Pratite nas

BiH nema ni plan zapošljavanja!

Objavljeno

na

zastave-bih-660x330BiH i njene institucije, na čelu s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO), debelo kasne u odnosu na države regije kada je u pitanju ispunjavanje ciljeva iz Strategije ekonomskog razvoja jugoistočne Europe 2020. godine.

Politika, nerad, nezainteresiranost ili neki četvrti faktor, već u startu zakočili su usvajanje Akcijskog plana za ispunjavanje ciljeva iz Strategije.

Naime, Strategija jugoistočna Europa 2020. zamišljena je kao ambiciozni globalni regionalni projekt, koji bi trebalo doprinijeti poboljšanju ekonomija i zapošljavanju čak milijun ljudi! Iako su u državama regije još prije dvije godine načinjeni prvi koraci, trenutni ekonomski pokazatelji znatno su lošiji, dok je istovremeno BiH, zbog kompliciranog političkog uređenja, nepravilnosti i mnoštva adresa za odlučivanje, ponovo “ružno pače” u očima Europe i susjeda. Na to je, uostalom, ukazano i na lipanjskom sastanku Vijeća za regionalnu suradnju u Bukureštu. Vrijedi podsjetiti da je i sama Nevenka Savić, direktorica Direkcije za Europske integracije (DEI) BiH, priznala da BiH u međuvremenu nije usvojila ni akcijski plan kojim se definiraju aktivnosti na poboljšanju stanja bh. ekonomije, pišu Nezavisne novine.

Konsultacije po ovom pitanju trebalo je da provede MVTEO BiH, no ovdje smo se opet uvalili u blato vlastitih intriga i međusobnih optužbi za pokušaje centralizacije ekonomije, odnosno prijenosa nadležnosti. Kako navode iz MVTEO, djelovanje po tom pitanju u startu je pogrešno realizovano.

“Nakon potpisivanja Izjave o prihvaćanju Strategije razvoja JIE 2020. od strane prethodnog ministra (Mirko Šarović), pristupilo se navodnom akcijskom planu, a što je podrazumijevalo njegovu izradu od strane eksperata, uz sudjelovanje subjekata koji uopće nisu raspolagali ovlaštenjima. Pri tome, ne samo da nitko u proces izrade Nacrta akcionog plana nije uključio predstavnike nadležnih institucija, već je predviđena realizacija aktivnosti koje podrazumijevaju prijenos nadležnosti i centralizaciju”, ističu iz Ministarstva te zaključuju da bi, “ukoliko bi neko pokušao da nametne Nacrt akcijskog plana u njegovoj originalnoj verziji, on bio osuđen na propast”.

Kao dodatnu dimenziju u cijeloj konfuziji navode činjenicu da nije određen “ni politički ni tehnički koordinator za provođenje aktivnosti i monitoring”.

“Drugim riječima, Vijeće ministara BiH nikada nije usvojio odluku po kojoj bi to trebalo da bude naše ministarstvo. Stoga, kao jedini logičan koordinator u ovom kontekstu nameće se tijelo općeg karaktera”, Kabinet predsjedavajućeg Vijeća ministara, kojem bi tehničku podršku pružala Direkcija za Europske integracije BiH”, zaključuju u MVTEO.

Dalje navode da su u međuvremenu, ipak, prikupili komentare i sugestije nadležnih tijela u BiH na Nacrt akcijskog plana, koji su izradili vanjski eksperti, te da će ga uputiti Vijeću ministara na razmatranje.
U Kabinetu predsjedavajućeg Vjekoslava Bevande, međutim, odbacuju svaku vrstu odgovornosti, pišu Nezavicne novine.

“Da je Ministarstvo dostavilo prijedlog takve odluke, Vijeće ministara bi o njoj raspravljalo i donijelo odgovarajuće zaključke te stoga ne možemo komentirati navedeni dio iz odgovora MVTEO”, kazali su u Bevandinom kabinetu.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, smatra da je prevashodno sama Strategija zamišljena preambiciozno.

“Očigledno je da se neke međunarodne obaveze potpisuju pod pritiskom, kao što je očigledno i da je kapacitet naših institucija mali. Mi nemamo dovoljno kvalitetnih ljudi, ne postoji planski pristup, zbog čega, nažalost, nećemo ni moći povući masu financijskih sredstava iz IPA i drugih fondova”, ističe Grabovac.

On navodi da sve polazi od složenog političkog i državnog uređenja u BiH, uz krucijalnu činjenicu da je u svim institucijama vlasti negativna selekcija i manjak kvalitetnih kadrova.

“Istovremeno, zanemarivanje postojećeg uređenja je medvjeđa usluga BiH, jer onda dobivamo blokadu procesa”, zaključuje Grabovac.

Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, smatra da to što bh. institucije kasne s ispunjavanjem ciljeva iz ove strategije pokazuje na pasivan odnos vlasti prema ključnom problemu u državi – nezaposlenosti.
“Mi imamo Agenciju za rad i zapošljavanje BiH i to je sve, a što se tiče vlasti, koja bi trebalo da stvara preduvjete za zapošljavanje, tu nema angažmana. Sve to pokazuje koliko im je ‘bitan’ najveći problem ovog društva. Sve drugo im je važnije od toga”, kazao je Bajramović.

Komentirajući činjenicu da BiH i njene institucije kasne u odnosu na države regije kada je u pitanju ispunjavanje ciljeva iz Strategije ekonomskog razvoja, iz Unije udruženja poslodavaca RS kazali su da je bh. državni aparat najsloženiji u cijeloj Euorpi, što je jedan od razloga za ovo kašnjenje.

“To se, između ostalog, odražava i na dovođenje investitora u BiH”, kazali su iz Unije udruženja poslodavaca RS, pišu NN.

Iz svega proizlazi da je, iz perspektive BiH, teško, gotovo nemoguće usvojiti ovakav dokument bez širokog konsenzusa ključnih političkih faktora. Hoće li do toga doći – teško je predvidjeti, no vrijedi podsjetiti da je stanje ekonomije u BiH gotovo bezizlazno, dok je broj nezaposlenih dostigao oko 550.000.

Svilanović: Stanje ekonomije ključ za ulazak u EU

Strategiju razvoja jugoistočne Europe 2020. prošle godine su podržale vlade svih sedam zemalja učesnica: Srbije, Hrvatske, BiH, Makedonije, Kosova, Crne Gore i Albanije. Vlade su se obavezale da će raditi na ispunjavanju ciljeva: poboljšanje ekonomije, zapošljavanje, financiranje zajedničkih naučnih programa, uspostava bolje suradnje i zajedničke energetske i transportne infrastrukture itd. No, prema riječima Gorana Svilanovića, generalnog sekretara

Vijeća za regionalnu suradnju, rezultati nisu zadovoljavajući jer su se prilike u EU nakon posljednjih izbora promijenile. Stoga Svilanović upozorava da je regija na početku potpuno novog procesa pridruživanja, u kojem će ekonomija i stanje ekonomije u svakoj pojedinoj zemlji biti ključno za odluku o pridruživanju EU.

nezavisne.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Treba osigurati budućnost Vukovara, da ljudi ostanu ovdje

Objavljeno

na

Objavio

Vukovar obilježava 26 godina od pada u ruke srpskog agresora nakon najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade.

Paljenjem svijeća od strane učenika vukovarskih osnovnih škola započeo je središnji dan obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu domovinskoga rata 1991. godine.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović stigla je u Vukovar.

Držim da treba osigurati budućnost Vukovara, da ljudi ostanu ovdje – poručila je predsjednica. – Svaka deklaracija prijateljstva je dobar korak naprijed, već su učinjeni neki koraci, ali svako veliko putovanje tako počinje.

Rekla sam rekla nekoliko puta  još će puno vode proteći Dunavom prije nego Hrvatska i Srbija mogu govoriti da su prijateljske države, ali trebamo rješavati naša otvorena pitanja, prije svega naših nestalih – rekla je Grabar-Kitarović o odnosu Hrvatske i Srbije.

Vukovar umire da Hrvatska živi, cijelog sebe Domovini dade

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći, ta plava skamenjena vječnost

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 18. studenoga 1898. godine, u selu Drinovci kod Gruda rodio se Antun Branko Šimić – jedan od najvećih hercegovačkih i hrvatskih pjesnika.

Pučku školu pohađao je u rodnim Drinovcima. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završavio je u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega, upisao je četvrti razred gimnazije u Vinkovcima. Školovanje je nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji.

U osmom razredu, 1917. godine, napustio je školovanje zbog izdavanja književnog časopisa Vijavica u Zagrebu, a književni časopis Juriš pokrenuo je 1919. godine pod utjecajem ekspresionističkog lista Der Sturm. Godine 1923. pokrenuo je i treći časopis, Književnik.

 

Nakon teške upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i pokušao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu, a 1925. godine vratio se u Zagreb. Umro je od tuberkuloze pluća, u 27. godini, u Zagrebu 2. svibnja 1925. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.

Danas se najznačajnijom ostavštinom Antuna Branka Šimića smatra njegova zbirka pjesama ”Preobraženja”, objavljena 1920. godine. To je zbirka u kojoj je objavio samo 48 pjesama, među kojima su i neke njegove rane pjesme, ali ih je Šimić prije objavljivanja preradio. Ova zbirka pjesama uzrokovala je zaokret ne samo Šimićevog, već i cjelokupnog hrvatskog pjesništva u smjeru neoklasicizma.

A.B. Šimić u jednoj svojoj pjesmi opjevao je Široki Brijeg, točnije Brijeg, mjesto gdje se nalazi Crkva Uznesenja BDM, a mnogim Širokobriježankama i Širokobriježanima je ovo najljepša pjesma o Širokom Brijegu.

Pjesma jednom Brijegu

Taj brijeg na kojem često miruje moj pogled
dok sjedim sam u sobi! Pust je: tu ne raste ništa
Tek kamenje se golo plavi.

Mi gledamo se nijemo. Brijeg i čovjek.
Ja nikad neću znati gdje se sastaje naš različiti smisao.

Pod brijegom voda teče. I ljudi se muče radom.
Brijeg stoji, plav i visok, susjed neba.

U noći ga ne vidim. Svi smo duboko u noći
Al znadem: on je tu! Ko ćutanje je težak.

Mi rastat ćemo se tuđi jedan drugom.
Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći,
ta plava skamenjena vječnost.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari