvu dva člana bošnjačka i jedan Srbin, ali nijedan Hrvat”, kazao je Lajčak. On traži od Europe i njezine diplomacije da se više fokusira na zapadni Balkan i da za to područje ne izgubi zanimanje, pogotovo nakon izbora u BiH i referenduma oko novog imena Makedonije. “Jako me zabrinjava posljedica ovih izbora.

Milorad Dodik, za kojeg nije tajna da ne vjeruje u budućnost BiH, sada je član Predsjedništva i sumnjam da će upotrijebiti svoju ulogu u jačanju BiH“, kazao je Lajčak. I on je izrazio bojazan kako će se posljedice izbora u BiH loše odraziti na cijelu regiju i traži, kako ističe, od EU-a jasno definiranu politiku za prostor Balkana. Svi analitičari i strani mediji ističu kako je pred BiH duga ustavna kriza oko formiranja vlasti na svim razinama te blokada započetih reformskih procesa i pogoršanje ionako loše ekonomske situacije.

“Ono što će posebno obilježiti ove izbore jest prijeteća institucionalno-ustavna kriza zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona BiH. Čini se kako je neizbježno da idemo u dugu krizu formiranja vlada, to jest kriza formiranja vlasti FBiH, kao i u državi, nema brzog rješenja na vidiku”, tvrdi Bodo Weber, suradnik u organizaciji Associate of the Democratization Policy Council, dodajući kako će sve to definitivno zaustaviti euroatlantske integracije BiH na neko dulje vrijeme.

Zabrinutost i analize

Analitičari britanskog dnevnika The Guardian još dan prije izbora istaknuli su kako je situacija u FBiH, gdje politički sudjeluju Bošnjaci i Hrvati, najkompliciranija. “Mnogi Hrvati u BiH osjećaju da ih politički sustav diskriminira. Dok etnički Srbi imaju svoj vlastiti entitet, Republika Srpska, Hrvati i Bošnjaci moraju dijeliti drugi entitet Federaciju BiH, gdje se taktičkim glasovanjem može dopustiti da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bošnjačkim glasovima”, objavio je The Guardian. A time kakve će posljedice na bh. ekonomiju i društvo zbog lošeg Izbornog zakona imati predstojeća ustavna kriza, još su se ranije bavili ekonomski analitičari međunarodne agencije za ocjenu državnog (suverenog) kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari