Pratite nas

BiH

BiH u nove izbore ide s nejasnim izbornim sustavom, prijeti kriza bez presedana

Objavljeno

na

Foto: Hercegovina.info

Opći izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za nedjelju, donijet će novi izazov i to bez presedana još od okončanja rata 1995., iako je bosanskohercegovačka politika u protekla dva i pol desetljeća bila ispunjena različitim eksperimentima koji su po pravilu završili loše i dali sve gore rezultate.

Nikada se u izbornim ciklusima, organiziranim svake dvije godine još od 1996., ipak nije dogodilo da Bosna i Hercegovina izbore dočeka bez jasnih pravila njihove provedbe, kako je to ovoga puta slučaj, pa tako nije jasno kako će i hoće li uopće biti moguće formirati novu vlast, barem onu na razini Federacije BiH, jednog od bosanskohercegovačka entiteta, u kojoj živi najveći dio bosanskohercegovačkih Hrvata.

U iznimno kompliciranom izbornom sustavu, kakav je na snazi u BiH, građani na izravnim izborima biraju tek neka od tijela vlasti, dok se druga uspostavljaju na neizravan način odnosno delegiranjem.

Na državnoj se razini izravno biraju članovi Predsjedništva BiH i zastupnici u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Delegiranje odnosno neizravni izbori najviše su vezani za Federaciju BiH, dok drugi entitet, Republika Srpska, ima jednostavniji odnosno centralizirani ustroj bez mehanizama “kočnica i provjera” kakvi postoje u Federaciji BiH, a naslijeđeni su još od Washingtonskog sporazuma 1994. kojim je uspostavljena Federacija BiH i okončan hrvatsko-bošnjački sukob.

U RS-u birači izravno odlučuju tko će biti zastupnik u jednodomnom entitetskom parlamentu i tko će biti predsjednik odnosno dopredsjednici entiteta.

U Federaciji BiH se izravno biraju samo zastupnici u Zastupničkom domu entitetskog parlamenta te zastupnici u skupštinama deset županija.

Potom se iz reda zastupnika izabranih u županijske skupštine biraju zastupnici-delegati u entitetski Dom naroda. Taj gornji dom parlamenta Federacije BiH ima pak ključnu ulogu u formiranu izvršne vlasti.

U tom se domu, također neizravno, biraju predsjednik i dva dopredsjednika FBiH, a oni su ti koji imenuju mandatara za sastav entitetske vlade, kao i ministre.

U federalnom Domu naroda neizravno se bira i po pet hrvatskih i bošnjačkih zastupnika-delegata za Dom naroda parlamenta BiH.

Način formiranja Doma naroda Federacije BiH ostao sporan

Državni dom naroda, za razliku od federalnog, ne sudjeluje u imenovanju Vijeća ministara BiH, no mora potvrditi svaki zakon koji se donese u Zastupničkom domu pa bez njegove uspostave zakonodavna vlast na državnoj razini ne može funkcionirati.

Ovoga puta ključno je pitanje kako uspostaviti Dom naroda parlamenta Federacije BiH, jer su stara pravila koja su to definirala stavljena izvan snage pravorijekom Ustavnog suda BiH, a nova nisu donesena.

To je rezultat činjenice da je Ustavni sud BiH još 2016. ukinuo odredbe izbornog zakona koje su regulirale način izbora zastupnika-delegata u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Odlučujući po žalbi Bože Ljubića, aktualnog zastupnika u Hrvatskom saboru i predsjednika Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora (HNS), neformalnog tijela koje okuplja neke od političkih stranaka s hrvatskim predznakom, uključujući tu HDZ BiH, Ustavni sud BiH je zaključio kako su neustavne odredbe izbornog zakona kojima je bilo predviđeno da se iz svake od deset županija unutar Federacije BiH bira barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

Ustavni je sud zaključio kako Dom naroda “nije dom županija” pa nije ni nužno da iz svake županije u Dom naroda bude biran barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

Ljubić, odnosno HDZ BiH, na osporavanje ovih odredbi izbornog zakona odlučili su se jer se u prošlosti obveza delegiranja predstavnika svakog konstitutivnog naroda koristila za popunjavanje hrvatskog kluba u Domu naroda predstavnicima stranaka koje sebe opisuju multietničkima. To je praktično oduzimalo HDZ-u mehanizme pune kontrole nad djelovanjem kluba Hrvata u Domu naroda.

U HDZ-u odnosno HNS-u inzistirali su i na tvrdnji kako se mora uspostaviti razmjer među županijama ovisno o tome koliko je u njima pripadnika nekog naroda pa su tražili da se hrvatski zastupnici biraju iz onih županija u kojima je hrvatski narod u apsolutnoj ili relativnoj većini.

Tome su se pak otvoreno usprotivile stranake koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo. Pregovori čelnika hrvatskih i bošnjačkih odnosno stranaka ljevice o tome kako riješiti ovaj problem trajali su dulje od godinu i pol, uz posredovanje predstavnika Europske unije i američke administracije, no strane nisu došle ni do kakvog dogovora o izmjenama izbornog zakona koji bi kao prijedlog mogao biti poslan državnom parlamentu na usvajanje.

Pet je stranaka okupljenih oko Stranke demokratske akcije (SDA) i SDP-a ranije ove godine problem pokušalo riješiti predlaganjem novog entitetskog zakona o izbornim jedinicama. Taj je zakon dobio potporu u Zastupničkom domu, no blokiran je u Domu naroda upravo glasovima zastupnika HDZ-a u hrvatskom klubu.

Hoće li nakon izbora biti moguće formirati vlast?

Na pitanje što dalje i posebice što nakon 7. listopada nitko u BiH nema odgovor, iako je lider HDZ BiH Dragan Čović i nakon propasti pregovora tvrdio kako nema razloga za zabrinutost.

“Uvjeren sam da se nakon izbora rezultati mogu ubrzano provesti, neće biti kriza ni podjela”, izjavio je Čović u kolovozu, ne nudeći nikakvo objašnjenje za taj optimizam.

Članica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Irena Hadžiabdić ranije je pak upozorila kako će se BiH naći u “ogromnim problemima” ne nađe li se rješenje, a posebice ako to ne uslijedi do ožujka 2019. godine jer u tom slučaju u Federaciji BiH ne bi bilo moguće usvojiti proračun pa bi došlo do potpunog kolapsa sustava.

U SIP-u su procijenili kako ipak postoji prostor za tehnički dogovor o načinu biranja zastupnika-delegata, no to opet ovisi o spremnosti političkih aktera na kompromis.

Na temelju takvog dogovora SIP bi donio neku vrstu podzakonskog akta čime bi se, barem privremeno, raspetljao ovaj čvor.

“Ne bude li rješenja BiH će se naći u krizi kakvu još nije doživjela”, kazala je Hadžiabdić.

piše: Ranko Mavrak

(Hina)

Marijan Knezović: Ako Komšić opet bude izabran Hrvati će to shvatiti kao akt neprijateljstva

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

HVO je očuvao BiH, zaustavio rat i dio je bh. oružanih snaga

Objavljeno

na

Objavio

Ministar branitelja Federacije BiH Salko Bukvarević upozorio je tijekom susreta s predstavnicima bošnjačkih vlasti Unsko-sanske županije kako se u posljednje vrijeme podiže sve veći broj optužnica protiv zapovjednika Petoga korpusa i drugih zapovjednika Armije RBiH te pripadnika ovih postrojbi, zbog čega je najavio snažniju potporu za njihovu obranu.

Istaknuo je da su četiri udruge osnovale Zakladu za pružanje pravne pomoći pripadnicima Armije BiH, ali da trenutačna sredstva nisu dovoljna da se pomogne svim pripadnicima i njihovim obiteljima.

Tijekom susreta je bez ikakva utemeljenja iznio krajnje uvredljive tvrdnje kako vlasti Federacije BiH imaju trajnu obvezu “pružanja svih vidova pomoći i potpore braniteljima i članovima njihovih obitelji jer je Armija RBiH bila jedina legalna i legitimna vojna formacija u državi BiH”, piše Večernji list BiH.

Laž je da HVO napadao Muslimane bilo gdje pa i u Mostaru

Mit umjesto istine

Posebno je sramna takva tvrdnja ministra Bukvarevića izgovorena u županiji gdje su pripadnici Armije likvidirali generala HVO-a Vladu Šantića.

Da je realnost, međutim, drukčija, a ne mitovi u koje vjeruje, govori najbolje podatak da je samo dva dana kasnije u svome uredu u Sarajevu pozvao te održao redovite konzultacije s predstavnicima udruga Armije BiH, ali i Domovinskog rata HVO-a, čime je praktički potvrdio kako ne vjeruje čak ni u ono što je prethodno izrekao. I ne samo to. Da je istina posve drukčija, svjedoče današnji nasljednici nekadašnjih postrojba.

Tako bogatu tradiciju HVO-a baštini hrvatski puk Oružanih snaga BiH, a prije toga Vojska Federacije BiH utemeljena je potpisivanjem sporazuma između predstavnika HVO-a i Armije BiH. A najvažniji dio ispričali su pripadnici HVO-a tijekom Domovinskog rata.

Koliko je bila značajna njihova uloga, vidi se puno prije samoga početka rata u Bosni i Hercegovini i obrani naroda koji su živjeli na području pod njihovim nadzorom, ali i na samome kraju sukoba kada su kontrolirali trećinu zemlje.

Naime, prvi hrvatski domoljubi počeli su dulje od godinu dana prije početka rata u BiH motriti snage JNA i dojavljivati njihove pokrete. Na području Mostara svaki uzlet zrakoplova se motrio i dojavljivao u Hrvatsku gdje je već bjesnio rat.

Glasnović: U Hrvatskoj još vlada velika neinformiranost o važnosti i ulozi HVO-a u obrani Hrvatske

Došli do Banje Luke

Na napad na selo Ravno, koje je uništeno u divljačkome pohodu, nije uslijedila nikakva reakcija službenog Sarajeva, ali ni na dolazak rezervista na područje Hercegovine.

Tek se predsjedatelj Predsjedništva Alija Izetbegović nakon krize sa zaustavljanjem tenkova pojavio nedaleko od Mostara i spriječio izbijanje sukoba. Obrana bošnjačke strane, čak i za vrijeme najtežeg rata s Hrvatima, odvijala se preko područja koje je nadzirao HVO.

Završni čin rata praktički se dogodio zahvaljujući združenim Hrvatskim snagama koje je, uz HVO, činila i Hrvatska vojska, te su uspjele stići nadomak Banje Luke, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

El-Mudžahed – U BiH su došli nakon ratovanja u Afganistanu. Išli su u džihad po cijelom svijetu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Vjerujem da će BiH dobiti mandatara za Vijeće ministara u sljedećih sedam dana

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako očekuje da BiH u sljedećih tjedan dana dobije mandatara novog državnog Vijeća ministara dok će se na uspostavu nove vlade Federacije BiH pričekati dok se ne postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona kojim bi se izbjegla mogućnost preglasavanja Hrvata.

”Vjerujem da će BiH dobiti mandatara za Vijeće ministara u sljedećih sedam dana. A da bi se to dogodilo morat će još jednom sjesti zajedno svi oni koji pretendiraju biti dio vlasti jer je to previše osjetljivo pitanje”, rekao je Čović u Mostaru nakon stranačkoga predsjedništva.

Po svemu sudeći okosnicu u novog saziva Vijeća ministara BiH činit će vodeće hrvatska, srpska i bošnjačka stranka HDZ BiH, SNSD i SDA, s čijim je čelnicima je Čović razgovarao proteklih dana, dok su sudjelovanje u vlasti odbili predstavnici stranaka s bošnjačke političke ljevice.

Ranije je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika najavio kako će mandatar za novi sastav Vijeća ministara biti Zoran Tegeltija nakon čega su njegovo imenovanje uvjetovali dva člana BiH Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović tražeći da prije toga srpska strana podupre Nacionalni godišnji program (ANP) koji je ključan za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP) s NATO-om.

Čović je rekao kako će se izvršna vlast u entitetu Federaciji BiH ustrojiti onoga trenutka kada se postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona sukladno presudi Ustavnog suda BiH kako bi se ubuduće izbjegla mogućnost da brojniji Bošnjaci preglasavaju Hrvate u državnom Predsjedništvu BiH te nacionalnom Domu naroda.

Na zadnjim izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je Željko Komšić glasovima Bošnjaka.

Čović je pojasnio kako se ne radi o uvjetovanju uspostave izvršne vlasti, nego ispunjavanju programskih načela koje su postavile stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora kojega predvodi HDZ BiH i čiji je on predsjednik.

“Mi hoćemo program, i njega smo predstavili u ime HNS-a, a znači da nam treba izborno zakonodavstvo kako nikada više ne bi došli u situaciju da Bošnjaci biraju dva člana predsjedništva kao što sad imamo dva bošnjačka člana predsjedništva”, rekao je Čović aludirajući na izbor Komšića.

Dodao je kako izmjenama izbornog zakona BiH treba donijeti i nova izborna pravila za Mostar kako bi se lokalni izbori u ovome gradu održali nakon 11 godina.

“Izmjena Izbornog zakona BiH je i preduvjet za stjecanje kandidacijskog statusa s Europskom unijom kojeg BiH želi ove godine”, dodao je Čović. Čović je najavio kako će se u srijedu okončati procedura izbora čelništva u Domu naroda Federacije BiH, nakon čega će se pristupiti izboru izaslanika za državni Dom naroda BiH.

Izrazio je očekivanje kako će stranke okupljene oko HNS-a BiH imati najmanje četiri, a nije isključeno i svih pet izaslanika u gornjem domu državnog parlamenta.

(Hina)

Izetbegović i Čović potvrdili da će SDA i HDZ BiH biti koalicijski partneri

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari