Pratite nas

Vijesti

BiH: “Pitanje nezavisnosti”

Objavljeno

na

WASHNGTON – Američki stručnjak za Balkan Steven Mayer smatra da Republika Srpska u značajnoj mjeri već ima mnoge odlike nezavisnosti, te ističe da BiH nije nikada bila ujedinjena država u pravom smislu te riječi.

“Na zapadu apsolutno ne postoji interes, niti sposobnost da se BiH ili Republika Srpska primora da održi sadašnju političku fikciju”, naglašava Mayer u autorskom tekstu pod nazivom “Pitanje nezavisnosti”.

On postavlja pitanje – Šta onda zadržava Srpsku da proglasi nezavisnost? – te navodi da je nastavak postojanja BiH zasnovan na 3 mita.

Mayer kao prvi mit navodi snagu Dejtonskog sporazuma, naročito člana 4, drugi mit je da se BiH “održava zajedno” djelovanjem stranaca, a treći mit je da će priroda političke zajednice u BiH biti irelevantna kada BiH uđe u EU.

“Ako bi ovi mitovi nestali, budućnost nezavisnosti ostaje u rukama ljudi koji žive u tom regionu”, naglašava Mayer.

Mayerpodsjeća da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nikada ne dozvoljava da njegova raznolika publika zaboravi da je opcija nezavisnosti “uvijek na stolu”.

“Kada god Dodik pokrene pitanje nezavisnosti, on uvjerava građane Republike Srpske da oni imaju opcije koje idu mnogo dalje od unije sa FBiH, podsjeća svoje domaće protivnike da je on i dalje glavni, upozorava ‘strance’ da Republika Srpska nije ni u kakvoj obavezi prema njima, drži distancu prema sasvim nefunkcionalnoj FBiH i tvrdi da članstvo u EU nije nužno funkcija unifikacije BiH”, naglašava Mayer u autorskom tekstu.

Stoga, dodaje on, vraćanje na ovu temu služi jedinstvenoj političkoj svrsi – da Republika Srpska ima otvorene opcije kao politička zajednica, a i Dodik osobno.

Govoreći o prvom mitu, Mayer navodi da Dejtonski sporazum vrši veliki utjecaj zato što ga je napisala i nametnula “međunarodna zajednica”, posebno SAD.

“Član 4 predstavlja nezgrapnu gomilu kompromisa, a polovina mjera uspostavljena je suštinski kao način da se pokuša postići ravnoteža između tri političke/etničke zajednice koje nisu bile spremne da se ujedine u jednu državu. Ali, a možda je to i značajnije, Dejtonski sporazum uspostavljen je i da bi Americi omogućio da se izvuče iz bosanske ‘političke zbrke’ što je prije moguće. Time su prikrile – ili ignorirale – najozbiljnija pitanja u BiH. Upravo je to učinilo da politički motivi ‘nezavisnosti’ postanu privlačni liderima Srpske. U stvari, sada postoji interes na zapadu da se Član 4 pojača”, navodi Mayer.

Američki stručnjak za Balkan podsjeća da je postojalo vrijeme kada je bila istina da se BiH “održava zajedno” djelovanjem stranaca, ali da je to sada mit koji počiva na percepciji unutar BiH, uključujući i Republiku Srpsku, da “stranci” imaju snagu da održe nezavisnost i “suverenitet” BiH.

“U stvari, na Zapadu trenutno postoji malo zanimanja, uključujući Washington, da se BiH održi kao jedna zemlja i, što je još važnije, Zapad nema mnogo snage kojom može  utjecati na evoluciju političke zajednice u BiH. Situacija je sada potpuno drugačija nego tijekom devedesetih. Na zapadu apsolutno ne postoji interes, niti sposobnost da se BiH /ili Republika Srpska/ primora da održi sadašnju političku fikciju”, naglašava Mayer.

Ovaj mit o djelovanju stranaca počiva i na pogrešnoj percepciji među manjim brojem zapadnih dužnosnika, naročito u Washingtonu, da oni i dalje imaju moć da nameću “jedinstvo” BiH. Ali njihovo uvjerenje zasnovano je na anahronizmu, pogrešnoj pretpostavci da i dalje imaju moć koju više nemaju, navodi Mayer.

Treći mit je da će priroda političke zajednice u BiH biti irelevantna kada zemlja uđe u EU. Ovaj argument zasnovan je na mitu da će članstvo u EU ukloniti značaj i realnost granica. To je bila nada osnivača i mnogih lidera EU. Ali, ističe Mayer, to nije istina.

Mayer podsjeća da su članice EU prihvatile određena zajednička pravila i obaveze, ali to ni izbliza nije učinilo da granice postanu nevažne.

“One su i dalje značajne za brojne vojne, društvene, ekonomske i političke nadležnosti. U stvari, od 2008. godine događa se stalna renacionalizacija državnih nadležnosti. Britanija će održati referendum o nastavku članstva, postoji zamor od širenja, a i podjele unutar EU na nekoliko tabora, pri čemu je južni dio kontinenta najsiromašniji i najmanje utjecajan”, naglašava Steven Mayer u autorskom tekstu “Pitanje nezavisnosti”.

srna

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari