Pratite nas

Pregled

BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija poslale trgovinski ultimatum Hrvatskoj

Objavljeno

na

Ministri trgovine i poljoprivrede Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Albanjie i Kosova sa sastanka u Sarajevu poslali su ultimatum Hrvatskoj da do kraja ovog tjedna ukine odluku o povećanju pristojbi za fitosanitarni nadzor voća i povrća iz tih zemalja. U suprotnom – te zemlje uvest će slične protumjere. Sporan im je novi pravilnik kojim je Hrvatska uvela kontrola većeg broja vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja nego dosad, a naknada za inspekcijski nadzor povećana je s 90 na 2.000 kuna.

Resorni ministri iz BiH Mirko Šarović, Srbije Rasim Ljaljić, Crne Gore Dragica Sekulić i Makedonije Ljupče Nikolovski potpuno su suglasni da su takve mjere diskriminatorne, da radi o nedopuštenom necarinskom nametu koji dovodi do automatskog poskupljenja uvoznog voća i povrća pa time i njegove cjenovne nekonkurentnosti na hrvatskom tržištu. Mjere moraju biti odmah povučene, poručili su te pozvali su ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića na sastanak u Podgorici najkasnije do kraja ovog tjedna.

Srbija, BiH, Crna Gora i Makeodnija su u pismu zatražile od EK da se uključi u rješavanje spora s Hrvatskom, s tim da će Crna Gora i Makedonija kao članice WTO-a pokrenuti i postupke pred tom organizacijom.

Srbija je već ranije uputila notu i Hrvatskoj i Europskoj komisiji zbog odluke Zagreba da uvede strože mjere kontrole uvoza poljoprivrednih proizvoda iz te zemlje. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović poslao je i formalni zahtjev Europskoj komisiji da intervenira i spriječi provedbu ove odluke hrvatskog ministarstva poljoprivrede.

“Prijedlog je da se ove mjere Hrvatske – ukinu. One su protivne Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i principima Svjetske trgovinske organizacije”, kazao je srpski ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić.

Drugi korak je revididiranje mjera i utvrđivanje cijena i taksi koje vrijede u EU-u”, dodao je. Poručio je kako je prosjek u zemljama EU-a 17,5 eura. Ljajić je rekao kako će iskoristiti sve mogućnosti – prvo će pokušati bilateralnim dogovorom, potom idu prema Komisiji, a ako i to ne urodi plodom – uvest će protumjere.

Crnogorska ministrica Dragica Sekulić ocijenila je kako moguće mjere WTO-a neće biti brze jer traže prethodnu analizu, no i ona se nada kako će se do rješenja doći dogovorom.

Makedonski ministar Ljupče Nikolovski je podsjetio kako je njegova zemlja zbog nastalog spora zemlja već uputila diplomatsku notu Hrvatskoj, te da će se Makedonija i Crna Gora obratiti Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i pokrenuti odgovarajuće mehanizme. Ministar Mirko Šarović je kazao kako BiH zadržava pravo uvođenje protumjera Hrvatskoj, ali se nada kako za to neće biti potrebe i da će se naći rješenje.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izjavio je jučer da je namjera pravilnika, bila isključivo briga o kvaliteti hrane koja dolazi u Hrvatsku a ne nanošenje štete susjednim zemljama. Pravilnik se, dodao je odnosi na 168 zemalja u svijetu koje nisu u EU-a.

Rekao je da mu je žao ako se to ispolitiziralo jer definitivno tako nije trebalo biti, kao i da po njemu ne postoje razlozi za protumjere Srbije. Očekujem da ćemo sjesti sa ministrima iz susjednih zemalja kroz tjedan ili dva i da ćemo vidjeti u čemu je točno problem. Do sada smo dobili prigovor samo iz Srbije i vidjet ćemo što se može napraviti po tom pitanju, izjavio je.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Damir Krstičević: Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ K. Brigljević

Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno, a za jačanje sigurnosti potrebna je veća sinergija institucija unutar države, kao i jača suradnja između zemalja, istaknuo je u četvrtak ministar obrane Damir Krstičević na otvaranju konferencije “Sigurnosni izazovi za Europu” koja se održava u Zagrebu u organizaciji RACVIAC-a i Zaklade Konrad Adenauer.

Cilj ove pete po redu konferencije o sigurnosti je s geopolitičkog stajališta razmotriti sadašnje i buduće sigurnosne izazove i prijetnje za zemlje jugoistočne Europe, kao i mogućnost prevencije istih, imajući u vidu postojeće sigurnosne procjene NATO saveza i vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, stoji u opisu tog dvodnevnog skupa.

“Europa je danas puno drugačija nego što je bila prije samo nekoliko godina”, rekao je u uvodnom govoru ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević.

Ministar trenutnim sigurnosnim trendovima u Europi smatra rast nestabilnosti, ubrzane i teško predvidljive promjene, te blisku povezanost unutarnje i vanjske sigurnosti.

Govoreći o sigurnosnoj situaciji na jugoistoku Europe, Krstičević je naglasio kako je po njemu ona i dalje pod utjecajem posljedica raspada Jugoslavije, geopolitičkih interesa na tom području i prelijevanju kriza iz europskog susjedstva.

Situacija je dodatno pogoršana dolaskom novih tehnologija i taktika, ekonomskom nerazvijenošću tih prostora, energetskom ovisnošću, političkim podjelama unutar Europske unije i rastom ekstremističkih ideologija i radikalizama, smatra ministar.

“Na ovom području i dalje nema potpune stabilnosti. Postoje značajna neriješena unutarnja politička pitanja, međuetničke tenzije, sve jači nacionalni i vjerski ekstremizmi, loši ekonomski uvjeti, korupcija unutar državnih institucija i nedostatak konsenzusa o članstvu u euroatlantskim integracijama. Sve to predstavlja izvor pogoršanja sigurnosne situacije”, rekao je Krstičević.

Usprkos tome, ministar naglašava kako je suradnja između država jugoistoka Europe jako dobra.

“U utorak je u Zagrebu bila ministrica obrane Makedonije, prije nekoliko mjeseci ministri obrane Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a idućeg četvrtka idem u Ohrid gdje se održava sastanak ministara obrane Američko-jadranske inicijative. Intenzivno surađujemo u korist mira, stabilnosti i sigurnosti na ovom području”.

Govoreći o Europi općenito, najveće prijetnje njezinoj sigurnosti za Krstičevića su terorizam i ilegalne migracije.

“Ključno je pitanje kako integrirati izbjeglice, kao i drugu generaciju migranata, kako oni ne bi postali članovi izoliranih zajednica u kojima bujaju kriminalne aktivnosti”.

Istaknuo je kako je Hrvatska zbog tih prijetnji prilagodila svoju Strategiju nacionalne sigurnosti i donijela Zakon o sustavu domovinske sigurnosti kako bi se stvorila bolja sinergija između svih uključenih institucija i stvorio koordiniran sustav.

Na međunarodnoj razini potrebno je jačanje bilateralnog i multilateralnog dijaloga i suradnje, a NATO savez, Europska unija i OESS daju dobre okvire za to, zaključio je ministar.

Prvog dana konferencije održavaju se dva panela, “Suvremeni sigurnosni izazovi za Jugoistočnu Europu” i “Terorizam – podrijetlo i učinak”, dok je drugi dan zamišljen kao znanstveni forum na kojem će predstavnici akademske zajednice i stručnjaci iz vladinih i nevladinih organizacija i institucija raspravljati o lekcijama naučenim iz migranske krize i nekontroliranog kretanja izbjeglica u 2015. i 2016. godini.

Na konferenciji, između ostalih, sudjeluju predstavnici Fakulteta političkih znanosti i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za istraživanje migracija iz Mađarske, njemačkog Federalnog ureda za migracije i izbjeglice, Sveučilišta AKEV iz Turske, Vojne akademije “Gen. Mihailo Apostolski” iz Skoplja i Fakulteta za sigurnosne studije Sveučilišta u Beogradu.

Skup organizira RACVIAC – Središte za sigurnosnu suradnju, institucija osnovana 2000. čiji je cilj promicanje dijaloga i suradnje na području sigurnosti na jugoistoku Europe, te Zaklada Konrad Adenauer povezana s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel. (Hina)

Damir Krstičević: U ratu odlučnost, u poslu ustrajnost, u politici poniznost

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Ante Nazor: Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Haški sud prvostupanjskom je presudom osudio ratnog zločinca Ratka Mladića na doživotni zatvor.

Optužen je za genocid u Srebrenici, ubojstva, silovanja i druge zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 92. do potkraj 95. Je li pravda zadovoljena?

Bila je to tema emisije Otvoreno urednika Damira Smrtića. Gosotovali su odvjetnik Goran Mikuličić, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, povjesničari Ante Nazor i Tvrtko Jakovina i predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.

Antu Nazora muči je li je iz presude vidljivo za koga je Mladić radio, tj. je li upozoreno na vezu Srbije i što je Mladić činio u Hrvatskoj. Spomenuo je kako je Mladić bio načelnik štaba 9. korpus JNA, tj. kninskog korpusa. Cilj je bio istrebljenje nesrpskog stanovništva na području Hrvatske. Problem je što ostaje Mladićev projekt, a to je Republika Srpska. Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH, smatra Nazor. Pročitao je i transkripte Mladića sa zapovjednicima koji su rušili BiH i Hrvatsku.

Goran Mikuličić kaže da je ovakva presuda Mladiću očekivana, s obzirom da je Srebrenica bila eklatantan primjer genocida. Slijedi najava žalbe pa njena izrada, a pravomoćnu presudu Mikuličić misli da možemo očekivati tek za četiri ili pet godina. Haaški sud uskoro se zatvara, a Mikuličić njegovo djelovanje ocjenjuje pozitivnim. Kao najveći razlog njegove sporosti istaknuo je prevodilački odjel koji mora prevoditi svaki dokument.

Vesna Škare Ožbolt smatra da je presuda stigla prekasno u odnosu na cijelu situaciju u BiH. Osim što Mladić nije pokazao kajanje, nije ni Republika Srpska. Za očekivati je da će ova presuda još više radikalizirati i produbiti tenzije koje mogu otići u krajnje opasnim smjerovima, istaknula je Škare Ožbolt.  Jedini preostali postupak koji bi mogao Srbiju dovesti u izravnu povezanost sa zločinima su Stanišić i Simatović, generatori zla i Miloševićevi nalogodavci, rekla je Škare Ožbolt. Rad suda završava, ali priča nije gotova – slijede novi postupci, smatra Škare Ožbolt.

Ivan Zvonimir Čičak kaže da je čudna slučajnost da se presuda hercegovačkoj šestorki očekuje 29.studenog, na nekadašnji Dan Republike. Najviše ga muči što iz presude Mladiću i ostalima ispada da je Hrvatska bila jedini agresor u ovome ratu. Za to krivi nedovoljnu pristutnost i zalaganje Hrvatske u Haagu da se nešto progura.

Tvrtko Jakovina kaže da je presuda donekle satisfakcija onima iz Srebrenice koji su najviše izgubili, ali politički nismo dobili ništa jer ona nije uspjela uzdrmati Dodiga u Banja Luci. Ova presuda je izuzela Srbiju od prave odgovornosti i to je najveći propust, smatra Jakovina. Iako je srpska premijerka nakon presude rekla da gledaju u budućnost, Jakovina smatra da prvo moraju pogledati što je bilo prije.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari