Pratite nas

BiH

BiH u nove izbore ide s nejasnim izbornim sustavom, prijeti kriza bez presedana

Objavljeno

na

Foto: Hercegovina.info

Opći izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za nedjelju, donijet će novi izazov i to bez presedana još od okončanja rata 1995., iako je bosanskohercegovačka politika u protekla dva i pol desetljeća bila ispunjena različitim eksperimentima koji su po pravilu završili loše i dali sve gore rezultate.

Nikada se u izbornim ciklusima, organiziranim svake dvije godine još od 1996., ipak nije dogodilo da Bosna i Hercegovina izbore dočeka bez jasnih pravila njihove provedbe, kako je to ovoga puta slučaj, pa tako nije jasno kako će i hoće li uopće biti moguće formirati novu vlast, barem onu na razini Federacije BiH, jednog od bosanskohercegovačka entiteta, u kojoj živi najveći dio bosanskohercegovačkih Hrvata.

U iznimno kompliciranom izbornom sustavu, kakav je na snazi u BiH, građani na izravnim izborima biraju tek neka od tijela vlasti, dok se druga uspostavljaju na neizravan način odnosno delegiranjem.

Na državnoj se razini izravno biraju članovi Predsjedništva BiH i zastupnici u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Delegiranje odnosno neizravni izbori najviše su vezani za Federaciju BiH, dok drugi entitet, Republika Srpska, ima jednostavniji odnosno centralizirani ustroj bez mehanizama “kočnica i provjera” kakvi postoje u Federaciji BiH, a naslijeđeni su još od Washingtonskog sporazuma 1994. kojim je uspostavljena Federacija BiH i okončan hrvatsko-bošnjački sukob.

U RS-u birači izravno odlučuju tko će biti zastupnik u jednodomnom entitetskom parlamentu i tko će biti predsjednik odnosno dopredsjednici entiteta.

U Federaciji BiH se izravno biraju samo zastupnici u Zastupničkom domu entitetskog parlamenta te zastupnici u skupštinama deset županija.

Potom se iz reda zastupnika izabranih u županijske skupštine biraju zastupnici-delegati u entitetski Dom naroda. Taj gornji dom parlamenta Federacije BiH ima pak ključnu ulogu u formiranu izvršne vlasti.

U tom se domu, također neizravno, biraju predsjednik i dva dopredsjednika FBiH, a oni su ti koji imenuju mandatara za sastav entitetske vlade, kao i ministre.

U federalnom Domu naroda neizravno se bira i po pet hrvatskih i bošnjačkih zastupnika-delegata za Dom naroda parlamenta BiH.

Način formiranja Doma naroda Federacije BiH ostao sporan

Državni dom naroda, za razliku od federalnog, ne sudjeluje u imenovanju Vijeća ministara BiH, no mora potvrditi svaki zakon koji se donese u Zastupničkom domu pa bez njegove uspostave zakonodavna vlast na državnoj razini ne može funkcionirati.

Ovoga puta ključno je pitanje kako uspostaviti Dom naroda parlamenta Federacije BiH, jer su stara pravila koja su to definirala stavljena izvan snage pravorijekom Ustavnog suda BiH, a nova nisu donesena.

To je rezultat činjenice da je Ustavni sud BiH još 2016. ukinuo odredbe izbornog zakona koje su regulirale način izbora zastupnika-delegata u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Odlučujući po žalbi Bože Ljubića, aktualnog zastupnika u Hrvatskom saboru i predsjednika Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora (HNS), neformalnog tijela koje okuplja neke od političkih stranaka s hrvatskim predznakom, uključujući tu HDZ BiH, Ustavni sud BiH je zaključio kako su neustavne odredbe izbornog zakona kojima je bilo predviđeno da se iz svake od deset županija unutar Federacije BiH bira barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

Ustavni je sud zaključio kako Dom naroda “nije dom županija” pa nije ni nužno da iz svake županije u Dom naroda bude biran barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

Ljubić, odnosno HDZ BiH, na osporavanje ovih odredbi izbornog zakona odlučili su se jer se u prošlosti obveza delegiranja predstavnika svakog konstitutivnog naroda koristila za popunjavanje hrvatskog kluba u Domu naroda predstavnicima stranaka koje sebe opisuju multietničkima. To je praktično oduzimalo HDZ-u mehanizme pune kontrole nad djelovanjem kluba Hrvata u Domu naroda.

U HDZ-u odnosno HNS-u inzistirali su i na tvrdnji kako se mora uspostaviti razmjer među županijama ovisno o tome koliko je u njima pripadnika nekog naroda pa su tražili da se hrvatski zastupnici biraju iz onih županija u kojima je hrvatski narod u apsolutnoj ili relativnoj većini.

Tome su se pak otvoreno usprotivile stranake koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo. Pregovori čelnika hrvatskih i bošnjačkih odnosno stranaka ljevice o tome kako riješiti ovaj problem trajali su dulje od godinu i pol, uz posredovanje predstavnika Europske unije i američke administracije, no strane nisu došle ni do kakvog dogovora o izmjenama izbornog zakona koji bi kao prijedlog mogao biti poslan državnom parlamentu na usvajanje.

Pet je stranaka okupljenih oko Stranke demokratske akcije (SDA) i SDP-a ranije ove godine problem pokušalo riješiti predlaganjem novog entitetskog zakona o izbornim jedinicama. Taj je zakon dobio potporu u Zastupničkom domu, no blokiran je u Domu naroda upravo glasovima zastupnika HDZ-a u hrvatskom klubu.

Hoće li nakon izbora biti moguće formirati vlast?

Na pitanje što dalje i posebice što nakon 7. listopada nitko u BiH nema odgovor, iako je lider HDZ BiH Dragan Čović i nakon propasti pregovora tvrdio kako nema razloga za zabrinutost.

“Uvjeren sam da se nakon izbora rezultati mogu ubrzano provesti, neće biti kriza ni podjela”, izjavio je Čović u kolovozu, ne nudeći nikakvo objašnjenje za taj optimizam.

Članica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Irena Hadžiabdić ranije je pak upozorila kako će se BiH naći u “ogromnim problemima” ne nađe li se rješenje, a posebice ako to ne uslijedi do ožujka 2019. godine jer u tom slučaju u Federaciji BiH ne bi bilo moguće usvojiti proračun pa bi došlo do potpunog kolapsa sustava.

U SIP-u su procijenili kako ipak postoji prostor za tehnički dogovor o načinu biranja zastupnika-delegata, no to opet ovisi o spremnosti političkih aktera na kompromis.

Na temelju takvog dogovora SIP bi donio neku vrstu podzakonskog akta čime bi se, barem privremeno, raspetljao ovaj čvor.

“Ne bude li rješenja BiH će se naći u krizi kakvu još nije doživjela”, kazala je Hadžiabdić.

piše: Ranko Mavrak

(Hina)

Marijan Knezović: Ako Komšić opet bude izabran Hrvati će to shvatiti kao akt neprijateljstva

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

HNS BiH: Programska deklaracija SDA dokaz je organiziranog političkog, ideološkog i medijskog nasilja nad Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH, koji okuplja najveći broj hrvatskih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, u nedjelju je ocijenio da je deklaracija koju je dan ranije prihvatila vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) “rušilačka ” i nedobronamjerna za Hrvate i državu.

SDA će inzistirati na izmjenama Ustava i preuređenju BiH koje bi vodilo uspostavi prijeratne Republike BiH, ukidanju entiteta i županija te vladavini većine u državi u kojoj Bošnjaci po zadnjem popisu imaju više od 50 posto pučanstva, stoji je u platformi koju je SDA usvojio u subotu na kongresu u Sarajevu.

HNS BiH ocjenjuje da te promjene zapravo poništavaju odredbe Daytonskog i Washingtonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat u BiH.

Zbog toga je HNS BiH u nedjelju odbacio ciljeve i smjer djelovanja koji su definirani u Programskoj deklaraciji SDA usvojenoj na Kongresu stranke kazavši da su štetni za Hrvate i državu BiH.

„Smatramo je potpuno neprihvatljivom za opstojnost i stabilnost države BiH. Ovakva Deklaracija osobito je neprihvatljiva za Hrvate, koji se dugi niz godina u svim razgovorima s partnerima s bošnjačke strane bore za jedan od najvažnijih temelja države – jednakopravnost svih naroda i građana“, navodi se u reagiranju iz HNS-a BiH.

BiH je jedino moguća kao državna zajednica tri potpuno ravnopravna konstitutivna naroda, a ne samo jednoga – Bošnjaka, navode.

„Programska deklaracija SDA dokaz je organiziranog političkog, ideološkog i medijskog nasilja nad Hrvatima u BiH. Bošnjačka politika ne može se predstavljati kao dobronamjerna, ona koja drži do građana, izgradnje boljih odnosa i perspektivne budućnosti BiH dok istodobno provodi rušilačku politiku i podržava opstrukcije“, navodi HNS BiH u priopćenju.

Taj politički blok koji okuplja hrvatske političke predstavnike pod vodstvom HDZ-a BiH pozivaju političke predstavnike Bošnjaka da se vrate razgovorima kako bi se dogovorila rješenja koja bi svima u BiH donijela istu poziciju.

“Budući da postojeća rješenja ne osiguravaju punu ravnopravnost, nužno je izmijeniti Ustav i Izborni zakon kako bi se osiguralo pravo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Na to nas obvezuju presude sudova i upozoravaju europski dužnosnici“, kaže HNS BiH.

Zaključuje da stabiliziranje unutarnjih prilika u BiH potrebno kako bi se ubrzale euroatlantske integracije, a “Svi drugi potezi poput Programske deklaracije SDA su put u prošlost, a ne budućnost BiH“. (Hina)

 

Slaven Raguž: Napokon su nositelji bošnjačke politike u potpunosti otvorili svoje karte

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Udar na Daytonsku BiH: SDA želi vraćanje na ratnu Republiku BiH i Sarajevo s prijeratnim teritorijem

Objavljeno

na

Objavio

Izaslanici Kongresa SDA usvojili su večeras sve predložene deklaracije odnosno rezolucije, koje su bile predviđene dnevnim redom.

Među njima je i programska deklaracija kojom definiraju političku poziciju i politiku SDA u sljedećem razdoblju.

“Naš primarni i dugoročni cilj je usvajanje ustava kojim bi Bosna i Hercegovina bila definirana kao demokratska, regionalizirana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina, s tri razine vlasti; državnim, regionalnim i lokalnim s gradom Sarajevom koji je politički, administrativni, kulturni i ekonomski centar Bosne i Hercegovine”, piše, između ostalog, u Programskoj deklaraciji SDA, koju su večeras podržali izaslanici., prenosi HMS

Izaslanici su u okviru ove deklaracije usvojili i amandman vezan za Srebrenicu. Također, usvojena je i Rezolucija o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine.

Kada je riječ o podjeli vlasti, regionalnu razinu vlasti činilo bi pet ili više multietničkih regija, formiranih na osnovu ekonomskih, geografskih, povijesnih, prometnih, kulturnih i drugih, kako navode, europskih principa i standarda za formiranje regija.

U ovoj rezoluciji navedeno je i da će SDA inzistirati na uvođenju simetričnih rješenja u parlamentima entiteta, tj. inzistirati na ustavnom pozicioniranju Doma naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske umjesto sadašnjeg Vijeća naroda.

Nadalje, SDA će se zalagati da ustavna reforma obuhvaća i pravosuđe BiH na način da VSTV i pravosudni sustav na državnoj razini imaju eksplicitan ustavni status, te da se na razini države uspostavi sudsko tijelo, Vrhovni sud BiH, koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i usklađenost sudske prakse.

“Grad Sarajevo, kao glavni grad Republike Bosne i Hercegovine je politički, administrativni, kulturni, ekonomski i društveni centar Republike BiH. Zalagat ćemo se da administrativno područje Grada Sarajeva obuhvati cjelokupnu teritoriju prijeratnog Sarajeva s najmanje deset općina, u okviru šire regije”, piše u Rezoluciji o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu”, stoji između ostalog u ovoj rezoluciji. (HMS)

Slaven Raguž: Napokon su nositelji bošnjačke politike u potpunosti otvorili svoje karte

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari