Pratite nas

BiH

BiH odmaknuta od EU i bliže Rusiji te arapskim zemljama

Objavljeno

na

Prigodom posljednjeg posjeta Bosni i Hercegovini povjerenik za europsko susjedstvo i proširenje Johannes Hahn poručio je članovima državnoga Predsjedništva kako BiH ne treba očekivati dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU prije 2019. godine, a ta depresivna poruka odgovor je Bruxellesa na zastoje u zemlji te vjerojatno očekivanja kako će se stvari promijeniti nakon izbora 2018. godine, piše Večernji list BiH.

Čović razočaran

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović potvrdio je kako BiH sljedeće godine neće dobiti kandidacijski status za EU jer je svima pokazala kako šalje različite poruke o istim stvarima o kojima su ranije postignuti dogovori.

– Završili smo europski put u onim pitanjima u kojima je trebalo. Ostalo je još nekoliko pitanja u vezi s upitnikom Europske komisije – rekao je Čović. Naveo je kako je razočaran jer nije bilo ni jedne prepreke da BiH dobije kandidacijski status.

– Morate biti razočarani ako ste imali MAP u rukama, a na kraju ga ne dobijete – istaknuo je Čović. On kaže kako će u BiH suštinske promjene čekati na sljedeće izbore.

– Mi nemamo više izborni legitimitet onakav kakav smo imali, nemamo parlamentarnu većinu kakvu smo imali.

Napravili smo parlamentarnu većinu koje smo se odrekli na pola mandata. Puno je stvari koje su negativne – smatra Čović. Rekao je kako će sljedeća godina biti bolja nego ova, da će građani BiH živjeti mnogo bolje.

Posljedice izostanka europskog puta su mnogobrojne, a prije svega se to odnosi na unutarnje odnose u zemlji i vrlo izvjesni porast euroskepticizma te jačanje utjecaja drugih zemalja koje nisu eurofili.

Jačanje euroskeptika

Prije svega se to odnosi na porast zanimanja Rusije koja je u posljednje dvije godine pojačala i svoje financijske akvizicije u regiji, napose na području Republike Srpske.

Istodobno, na području Federacije BiH se događa svojevrsna arapizacija. To je čak i fizički vidljivo diljem Bosne i Hercegovine gdje niču čitava naselja.

Negativna poruka Europske komisije ojačat će i euroskeptike u Bosni i Hercegovini. Ponajprije se to odnosi na dominantne političke snage iz Sarajeva i Banje Luke, osim tek rijetkih iznimki.

Takav rasplet najmanje odgovara političkim predstavnicima Hrvata koji najsnažnije zagovaraju integriranje s Europskom unijom i NATO-om u čijem članstvu je i Republika Hrvatska.

ČOVIĆ O TREĆEM ENITETU: Učinjena je medvjeđa usluga ideji da se napravi racionalnija BiH

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatsko veleposlanstvo objavilo poziv za glasovanje u BiH – Evo gdje možete glasovati

Objavljeno

na

Objavio

Novilist

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini objavilo je u ponedjeljak poziv za glasovanje u inozemstvu za izbor članova Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske.

U pozivu se podsjeća kako će se izbori za članove Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske u diplomatsko-konzularnim predstavništvima te zemlje u Bosni i Hercegovini održati u nedjelju, 26. svibnja.

U BiH će se izbori održati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava na ukupno četrdeset i jednom biračkom mjestu.

Svoje glasačko pravo mogu ostvariti hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji su u diplomatsko konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske izvršili prethodnu registraciju za glasovanje u inozemstvu i oni hrvatski državljani koji imaju izdanu potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta u Republici Hrvatskoj (potvrda iz Republike Hrvatske).

Pored njih, svoje glasačko pravo mogu ostvariti i hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji su se aktivno registrirali za glasovanje u diplomatsko konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske i oni hrvatski državljani koji imaju e-osobnu iskaznicu Republike Hrvatske s prebivalištem u Bosni i Hercegovini koji su po službenoj dužnosti aktivno registrirani prema adresi prebivališta iz e-osobne iskaznice.

Hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a nisu se aktivno registrirali i nemaju e-osobnu iskaznicu s prebivalištem u Bosni i Hercegovini mogu na dan održavanja izbora ostvariti svoje pravo glasovanja potvrdom koju izdaje diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, navodi se u pozivu.

Biračka mjesta u BiH su:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu – osam (8) biračkih mjesta na adresi: Srednja ekonomska škola, Zmaja od Bosne 39, Sarajevo;

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Mostaru – petnaest (15) biračkih mjesta na adresama: OŠ Petra Bakule, Ulica kralja Tomislava 9, Mostar i Gimnazija Fra Grge Martića, Ulica kralja Tomislava 9A, Mostar;

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banja Luci – dva (2) biračka mjesto na adresi: Milana Kranovića 1, Banja Luka;

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Tuzli – dva (2) biračka mjesta na adresi: Kazan Mahala 1, Tuzla;

Konzulat Republike Hrvatske u Livnu – četiri (4) biračka mjesta na adresi: Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić”, Župana Želimira 25, Livno;

Konzulat Republike Hrvatske u Vitezu – deset (10) biračkih mjesta na adresi: Osnovna škola “Vitez”, Vitez, Ulica Josipa Kuravije br. 2.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović od Webera zatražio status kandidata bez da se postavljaju uvjeti

Objavljeno

na

Objavio

“Dobili smo jasnu potporu gospođe Merkel euroatlantskome putu BiH i rješavanju unutarnjih pitanja na temelju konstitutivnosti naroda i legitimnom političkom predstavljanju”, rekao je komentirajući susret s njemačkom kancelarkom predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i čelnik HDZ-a BiH koji je imao na marginama konvencije Europske pučke stranke (EPP) u Zagrebu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, piše Večernji list BiH.

Osim s Merkel, Čović je razgovarao i s kandidatom njemačke Kršćanske demokratske unije (CDU) i europskih pučana Manfredom Weberom.

S najmoćnijom ženom svijeta Čović je razgovarao o brojnim pitanjima, a trenutačno je prvo na popisu uspostava državnog Vijeća ministara. Po njegovim riječima, hrvatska strana u BiH za to nema nikakvih uvjeta iako se pokušalo Hrvate predstaviti kao kočničare toga procesa. 
 “Mi želimo da se odmah ustroji Vijeće ministara BiH bez ikakvog uvjetovanja. I to je naš ustupak. Za to nemamo nikakvoga uvjeta. Što se nas tiče, idemo u sljedećih desetak dana ustrojiti izvršnu vlast na razini države”, rekao je Čović i takvo je stajalište prenio njemačkoj kancelarki. Hrvatski predstavnici u vlasti inzistiraju, međutim, da se za razliku od savezne razine vlasti, prije ustroja izvršne vlasti u Federaciji BiH, postignu promjene Izbornog zakona BiH kojima bi se onemogućilo ponavljanje preglasavanja ovoga naroda, kakva je situacija bila s posljednjim izborima.

“To podrazumijeva provedbu presude Ustavnoga suda BiH kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, Doma naroda i Grada Mostara. Temelj svega je zaštita triju konstitutivnih naroda. Za nas je prevažno osigurati izbor legitimnih političkih predstavnika”, dodao je predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH. Podsjetio ju je i kako se prigodom prošlogodišnjeg susreta kada je bio u Berlinu s kolegama Mladenom Ivanićem i Bakirom Izetbegovićem razgovaralo o istome pitanju izmjena Izbornog zakona, što se u međuvremenu nije uspjelo napraviti. 
“Inzistiramo na tome minimumu kako bi hrvatski narod nastavio predvoditi europski put zemlje, što je jedino jamstvo da će se BiH održati”, objasnio je Čović.

Izmjena Izbornog zakona, po njemu, bit će test budućih odnosa među trima narodima, a napose između Hrvata i Bošnjaka. Opetovao je tvrdnje kako se unatoč prikrivenim pokušajima neće uspjeti provesti koncept čiji je cilj dominacija jednoga naroda kroz okupljanje bošnjačkih nacionalnih i građanskih stranaka, tvrdeći da imaju identična stajališta.

Njemačka kancelarka zanimala se i za stajališta čelnika Hrvata u BiH u pogledu euroatlantskih integracija. “Euroatlantski put jedino iskreno Hrvati u BiH razgovaraju. U svakoj našoj strategiji jasno je istaknuto kako BiH vidimo jedino kao članicu NATO saveza i EU-a”, rekao je Čović i dodao kako to nije slučaj s drugim dvama narodima koji imaju određene alternative. Čelnik HDZ-a BiH odvojeno je razgovarao i s glavnim kandidatom EPP-a za budućeg predsjednika Europske komisije Manfredom Weberom. Njega je zanimala pozicija BiH u pogledu europskih integracija, a Čović je tražio ubrzavanje postupka za dobivanje kandidacijskog statusa.

“Gospodina Webera sam molio da BiH dobije kandidacijski status bez da se postavljaju uvjeti. To, međutim, ne znači da nećemo morati ništa raditi, nego se s tim procesom u roku od godine dana obvezati na provedbu preciznih reformi”, objasnio je. Dodao je kako se spitzenkandidat pučana snažno zanimao za položaj Hrvata u BiH te za potrebne reforme u ovoj zemlji. “Gospodina Webera to je pitanje jako zanimalo”, dodao je Čović. On je razgovarao i sa Željanom Zovko, podrijetlom iz BiH, koja se nalazi na 4. mjestu liste HDZ-a za Europski parlament, te je izrazio važnost izlaska na izbore i potpore kako bi se glas Hrvata i BiH snažnije čuo u EU parlamentu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari