Pratite nas

BiH nema ni plan zapošljavanja!

Objavljeno

na

zastave-bih-660x330BiH i njene institucije, na čelu s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO), debelo kasne u odnosu na države regije kada je u pitanju ispunjavanje ciljeva iz Strategije ekonomskog razvoja jugoistočne Europe 2020. godine.

Politika, nerad, nezainteresiranost ili neki četvrti faktor, već u startu zakočili su usvajanje Akcijskog plana za ispunjavanje ciljeva iz Strategije.

Naime, Strategija jugoistočna Europa 2020. zamišljena je kao ambiciozni globalni regionalni projekt, koji bi trebalo doprinijeti poboljšanju ekonomija i zapošljavanju čak milijun ljudi! Iako su u državama regije još prije dvije godine načinjeni prvi koraci, trenutni ekonomski pokazatelji znatno su lošiji, dok je istovremeno BiH, zbog kompliciranog političkog uređenja, nepravilnosti i mnoštva adresa za odlučivanje, ponovo “ružno pače” u očima Europe i susjeda. Na to je, uostalom, ukazano i na lipanjskom sastanku Vijeća za regionalnu suradnju u Bukureštu. Vrijedi podsjetiti da je i sama Nevenka Savić, direktorica Direkcije za Europske integracije (DEI) BiH, priznala da BiH u međuvremenu nije usvojila ni akcijski plan kojim se definiraju aktivnosti na poboljšanju stanja bh. ekonomije, pišu Nezavisne novine.

Konsultacije po ovom pitanju trebalo je da provede MVTEO BiH, no ovdje smo se opet uvalili u blato vlastitih intriga i međusobnih optužbi za pokušaje centralizacije ekonomije, odnosno prijenosa nadležnosti. Kako navode iz MVTEO, djelovanje po tom pitanju u startu je pogrešno realizovano.

“Nakon potpisivanja Izjave o prihvaćanju Strategije razvoja JIE 2020. od strane prethodnog ministra (Mirko Šarović), pristupilo se navodnom akcijskom planu, a što je podrazumijevalo njegovu izradu od strane eksperata, uz sudjelovanje subjekata koji uopće nisu raspolagali ovlaštenjima. Pri tome, ne samo da nitko u proces izrade Nacrta akcionog plana nije uključio predstavnike nadležnih institucija, već je predviđena realizacija aktivnosti koje podrazumijevaju prijenos nadležnosti i centralizaciju”, ističu iz Ministarstva te zaključuju da bi, “ukoliko bi neko pokušao da nametne Nacrt akcijskog plana u njegovoj originalnoj verziji, on bio osuđen na propast”.

Kao dodatnu dimenziju u cijeloj konfuziji navode činjenicu da nije određen “ni politički ni tehnički koordinator za provođenje aktivnosti i monitoring”.

“Drugim riječima, Vijeće ministara BiH nikada nije usvojio odluku po kojoj bi to trebalo da bude naše ministarstvo. Stoga, kao jedini logičan koordinator u ovom kontekstu nameće se tijelo općeg karaktera”, Kabinet predsjedavajućeg Vijeća ministara, kojem bi tehničku podršku pružala Direkcija za Europske integracije BiH”, zaključuju u MVTEO.

Dalje navode da su u međuvremenu, ipak, prikupili komentare i sugestije nadležnih tijela u BiH na Nacrt akcijskog plana, koji su izradili vanjski eksperti, te da će ga uputiti Vijeću ministara na razmatranje.
U Kabinetu predsjedavajućeg Vjekoslava Bevande, međutim, odbacuju svaku vrstu odgovornosti, pišu Nezavicne novine.

“Da je Ministarstvo dostavilo prijedlog takve odluke, Vijeće ministara bi o njoj raspravljalo i donijelo odgovarajuće zaključke te stoga ne možemo komentirati navedeni dio iz odgovora MVTEO”, kazali su u Bevandinom kabinetu.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, smatra da je prevashodno sama Strategija zamišljena preambiciozno.

“Očigledno je da se neke međunarodne obaveze potpisuju pod pritiskom, kao što je očigledno i da je kapacitet naših institucija mali. Mi nemamo dovoljno kvalitetnih ljudi, ne postoji planski pristup, zbog čega, nažalost, nećemo ni moći povući masu financijskih sredstava iz IPA i drugih fondova”, ističe Grabovac.

On navodi da sve polazi od složenog političkog i državnog uređenja u BiH, uz krucijalnu činjenicu da je u svim institucijama vlasti negativna selekcija i manjak kvalitetnih kadrova.

“Istovremeno, zanemarivanje postojećeg uređenja je medvjeđa usluga BiH, jer onda dobivamo blokadu procesa”, zaključuje Grabovac.

Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, smatra da to što bh. institucije kasne s ispunjavanjem ciljeva iz ove strategije pokazuje na pasivan odnos vlasti prema ključnom problemu u državi – nezaposlenosti.
“Mi imamo Agenciju za rad i zapošljavanje BiH i to je sve, a što se tiče vlasti, koja bi trebalo da stvara preduvjete za zapošljavanje, tu nema angažmana. Sve to pokazuje koliko im je ‘bitan’ najveći problem ovog društva. Sve drugo im je važnije od toga”, kazao je Bajramović.

Komentirajući činjenicu da BiH i njene institucije kasne u odnosu na države regije kada je u pitanju ispunjavanje ciljeva iz Strategije ekonomskog razvoja, iz Unije udruženja poslodavaca RS kazali su da je bh. državni aparat najsloženiji u cijeloj Euorpi, što je jedan od razloga za ovo kašnjenje.

“To se, između ostalog, odražava i na dovođenje investitora u BiH”, kazali su iz Unije udruženja poslodavaca RS, pišu NN.

Iz svega proizlazi da je, iz perspektive BiH, teško, gotovo nemoguće usvojiti ovakav dokument bez širokog konsenzusa ključnih političkih faktora. Hoće li do toga doći – teško je predvidjeti, no vrijedi podsjetiti da je stanje ekonomije u BiH gotovo bezizlazno, dok je broj nezaposlenih dostigao oko 550.000.

Svilanović: Stanje ekonomije ključ za ulazak u EU

Strategiju razvoja jugoistočne Europe 2020. prošle godine su podržale vlade svih sedam zemalja učesnica: Srbije, Hrvatske, BiH, Makedonije, Kosova, Crne Gore i Albanije. Vlade su se obavezale da će raditi na ispunjavanju ciljeva: poboljšanje ekonomije, zapošljavanje, financiranje zajedničkih naučnih programa, uspostava bolje suradnje i zajedničke energetske i transportne infrastrukture itd. No, prema riječima Gorana Svilanovića, generalnog sekretara

Vijeća za regionalnu suradnju, rezultati nisu zadovoljavajući jer su se prilike u EU nakon posljednjih izbora promijenile. Stoga Svilanović upozorava da je regija na početku potpuno novog procesa pridruživanja, u kojem će ekonomija i stanje ekonomije u svakoj pojedinoj zemlji biti ključno za odluku o pridruživanju EU.

nezavisne.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatskoj trenutačno nedostaje čak 5000 radnika, najviše u turizmu i graditeljstvu. U isto vrijeme na Zavodu za zapošljavanje registrirano je više od 111 000 osoba. Ugostitelji tvrde da su pred kolapsom i od Vlade traže da se poveća kvota za strance. Premijer odgovara: spremni smo razmotriti kvote, ali neka se najprije zaposle naši radnici.

Kakve će to posljedice imati za hrvatski turizam i je li ugrožena turistička sezona? Koji je razlog nedostatka radne snage u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovarali su Marko Pavić, ministar rada i mirovinskoga sustava; Davor Majetić, glavni direktor HUP-a; Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata; Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma i Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika HGK-a.

– Politika ove Vlade je da prvenstveno aktiviramo domaću radnu snagu. Oko 20 tisuća anketiranih je izrazilo želju da rade u sezoni. Spajali smo ih s poslodavcima. Ne želimo zaustaviti investicije i odobrili smo 60 tisuća kvota za strane radnike, od toga je 15 tisuća za potrebe turizma.

Cijelo vrijeme pratimo dinamiku tržišta, trenutačno nedostaje 1500 radnih dozvola. Još jednom ćemo promotriti stanje na tržištu rada i spojiti radnike s poslodavcima. Ako to ne bude dostatno Vlada će ići u povećanje kvota. Cilj je i porast plaća što je jako bitan faktor za ostanak građana u Hrvatskoj, kazao je ministar Marko Pavić. Najavio je nove razgovore s poslodavcima.

Majetić: Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike

Davor Majetić se s tim složio. Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike.  “Od jeseni nudimo poslove, učinili smo sve kao poslodavci da zaposlimo domaće radnike. Ako nedostaje radnika, prisiljeni smo tražiti vani. Najviše nas zabrinjavaju male i srednje firme. Ljudi odlaze, sezona je počela, a konkurencija je nemila. Prihodi države u Hrvatskoj su 47 posto BDP-a, a u Irskoj je to 30 posto, kazao je. Smatra kako treba smanjiti troškove poslovanja, kako bi se ta sredstva prelila u plaće.

Ostojić: Nema vremena za analize i sastanke

Veljko Ostojić potvrdio je da je sezona ugrožena. Manji broj radnika znači znatno nižu kvalitetu, kazao je. Iznio je podatak da je jedna od najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj još u prosincu prošle godine iskazala interes za radnom snagom na Zavodu za zapošljavanje, a te potrebe još nisu riješene. “Što još moramo učiniti, da nas se ozbiljno shvati?”, upitao je. Nema vremena za analize i sastanke, zaključio je. Prosječna plaća konobara s hotelskim kompanijama s kojima komunicira je 5.500 kn neto, bez dodataka.

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

– Hrvatska je dugi niz godina svoju konkurentnost gradila na obespravljenim radnicima. To se događa i danas. Zašto su otišli ljudi vani – zato što je ukupni bruto trošak rada u Hrvatskoj 10,9 eura, a prosjek u EU 27,4 eura. U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti. Uvoz jeftine radne snage i drži niske plaće u Hrvatskoj, kazao je Krešimir Sever.

Vidović: Velika se bitka za radnike vodi u Europi

Davorko Vidović kazao je kako je kvotni model uvoza radne snage “tehnički” neodrživ. Hrvatska ne može bez stranih radnika i velika se bitka za radnike vodi u Europi. Imamo dramatičke demografske pokazatelje koji će biti i gori. Bilo je očekivano da ljudi odu, jer su u našem susjedstvu zemlje koje imaju najveće standarde. Posao je države da omogući da radnik od svoje plaće može dobro živjeti, zaključio je. Smatra da se Hrvatska mora otvoriti, ali i stvarati atraktivna radna mjesta.

“U turizmu radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a”

– Pitanje je koliko je plaćena i po kojim uvjetima radi jedna sobarica u nekom malom hotelu u Austriji. Mi ne tražimo modele da u Hrvatskoj bude bolje. Hrvatska prednjači u Europskoj uniji po zapošljavanju na određeno vrijeme, kazao je Krešimir Sever. Naveo je podatak da u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a. Toliko veliku masu stvore, a imaju tako male plaće. Gdje, pobogu nestane ta razlika?, upitao je Krešimir Sever.

Prema analizi HUP-a 20 posto ljudi iz Hrvatske odlazi zbog malih plaća, a 60 posto je onih koji ne vjeruju u bolju budućnost, naveo je Davor MajetićVeljko Ostojić je kazao kako je neto dobit turističkog sektora 2017. iznosila 5,6 posto. Iz toga treba izdvojiti i za investicije. Dajte nam bolje okvire poslovanja da bi imali od čega i plaće povećati, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Milanović nema podršku Glasa ako bude i kandidat HNS-a

Objavljeno

na

Objavio

Kandidatura bivšeg premijera i predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, koji je u ponedjeljak najavio da će se natjecati za predsjedničku dužnost, izazvala je velike reakcije na političkoj sceni, piše u utorak Jutarnji list.

U predsjedničinu Uredu neslužbeno kažu da Milanovićeva kandidatura nije iznenađenje a da ne očekuju radikaliziranje političke scene u kampanji.

Predsjednik Mosta Božo Petrov o Milanoviću nema lijepe riječi. “Ne znam što bih trebao misliti o čovjeku koji je bio poprilično loš premijer i čiji nekadašnji ministri i predstojnik Ureda drže većinu HDZ-ovoj Vladi”, rekao je Petrov.

Iz HNS-a neslužbeno poručuju da im se javi ako želi njihovu podršku, piše Jutarnji list i dodaje da Milanović neće imati podršku Glasa ako bude kandidat HNS-a. “Ako bude kandidat HNS-a mi u tome nećemo sudjelovati jer bi bio kandidat stranke koja je prevarila birače, koalicijskog partnera i njega samoga”, kaže Anka Mrak Taritaš.

Čelnik HSS-a Krešo Beljak podržava Milanovićevo stupanje u izbornu utrku, a čelnik SDSS-a Milorad Pupovac kaže da je i njima drago da je SDP postigao dogovor i odlučio istaknuti Milanovića.

Na Kaptolu nisu željeli službeno komentirati Milanovićevu kandidaturu, piše Jutarnji listi i dodaje kako je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ranije izjavio da “ne komentira gubitnike”.

Svoju podršku kandidaturi Zorana MIlanovića iskazao je i predsjednik Reformista Radimir Čačić, piše u utorak Jutarnji list.

(Hina)

Hitrec: Ako se na desnici razmrve glasovi ni Milanovićeva lenta nije nemoguća

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari