Pratite nas

BiH

BiH u nove izbore ide s nejasnim izbornim sustavom, prijeti kriza bez presedana

Objavljeno

na

Foto: Hercegovina.info

Opći izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za nedjelju, donijet će novi izazov i to bez presedana još od okončanja rata 1995., iako je bosanskohercegovačka politika u protekla dva i pol desetljeća bila ispunjena različitim eksperimentima koji su po pravilu završili loše i dali sve gore rezultate.

Nikada se u izbornim ciklusima, organiziranim svake dvije godine još od 1996., ipak nije dogodilo da Bosna i Hercegovina izbore dočeka bez jasnih pravila njihove provedbe, kako je to ovoga puta slučaj, pa tako nije jasno kako će i hoće li uopće biti moguće formirati novu vlast, barem onu na razini Federacije BiH, jednog od bosanskohercegovačka entiteta, u kojoj živi najveći dio bosanskohercegovačkih Hrvata.

U iznimno kompliciranom izbornom sustavu, kakav je na snazi u BiH, građani na izravnim izborima biraju tek neka od tijela vlasti, dok se druga uspostavljaju na neizravan način odnosno delegiranjem.

Na državnoj se razini izravno biraju članovi Predsjedništva BiH i zastupnici u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Delegiranje odnosno neizravni izbori najviše su vezani za Federaciju BiH, dok drugi entitet, Republika Srpska, ima jednostavniji odnosno centralizirani ustroj bez mehanizama “kočnica i provjera” kakvi postoje u Federaciji BiH, a naslijeđeni su još od Washingtonskog sporazuma 1994. kojim je uspostavljena Federacija BiH i okončan hrvatsko-bošnjački sukob.

U RS-u birači izravno odlučuju tko će biti zastupnik u jednodomnom entitetskom parlamentu i tko će biti predsjednik odnosno dopredsjednici entiteta.

U Federaciji BiH se izravno biraju samo zastupnici u Zastupničkom domu entitetskog parlamenta te zastupnici u skupštinama deset županija.

Potom se iz reda zastupnika izabranih u županijske skupštine biraju zastupnici-delegati u entitetski Dom naroda. Taj gornji dom parlamenta Federacije BiH ima pak ključnu ulogu u formiranu izvršne vlasti.

U tom se domu, također neizravno, biraju predsjednik i dva dopredsjednika FBiH, a oni su ti koji imenuju mandatara za sastav entitetske vlade, kao i ministre.

U federalnom Domu naroda neizravno se bira i po pet hrvatskih i bošnjačkih zastupnika-delegata za Dom naroda parlamenta BiH.

Način formiranja Doma naroda Federacije BiH ostao sporan

Državni dom naroda, za razliku od federalnog, ne sudjeluje u imenovanju Vijeća ministara BiH, no mora potvrditi svaki zakon koji se donese u Zastupničkom domu pa bez njegove uspostave zakonodavna vlast na državnoj razini ne može funkcionirati.

Ovoga puta ključno je pitanje kako uspostaviti Dom naroda parlamenta Federacije BiH, jer su stara pravila koja su to definirala stavljena izvan snage pravorijekom Ustavnog suda BiH, a nova nisu donesena.

To je rezultat činjenice da je Ustavni sud BiH još 2016. ukinuo odredbe izbornog zakona koje su regulirale način izbora zastupnika-delegata u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Odlučujući po žalbi Bože Ljubića, aktualnog zastupnika u Hrvatskom saboru i predsjednika Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora (HNS), neformalnog tijela koje okuplja neke od političkih stranaka s hrvatskim predznakom, uključujući tu HDZ BiH, Ustavni sud BiH je zaključio kako su neustavne odredbe izbornog zakona kojima je bilo predviđeno da se iz svake od deset županija unutar Federacije BiH bira barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

Ustavni je sud zaključio kako Dom naroda “nije dom županija” pa nije ni nužno da iz svake županije u Dom naroda bude biran barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

Ljubić, odnosno HDZ BiH, na osporavanje ovih odredbi izbornog zakona odlučili su se jer se u prošlosti obveza delegiranja predstavnika svakog konstitutivnog naroda koristila za popunjavanje hrvatskog kluba u Domu naroda predstavnicima stranaka koje sebe opisuju multietničkima. To je praktično oduzimalo HDZ-u mehanizme pune kontrole nad djelovanjem kluba Hrvata u Domu naroda.

U HDZ-u odnosno HNS-u inzistirali su i na tvrdnji kako se mora uspostaviti razmjer među županijama ovisno o tome koliko je u njima pripadnika nekog naroda pa su tražili da se hrvatski zastupnici biraju iz onih županija u kojima je hrvatski narod u apsolutnoj ili relativnoj većini.

Tome su se pak otvoreno usprotivile stranake koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo. Pregovori čelnika hrvatskih i bošnjačkih odnosno stranaka ljevice o tome kako riješiti ovaj problem trajali su dulje od godinu i pol, uz posredovanje predstavnika Europske unije i američke administracije, no strane nisu došle ni do kakvog dogovora o izmjenama izbornog zakona koji bi kao prijedlog mogao biti poslan državnom parlamentu na usvajanje.

Pet je stranaka okupljenih oko Stranke demokratske akcije (SDA) i SDP-a ranije ove godine problem pokušalo riješiti predlaganjem novog entitetskog zakona o izbornim jedinicama. Taj je zakon dobio potporu u Zastupničkom domu, no blokiran je u Domu naroda upravo glasovima zastupnika HDZ-a u hrvatskom klubu.

Hoće li nakon izbora biti moguće formirati vlast?

Na pitanje što dalje i posebice što nakon 7. listopada nitko u BiH nema odgovor, iako je lider HDZ BiH Dragan Čović i nakon propasti pregovora tvrdio kako nema razloga za zabrinutost.

“Uvjeren sam da se nakon izbora rezultati mogu ubrzano provesti, neće biti kriza ni podjela”, izjavio je Čović u kolovozu, ne nudeći nikakvo objašnjenje za taj optimizam.

Članica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Irena Hadžiabdić ranije je pak upozorila kako će se BiH naći u “ogromnim problemima” ne nađe li se rješenje, a posebice ako to ne uslijedi do ožujka 2019. godine jer u tom slučaju u Federaciji BiH ne bi bilo moguće usvojiti proračun pa bi došlo do potpunog kolapsa sustava.

U SIP-u su procijenili kako ipak postoji prostor za tehnički dogovor o načinu biranja zastupnika-delegata, no to opet ovisi o spremnosti političkih aktera na kompromis.

Na temelju takvog dogovora SIP bi donio neku vrstu podzakonskog akta čime bi se, barem privremeno, raspetljao ovaj čvor.

“Ne bude li rješenja BiH će se naći u krizi kakvu još nije doživjela”, kazala je Hadžiabdić.

piše: Ranko Mavrak

(Hina)

Marijan Knezović: Ako Komšić opet bude izabran Hrvati će to shvatiti kao akt neprijateljstva

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Fadil Novalić na slobodi, Sud BiH odbio prijedlog Tužiteljstva

Objavljeno

na

Objavio

Sud BiH je odbio prijedlog Tužilaštva BiH za određivanje jednomjesečnog pritvora premijeru FBiH Fadilu Novaliću, piše Klix.ba.

Sinoć je održano ročište koje je trajalo sedam sati, a na kojem je Tužilaštvo obrazložilo zbog čega je tražilo određivanje pritvora. Advokati su nakon ročišta kazali da nema osnova za zadržavanje u pritvoru niti jednog osumnjičenog.

Odluka je donesena u posljednji trenutak, s obzirom da je Sud imao rok do 16 sati da se izjasni o prijedlogu Tužilaštva.

Umjesto jednomjesečnog pritvora koju su tražili tužitelji, sud je odlučio da se mogu braniti sa slobode ali uz restriktivne mjere, uključujući zabranu kontaktiranja s potencijalnim svjedocima i međusobnog sastajanja.

Uz Novalića pušteni su čelnik Civilne zaštite Fahrudin Solak i Fikret Hodžić, vlasnik tvrtke “Srebrena malina”.

Novalić, Solak i Hodžić osumničeni su za udruživanje radi počinjenja kaznenog djela, zloporabu službenog položaja, pranje novca, primanje dara te krivotvorenje ili uništavanje službene dokumentacije.

Pod istragom su zbog sumnje u “namještanje” prilikom kupnje stotinu resporatira za bolnice u Federaciji BiH. Stotinu strojeva nabavljenih u Kini neposrednom pogodbom Civilne zaštite i “Srebrene maline” ne odgovaraju propisanim specifikacijama a cijena od 5,3 milijuna eura veća je od tržišne.

Novalićeva Stranka demokratske akcije (SDA) ocijenila je da je sudska odluka dokaz kako je slučaj protiv njega montiran.

Jedini cilj bio je zadržati Novalića u pritvoru i tako osigurati “slabljenje bošnjačkog faktora” u entitetskoj vlasti, priopćila je stranka i zatražila smjenu glavne tužiteljice Gordane Tadić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Fadil Novalić: Uhititi ovakvog premijera je državni udar

Objavljeno

na

Objavio

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine tereti premijera Federacije BiH Fadila Novalića te čelnika Civilne zaštite Fahrudina Solaka i poduzetnika Fikreta Hodžića za niz teških kaznenih djela, potvrđeno je na sudskom ročištu okončanom u nedjelju rano ujutro.

Više od sedam sati tužitelji i branitelji trojice osumnjičenika argumentirali su noću na nedjelju pred Sudom BiH svoje zahtjeve za određivanje jendomjesečnog pritvora odnosno puštanje na slobodu.

Tužiteljstvo BiH zatražilo je da se trojici uhićenih u četvrtak pod sumnjom da su sklopili štetni ugovor o kupnji stotinu respiratora za bolnice u Federaciji BiH odredi jednomjesečni pritvor uz obrazloženje kako bi u protivnom mogli utjecati na svjedoke, uništiti dokumentaciju ili bi njihovo oslobađanje, posebice u Novalićevu slučaju, moglo uznemiriti javnost.

Novalića se sada tereti za kaznena djela zloporabe službenog položaja ili ovlasti, primanje dara i pranje novca.

Suspendirani ravnatelj Civilne zaštite Solak uz ta kaznene djela osumnjičen je i za krivotvorenje službene isprave.

Hodžić je osumnjičen i za uništavanje poslovnih knjiga.

“Koristeći izvanrednu situaciju zbog pandemije pripremali su plan kako bi pribavili novac za nabavku respiratora. Oni su plan razradili podjelom uloga na način da bi Novalić iskoristio položaj premijera te svoj službeno-politički utjecaj kako bi se sredstva stavila na raspolaganje Federalnoj upravi civilne zaštite, odnosno kako bi se sklopio ugovor s firmom ‘Srebrena malina'”, rekao je Mirza Hukeljić, jedan od trojice tužitelja.

U predmetu koji je podignuo puno ‘prašine’ u BiH tužitelji su na ročištu predstavili i izvatke iz komunikacije osumnjičenih koji potvrđuju da su njih trojica intenzivno komunicirali prije sklapanja ugovora namještajući posao Hodžićevoj tvrtki.

Tužitelji navode da su trojica unaprijed imala informacije da kineski respiratori ne odgovaraju potrebama zbog kojih su nabavljeni.

Odvjetnici su pak tvrdili da tužitelji nemaju nikakvih čvrstvih dokaza da bi potvrdili sumnje o kojima govore.

“Premijer nije učinio baš ništa osim onoga što je Vlada FBiH morala učiniti u periodu izvanrednog stanja”, izjavila je Novalićeva odvjetnica Vasvija Vidović.

Ustvrdila je da je njezin branjenik častan čovjek koji radi ozbiljan posao, a ne kriminalac.

Kazala je i da bi Novalića Sud BiH mora pustiti na slobodu jer bi u protivnom prouzročio veliku političku štetu odnosno blokadu rada vlade Federacije BiH.

Sam Novalić odbacio je tvrdnje da je sudjelovao u bilo kakvim nezakonitostima te je ustvrdio kako mu ovo zapravo nalikuje na državni udar.

“Još samo fali da kažu da smo mi naručili pandemiju od Kineza”, kazao je Novalić.

Sud bi odluku o zahtjevu tužiteljstva za određivanje pritvora trebao donijeti u roku od 24 sata od okončanja ročišta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari