Pratite nas

BiH

BiH se priprema za terorističke napade

Objavljeno

na

Obavještajno-policijske službe u Bosni i Hercegovini aktivno kreću u provedbu strategije borbe protiv terorizma usmjerene na četiri stupa djelovanja – sprječavanje, zaštitu, progon i odgovor.
To je u potpunosti u skladu sa strategijom Europske unije koja naglašava važnost suradnje s trećim zemljama i međunarodnim institucijama, a sve se dodatno ubrzalo zbog procjena kako je terorizam više nego realna prijetnja našoj sigurnosti

Teroristi su već tu

Teroristički napadi nisu nova pojava u BiH. Nažalost, na tlu BiH proteklih godina imali smo konkretne primjere terorističkih djelovanja radikalnih islamista, od napada Mevlida Jašarevića na zgradu Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu, do napada Harisa Čauševića Oksa na Policijsku postaju u Bugojnu.
I dok ravnatelj Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Almir Džuvo upozorava na tri tisuće osoba koje su potencijalna sigurnosna prijetnja, bivši šef Službe državne sigurnosti u BiH (UDBA) i odlazeći ministar civilnih poslova Sredoje Nović, koji je dobio novi mandat u Domu naroda Parlamenta BiH, čak tvrdi kako su se “teroristi infiltrirali u same institucije BiH”.
Služba za poslove sa strancima BiH potvrdila je pak kako su tijekom proteklog razdoblja u našu zemlju ušle osobe koje nose rizik u smislu “mogućeg terorističkog djelovanja ili vjerskog radikalizma i netolerancije” te kako policijske i sigurnosne agencije prate situaciju. Dragan Mektić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, upozorio je i na još jednu opasnu pojavu – stranci dolaze u BiH s ciljem vrbovanja ljudi za odlazak na strana ratišta, što predstavlja veliki sigurnosni rizik za državu.
-Najprije djelujemo tako da im onemogućimo ulazak u BiH, a ako neki sigurnosno zanimljiv stranac i dođe, provjeravamo koristi li on svoj boravak u svrhu za koju je dobio odobrenje, kazao je Mektić za Dnevni list. Tako se u Gornjoj Maoči, planinskom selu između Tuzle i Brčkog, pedesetak kilometara od sjeveroistočne granice, vijori zastava takozvane “Islamske države/ISIL-a”, kod Bužima na sjeverozapadnoj granici Hrvatske i EU-a jača slična selefistička utvrda, više od 300 mladih iz BiH se bori na strani ISIL-a u Siriji ili Iraku, tridesetak ih je poginulo i, prema nekim procjenama, trećina ih se već vratila u BiH.
Zvono na uzbunu već godinama zvoni. Prvi konkretniji koraci, nakon izmjene Kaznenog zakona BiH kojim se odlazak na strana ratišta ili vrbovanje kažnjava zatvorskom kaznom i do deset godina, poduzeti su pa smo već imali akcije “Damask” Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH u kojima je uhićeno dvadesetak osoba koje čekaju na suđenje. Prema procjenama europskih obavještajno-policijskih službi, više od pet tisuća osoba borilo se na strani ISIL-a. Zabrinjavajući je podatak prema kojemu se od 2009. do 2013. godine, bez dakle posljednjih napada u Francuskoj, u zemljama EU-a dogodilo 1010 neuspjelih, onemogućenih ili izvršenih napada, u kojima je ubijeno gotovo 40 osoba. Povrh toga, terorističke skupine diljem svijeta otele su ili ubile na desetke europskih građana.
Europske, ali i naše domaće obavještajno-policijske službe nemaju nikakvu dvojbu da će se i u sljedećim godinama nastaviti pojava “boraca” koji putuju na različite lokacije kako bi sudjelovali u “džihadu”, koji su izravna prijetnja sigurnosti po povratku.

Nova strategija

Europska unija je donijela, a BiH ju također prihvatila, strategiju za borbu protiv terorizma koja je, rekosmo, usmjerena na prevenciju, zaštitu, progon i odgovor nakon napada. U tim stupovima strategija prepoznaje važnost suradnje s trećim zemljama i međunarodnim institucijama.
Što se tiče prevencije, koja uključuje borbu protiv radikalizacije i novačenja s fokusom na društvene mreže, komunikacijske kanale i općenito internet. U tu svrhu, BiH bi trebala od europskih obavještajno-sigurnosnih agencija dobiti opremu i posebne softvere za presretanje komunikacije te instruktore koji će naše službe dodatno obučiti u provođenju ovakvih terorističkih aktivnosti u BiH.
Drugi prioritet strategije za borbu protiv terorizma jest zaštita građana i infrastrukture te smanjenje izloženosti napadima. To uključuje zaštitu granica, unaprjeđenje sigurnosti prometa, zaštitu strateških ciljeva i smanjenje izloženosti kritične infrastrukture. U tom području EU trenutačno radi na zakonodavstvu kojim bi se regulirala uporaba podataka iz registra putnika, a očekuje se da i BiH donese slične zakone.
Kao treći prioritet ističe se “umanjivanje sposobnosti terorista u planiranju i organiziranju. Ovo se izravno odnosi na eventualno poboljšanje zakonodavstva, kakvo smo već imali izmjenama Kaznenog zakona BiH, te provođenje akcija obavještajno-sigurnosnih agencija. Naše agencije, osim jačanja vlastitih sposobnosti uz pomoć europskih i američkih službi koje svakodnevno rade s našim operativcima te dostavljaju potrebnu opremu, rade na jačanju praktične suradnje i razmjeni informacija između obavještajno-policijskih i pravosudnih tijela kao i s europskim partnerima, prije svega Europolom i Eurojustom. Fokus je i na borbi protiv financiranja terorizma, odnosno lišavanju terorista sredstava kojima izvršavaju napade ili koriste za financiranje komunikacija pa se tako, osim praćenja bankovnih transakcija, pojačava i praćenje “keša” koji se prenosi preko graničnih prijelaza, a čemu smo svjedočili proteklih tjedana.
Četvrti je cilj strategije za borbu protiv terorizma pripremiti se, u duhu solidarnosti, za upravljanje i smanjenje posljedica terorističkog napada. Taj se cilj, kako je navedeno, postiže poboljšanjem sposobnosti bavljenja posljedicama, koordinacijom odgovora te potrebama žrtava. Prioriteti u tom području uključuju razvoj aranžmana EU-a za koordinaciju odgovora na krize, reviziju mehanizma za civilnu zaštitu, razvoj procjene rizika ili razmjenu najbolje prakse u pogledu pomoći žrtvama terorizma, čemu je, trenutačno, u BiH posvećena gotovo nikakva pozornost.

Četiri stupa djelovanja

1. PREVENCIJA Borba protiv radikalizacije i novačenja s fokusom na društvene mreže, komunikacijske kanale i općenito internet
2. ZAŠTITA Dodatno jačanje graničnih kontrola, unaprjeđenje sigurnosti, zaštita strateških ciljeva i smanjenje izloženosti kritične infrastrukture
3. PROGON Jačanje praktične suradnje i razmjene informacija između obavještajno-policijskih i pravosudnih tijela kao i s europskim partnerima,      borbi protiv financiranja terorizma, odnosno lišavanje terorista sredstava
4. ODGOVOR Bavljenje posljedicama te potrebama žrtava, revizija mehanizma za civilnu zaštitu i razvoj procjene rizika čemu je, trenutačno, u BiH    posvećena gotovo nikakva pozornost

Međunarodna suradnja

S obzirom da te prijetnje ne poznaju granice, mora ih se suzbijati i na nacionalnoj i međunarodnoj razini. U odnosima između EU-a i trećih zemalja borba protiv terorizma prisutna je na mnogo načina, preko političkog dijaloga na visokoj razini, donošenjem klauzula i sporazuma o suradnji ili specifičnih projekata pomoći strateškim zemljama. Suradnja sa SAD-om temeljna je sastavnica strategije EU-a, odnosno BiH. Posljednjih godina postignuti su sporazumi o suradnji u područjima kao što su financiranje terorizma, prijevoz i granice, uzajamna pravna pomoć ili izručenja. Vlasti sve više i sve bolje surađuju s Europolom i Eurojustom. Još jedan važan dio vanjske dimenzije borbe protiv terorizma uključuje usku suradnju s drugim međunarodnim i regionalnim organizacijama, uključujući UN, na izgradnji međunarodnog konsenzusa i promicanju međunarodnih standarda u borbi protiv terorizma.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Izetbegovićevu ponovnu prijetnju ratom HNS BiH ocijenio pokušajem radikalizacije Bošnjaka

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski narodni sabor BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u toj zemlji ocijenio je u priopćenju objavljenom u subotu kako su nove prijetnje ratom, koje je ponovno u Mostaru uputio bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović pokušaj radikaliziranja Bošnjaka i njihova okretanja od Europske unije i NATO-a.

Sudjelujući na obilježavanju obljetnice 4. Korpusa Armije BiH u Mostaru, Izetbegović je rekao kako su Mostar i Bošnjaci bili izloženi agresiji Hrvata i Srba, te je dodao da takav scenarij bošnjačka politika više nikada neće dopustiti.

“Ako prijete ustavnom poretku, teritorijalnom integritetu zemlje, ako misle da mogu dijeliti Mostar i druga mjesta, onda ću ponoviti da će dobiti rat! Neka ne prijete i mi nećemo prijetiti. Nećemo dopustiti da se revidira povijest”, rekao je Izetbegović.

Iz HNS-a BiH ističu da takvim istupima Izetbegović pokušava preusmjeriti Bošnjake protiv euroatlantskog puta BiH i usmjeriti BiH u sferu euroazijskog utjecaja, izravno suprotstavljenog EU i NATO savezu.

“Otvorenim prijetnjama i zagovaranjem jedne vrste panislamizma, Bakir Izetbegović svjesno je odabrao ulogu Hamasa i vlastiti narod vodi prema dugoročnoj političkoj izolaciji i pojačavanju stupnja ekstremizma”, dodaje se u priopćenju. HNS BiH upozorava kako će radikalni Izetbegovićevi istupi pogoršati međunacionalne odnose u zemlji.

“To će se vrlo negativno odraziti na suživot u BiH, podizanje stupnja samoodrživosti ove države i europski put BiH. Stoga su postupci Bakira Izetbegovića, dugoročno gledano, ključni faktor nestabilnosti u ovom djelu svijeta”, zaključuje HNS BiH.

Izetbegović je nedavno u intervju za Deutsche Welle ustvrdio kako bi bio spreman na rat ukoliko se Republika Srpska pokuša odcijepiti od Bosne i Hercegovine.  HINA

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Odjel za branitelje HNS-a: Ispaljeni hici Bakira Izetbegovića prema NATO-u i Europskoj uniji!

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA, Bakir Izetbegović vidno je uzrujan. Razlog u tome leži u zacrtanom europskom putu BiH ali i očekivanju pravomoćne presude MKSJ u predmetu „Prlić i ostali“, zakazanoj za 29. studenog ove godine.

Bakir Izetbegović, nedvojbeno, pokušava voditi politiku temeljenu na doktrini Islamske deklaracije i zaključcima Organizacije islamske suradnje (OIS), koja je već 1992. godine na summitu u Meki, zaključila kako BiH treba postati neovisna država pod muslimanskim, vodstvom.

Upravo zbog toga, Bakir Izetbegović ne priznaje konstitutivnost hrvatskog naroda ni u jednoj sferi života. U realiziranju tih ciljeva, aktualni čelnik SDA grubo krši povijesne činjenice i na politikantskim tezama pokušava krivotvoriti povijest i tako repozicionirati geopolitičku poziciju BiH.

Uoči obilježavanja obljetnice utemeljenja HZ Herceg Bosne, bošnjački član Predsjedništva BiH boravio je u Mostaru i one koji su početkom rata obranili najveći dio BiH iznova izjednačio s agresorom.

Pri tome, Izetbegović zaboravlja činjenicu da bi bez Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Hrvatskog vijeća obrane, kao i pomoći Republike Hrvatske, BiH šaptom pala već 1992. godine.

Pokušavajući istrajati na prikazivanju Bošnjaka kao jedinih žrtava rata, Izetbegović grubo ignorira povijesne činjenice, a one govore da je sa područja pod nadzorom HVO-a, protjerano ili su napustili prostor kao posljedica rata, 112.000 nehrvata.

Sa područja pod nadzorom Armije BiH, protjerano je, ili su napustili prostor kao posljedica rata, 529.000 nebošnjaka. Sa područja pod nadzorom VRS, protjerano ili su napustili prostor kao posljedica rata, 586.000 nesrba.  Grubo manipiulirajući činjenicama, Bakir Izetbegović pokušava uvjeriti Bošnjake kako su oni jedine žrtve rata i kao takvi baštine nekakvo posebno pravo na budućnost BiH.

U tom kontekstu, njegovi najnoviji istupi su u funkciji mobiliziranja Bošnjaka pred presudu Haškog suda zakazanu za 29. studenog. Nedvojbeno je kako Bakir Izetbegović bolje od nas zna kakvim je sve konstrukcijama bošnjačka strana u prošlosti “zatrpavala” haško tužiteljstvo, pokušavajući rat u BiH okarakterizirati međunarodnim, a Republiku Hrvatsku i HZ Herceg Bosnu prikazati kao agresore.

Međutim, sad kad je kompletna ta igra razotkrivena i pad teze o tzv. Udruženom zločinačkom pothvatu na čelu s Franjom Tuđmanom i Gojkom Šuškom čini se vrlo izvjesnim, Bakir Izetbegović se odlučio na pobunu vlastitog naroda.

Takvim postupcima, Izetbegović zapravo pokušava preusmjetriti Bošnjake protiv europskog i atlantskog puta BiH i usmjeriti BiH u sferu euroazijskog utjecaja, izravno suprotstavljenog EU i NATO savezu. Upravo iz tog razloga, Bakir Izetbegović svaki pokušaj rasprave o unutarnjem uređenju BiH tumači kao agresiju i podjelu države.

Otvorenim prijetnjama i zagovaranjem jedne vrste panislamizma, Bakir Izetbegović svjesno je odabrao ulogu Hamasa i vlastiti narod vodi prema dugoročnoj političkoj izolaciji i pojačavanju stupnja ekstremizma. Naravno, to je unutarnji problem bošnjačkog naroda s kojim se sami moraju suočiti. Čim prije, tim bolje.

Međutim, to će se vrlo negativno odraziti na suživot u BiH, podizanje stupnja samoodrživosti ove države i europski put BiH. Stoga su postupci Bakira Izetbegovića, dugoročno gledano, ključni faktor nestabilnosti u ovom djelu svijeta.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari