Pratite nas

BiH

BiH u nove izbore ide s nejasnim izbornim sustavom, prijeti kriza bez presedana

Objavljeno

na

Foto: Hercegovina.info

Opći izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za nedjelju, donijet će novi izazov i to bez presedana još od okončanja rata 1995., iako je bosanskohercegovačka politika u protekla dva i pol desetljeća bila ispunjena različitim eksperimentima koji su po pravilu završili loše i dali sve gore rezultate.

Nikada se u izbornim ciklusima, organiziranim svake dvije godine još od 1996., ipak nije dogodilo da Bosna i Hercegovina izbore dočeka bez jasnih pravila njihove provedbe, kako je to ovoga puta slučaj, pa tako nije jasno kako će i hoće li uopće biti moguće formirati novu vlast, barem onu na razini Federacije BiH, jednog od bosanskohercegovačka entiteta, u kojoj živi najveći dio bosanskohercegovačkih Hrvata.

U iznimno kompliciranom izbornom sustavu, kakav je na snazi u BiH, građani na izravnim izborima biraju tek neka od tijela vlasti, dok se druga uspostavljaju na neizravan način odnosno delegiranjem.

Na državnoj se razini izravno biraju članovi Predsjedništva BiH i zastupnici u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Delegiranje odnosno neizravni izbori najviše su vezani za Federaciju BiH, dok drugi entitet, Republika Srpska, ima jednostavniji odnosno centralizirani ustroj bez mehanizama “kočnica i provjera” kakvi postoje u Federaciji BiH, a naslijeđeni su još od Washingtonskog sporazuma 1994. kojim je uspostavljena Federacija BiH i okončan hrvatsko-bošnjački sukob.

U RS-u birači izravno odlučuju tko će biti zastupnik u jednodomnom entitetskom parlamentu i tko će biti predsjednik odnosno dopredsjednici entiteta.

U Federaciji BiH se izravno biraju samo zastupnici u Zastupničkom domu entitetskog parlamenta te zastupnici u skupštinama deset županija.

Potom se iz reda zastupnika izabranih u županijske skupštine biraju zastupnici-delegati u entitetski Dom naroda. Taj gornji dom parlamenta Federacije BiH ima pak ključnu ulogu u formiranu izvršne vlasti.

U tom se domu, također neizravno, biraju predsjednik i dva dopredsjednika FBiH, a oni su ti koji imenuju mandatara za sastav entitetske vlade, kao i ministre.

U federalnom Domu naroda neizravno se bira i po pet hrvatskih i bošnjačkih zastupnika-delegata za Dom naroda parlamenta BiH.

Način formiranja Doma naroda Federacije BiH ostao sporan

Državni dom naroda, za razliku od federalnog, ne sudjeluje u imenovanju Vijeća ministara BiH, no mora potvrditi svaki zakon koji se donese u Zastupničkom domu pa bez njegove uspostave zakonodavna vlast na državnoj razini ne može funkcionirati.

Ovoga puta ključno je pitanje kako uspostaviti Dom naroda parlamenta Federacije BiH, jer su stara pravila koja su to definirala stavljena izvan snage pravorijekom Ustavnog suda BiH, a nova nisu donesena.

To je rezultat činjenice da je Ustavni sud BiH još 2016. ukinuo odredbe izbornog zakona koje su regulirale način izbora zastupnika-delegata u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Odlučujući po žalbi Bože Ljubića, aktualnog zastupnika u Hrvatskom saboru i predsjednika Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora (HNS), neformalnog tijela koje okuplja neke od političkih stranaka s hrvatskim predznakom, uključujući tu HDZ BiH, Ustavni sud BiH je zaključio kako su neustavne odredbe izbornog zakona kojima je bilo predviđeno da se iz svake od deset županija unutar Federacije BiH bira barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

Ustavni je sud zaključio kako Dom naroda “nije dom županija” pa nije ni nužno da iz svake županije u Dom naroda bude biran barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

Ljubić, odnosno HDZ BiH, na osporavanje ovih odredbi izbornog zakona odlučili su se jer se u prošlosti obveza delegiranja predstavnika svakog konstitutivnog naroda koristila za popunjavanje hrvatskog kluba u Domu naroda predstavnicima stranaka koje sebe opisuju multietničkima. To je praktično oduzimalo HDZ-u mehanizme pune kontrole nad djelovanjem kluba Hrvata u Domu naroda.

U HDZ-u odnosno HNS-u inzistirali su i na tvrdnji kako se mora uspostaviti razmjer među županijama ovisno o tome koliko je u njima pripadnika nekog naroda pa su tražili da se hrvatski zastupnici biraju iz onih županija u kojima je hrvatski narod u apsolutnoj ili relativnoj većini.

Tome su se pak otvoreno usprotivile stranake koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo. Pregovori čelnika hrvatskih i bošnjačkih odnosno stranaka ljevice o tome kako riješiti ovaj problem trajali su dulje od godinu i pol, uz posredovanje predstavnika Europske unije i američke administracije, no strane nisu došle ni do kakvog dogovora o izmjenama izbornog zakona koji bi kao prijedlog mogao biti poslan državnom parlamentu na usvajanje.

Pet je stranaka okupljenih oko Stranke demokratske akcije (SDA) i SDP-a ranije ove godine problem pokušalo riješiti predlaganjem novog entitetskog zakona o izbornim jedinicama. Taj je zakon dobio potporu u Zastupničkom domu, no blokiran je u Domu naroda upravo glasovima zastupnika HDZ-a u hrvatskom klubu.

Hoće li nakon izbora biti moguće formirati vlast?

Na pitanje što dalje i posebice što nakon 7. listopada nitko u BiH nema odgovor, iako je lider HDZ BiH Dragan Čović i nakon propasti pregovora tvrdio kako nema razloga za zabrinutost.

“Uvjeren sam da se nakon izbora rezultati mogu ubrzano provesti, neće biti kriza ni podjela”, izjavio je Čović u kolovozu, ne nudeći nikakvo objašnjenje za taj optimizam.

Članica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Irena Hadžiabdić ranije je pak upozorila kako će se BiH naći u “ogromnim problemima” ne nađe li se rješenje, a posebice ako to ne uslijedi do ožujka 2019. godine jer u tom slučaju u Federaciji BiH ne bi bilo moguće usvojiti proračun pa bi došlo do potpunog kolapsa sustava.

U SIP-u su procijenili kako ipak postoji prostor za tehnički dogovor o načinu biranja zastupnika-delegata, no to opet ovisi o spremnosti političkih aktera na kompromis.

Na temelju takvog dogovora SIP bi donio neku vrstu podzakonskog akta čime bi se, barem privremeno, raspetljao ovaj čvor.

“Ne bude li rješenja BiH će se naći u krizi kakvu još nije doživjela”, kazala je Hadžiabdić.

piše: Ranko Mavrak

(Hina)

Marijan Knezović: Ako Komšić opet bude izabran Hrvati će to shvatiti kao akt neprijateljstva

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

BiH

Izgradnjom Pelješkog mosta bošnjačka politika gubi istrument ucjene Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH Božo Ljubić komentirao je za Hrvatski Medijski Servis odluku dvojice bošnjačkih članova Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić da se Hrvatskoj uputi poziv za zaustavljanje izgradnje Pelješkog mosta uz prijetnju da će u suprotnom BiH pokrenuti tužbu pred Međunarodnim sudom, na što je veto uložio srpaski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kojeg danas treba potvrditi Narodna skupština Republike Srpske.

Ljubić je primjetio kako se hrvatska javnost svako malo kao iznenadi kada dobije ovakve ili slične poruke iz Sarajeva, pri čemu se zaboravlja kako su ista dva člana Predsjedništva inicirali tužbu Ujedinjenim narodima zbog hrvatskog zakona o državnoj imovini, inicirale optužbe na račun Hrvatske za navodno organiziranje selefijskih ekstremista i također opstruirali i još uvijek se opstruira izmjena Izbornog zakona, po presudi ustavnog suda BiH kojima bi se osigurao izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Predsjedništvo i Dom naroda.

Dva motiva bošnjačke politike

Upitan što su ciljevi, a što motivi Džaferovića i Komšića Ljubić je kazao kako se, s obzirom da su obojica izabrani bošnjačkim glasovima, radi o bošnjačkoj političkoj agendi.

– Motiv je, po mom mišljenju, pokušaj diskreditacije RH, posebice kada je u pitanju zalaganje Hrvatske za hrvatski narod u BiH i drugi motiv je unutarnjo-političke naravi, a to je pokušaj legitimiranja bošnjačke politike kao jedine prodržavne politike koju oni nazivaju probosanskom politikom, te istovremeno delegitimiranje srpske i hrvatske politike kao razbijačke ili separatističke politike, kazao je Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Što se tiče Pelješkog mosta može, Ljubić smatra kako postoji i dodatni motiv, jer se izgradnjom Pelješkog mosta i spajanjem juga i sjevera Hrvatske bošnjačka politika gubi snažan pregovarački adut ili instrument ucjene prema hrvatskoj jer hrvatskoj više nije nužno prelaziti preko teritorije BiH do juga Hrvatske.

Pelješki most 400 metara od granice

-Preko Pelješkog mosta pokušava se ishoditi neke ustupke od RH koje se tiču granice na moru. Međutim, ja podsjećam da je sporazumom Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine koji je parafiran i koji je u primjeni zapravo dogovorena granica na moru. Prema tome sporazumu Pelješki most se nalazi dobrih 400 metara unutar teritorijalnih hrvatskih voda a činjenica da su predlagatelji ove tužbe u Predsjedništvu naveli da oni osporavaju izgradnju mosta od Komarne do Pelješca oni time izravno priznaju da se most gradi na hrvatskoj teeritoriji, kaže Ljubić.

Džaferović i Komšić navode kako Pelješki most onemogućava neometan pristup BiH međunarodnim vodama.

Osiguran prolaz i najvećim brodovima

Ljubić , međutim, naglašava kako je tzv. neškodljivi prolaz brodova ispod Pelješkog mosta osiguran činjenicom da je most visok 55 metara iznad površine mora.

-Dok sam bio ministar komunikacija i prometa BiH meni je došao usuglašen sporazum mješovite međudržavne komisije RH i BiH gdje je dogovoreno i potpisano jednoglasno da BiH prihvaća gabarite ovoga mosta jer oni omogućavaju prolaz ispod mosta i između stubova mosta i najvećim mogućim plovilima, i naravno osiguran je i prolaz tim plovilima međunarodnim vodama, pojašnjava Ljubić za HMS.

Žele teretnu luku u Neumu

Ljubić smatra kako postoje i drugi manje transparentni ciljevi i ambicije bošnjačke politike, za ospstruiranje izgradnje Pelješkog mosta.

-To su, između ostalog, i tendencije, koje jesu iluzorne, izgradnje teretne luke u Neumu sa svim onim ciljevima koji mogu stajati iza toga. Ja to pouzdano mogu reći jer sam bio ministar komunikacija i prometa BiH kada je 2008. Na dan Svih svetih sam dobio poziv da se organizira javna rasprava o izgradnji teretne luke u Neumu. Naravno da sam to zaustavio i otklonio takvu mogućnost, kao nešto što nije imalo potreban legitimitet. Tu, dakle, postoji mnogo tih tendencija koje imaju svoju političk pozadinu ili čak geopolitičke uticaje određenih centara.

Komentirajući odluku Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH da uloži entitski veto na odluku Komšića i Džaferovića, kojeg danas dvotrećinskom većinom treba potvrditi parlament republike Srpske, Ljubić kaže kako je njegov potez razumljiv s obzirom da je Dodik pronicljiv i vješt političar i pragmatik, pogotovo kad se radi o zastupanju interesa RS. On kaže kako postoje najmanje tri razloga zbog kojih je Dodik uložio veto na odluku Komšića i Džaferovića.

Dodikovi pragmatični razlozi

-Prvo, Dodik je dobro procijenio da nije interes RS zaoštravanje odnosa s RH i EU. S druge strane postoji jedan konkretan interes Republike Srpske a to je most kod Gradiške granični prijelaz i pristupna veza prema autoputu na koridoru 10 Zagreb-Beograd što je vitalni interes po entitet Republike Srpske. I kao treći racionalan motiv za ovaj Dodikov postupak bila je činjenica da je on mnogo više zainteresiran za rješavanje pitanja granice na istoku prema Republici Srbiji gdje postoje sporenja posebice s bošpnjačkom stranom i prema zapadu s Republikom hrvatskom na rijeci Uni. To su, dakle, sigurno tri vrlo racionalna razloga za ovo stajalište Milorada Dodika, naglašava Ljubić./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik pozvao parlament RS da podupre veto na osporavanje gradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodika zatražio je u četvrtak od zastupnika u parlamentu Republike Srpske da podrže njegov veto na odluku kojom bi bosanskohercegovački državni vrh od Hrvatske tražio prekid gradnje Pelješkog mosta do konačnog dogovora o međudržavnoj granici kazavši kako je u interesu BiH i RS čuvati dobre odnose s Hrvatskom.

Dodik je ovo zatražio u Banjoj Luci na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske sazvanoj na njegov zahtjev nakon što je on ranije ovog tjedna osporio odluku koju su izglasali njegov hrvatski bošnjački kolega u državnom vrhu Željko Komšić i Šefik Džaferović s nakanom zaustaviti gradnju Pelješkog mosta dok BiH i Hrvatska ne riješe pitanje granice na moru kod Neumskog zaljeva.

Tom je odlukom Hrvatska pozvana odmah obustaviti gradnju mosta te pristupiti “postupku mirenja” odnosno dogovoru o granici, a ukoliko bi to odbila BiH bi je tužila Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu.

Dodik je zaključio kako bi stupanje na snagu takve odluke bilo štetno po “vitalni nacionalni interes RS” jer bi stvorila dodatne probleme ne samo u odnosima s Hrvatskom, nego i s Europskom unijom koja sufinancira gradnju Pelješkog mosta.

“Ovo bi bilo izrazito destruktivno i štetno po interese cijele BiH i naravno RS”, kazao je Dodik zatraživši potporu zastupnika u entitetskom parlamentu.

Ustvrdio je kako je “neozbiljan i neodgovoran” pristup ovom pitanju kojega zagovaraju Komšić i Džaferović odnosno kako oni pokušavaju zlorabiti činnjenica da je BiH pomorska zemlja.

Kazao je kako izlaz BiH na otvoreno more neće biti doveden u pitanje Pelješkim mostom jer je on 500 metara udaljen od crte razgraničenja između dvije zemlje i gradi se na hrvatskom teritoriju pa se stoga BiH nema pravo miješati u unutarnja pitanja susjedne države.

Podsjetio je kako je temeljeni interes članstvo BiH u Europskoj uniji, a Komšić i Džaferović, kako je konstatirao, svojim zaključkom sugeriraju kao i EU krši suvernenitet BiH izdvajanjem sredstava za gradnju Pelješkog mosta.

Dodik: Pokušaj da se omete izgradnja mosta na Savi

Dodik tvrdi kako se problematiziranjem gradnje Pelješkog mosta pokušalo omesti projekate poput novog mosta na Savi kod Gradiške koji je kako kaže Dodik, od vitalnog interesa za RS i BiH jer se preko tog pravca odbija polovica prekograničnog prometa s Hrvatskom.

Kazao je i kako bi bilo najbolje da se otvorena pitanja u odnosima s Hrvatskom riješe na cjeloviti način, uključujući tu međudržavnu granicu, status imovine tvrtki iz BiH u Hrvatskoj ali i na problem moguće gradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori kod Hrvatske Kostajnice.

Dodik ipak nije odolio kušnji da elaborira povijesna pitanja kazavši kako su “Hrvati i Srbi imali tešku i krvavu povijest”, ustvrdivši kako su u uzajamnim sukobima Srbi bili ti koji su teško stradali pri čemu je kao dokaz tome ponudio Jasenovac.

Unatoč takvoj prošlosti, najavio je Dodik, RS će biti čimbenik gradnje dobrih odnosa jer je Hrvatska članica EU, a bosanski Srbi nemaju potrebu konfrontirati se ni s jednom članicom EU.

Dodikovo tumačenje je kako je u BiH “kao zajednici entiteta”, unatoč ovlastima Predsjedništva BiH, za vođenje vanjske politike države odluka o svim bitnim pitanjima na entitetima, odnosno njihovim parlamentima.

Poručio je kako BiH može opstati samo na temelju dogovora, a ne “podvalama i prijevarama” visokih predstavnika međunarodne zajednice.

Vladajuća koalicija u RS koju kontrolira Dodik ima dvije trećine zastupnika u parlamentu RS koliko je nužno da bi to tijelo podržalo njegov veto, čime se odluka dva člana Predsjedništva BiH automatski odbacuje.

Oporbene stranke najavile su kako neće poduprijeti Dodika.

“Ovdje se više radi o stranačkim interesima i zbog toga ne prihvaćam da se radi o vitalnom nacionalnom interesu za RS. Dodikova obrazloženja kako bi pozivanje Hrvatske da obustavi gradnju Pelješkoga mosta ugrozilo gradnju mosta na Savi kod Gradiške su vrlo tanka. Smatram kako bi Dodik trebao zatražiti potporu svojih kolega u Predsjedništvu da se pod vitalni nacionalni interes za RS podvede pitanje Trgovske gore i odlaganja nuklearnoga otpada kao i razgraničenje sa Hrvatskom na sjeveru RS, posebice kod Kostajnice”, kazao je za televiziju N1, uoči sjednice entitetskog parlamenta, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, koji je i predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), najvećeve oporbene stranke u RS.

(Hina)

 

Džaferović i Komšić traže da se obustavi gradnja Pelješkog mosta

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari