Pratite nas

BiH

BiH u nove izbore ide s nejasnim izbornim sustavom, prijeti kriza bez presedana

Objavljeno

na

Foto: Hercegovina.info

Opći izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za nedjelju, donijet će novi izazov i to bez presedana još od okončanja rata 1995., iako je bosanskohercegovačka politika u protekla dva i pol desetljeća bila ispunjena različitim eksperimentima koji su po pravilu završili loše i dali sve gore rezultate.

Nikada se u izbornim ciklusima, organiziranim svake dvije godine još od 1996., ipak nije dogodilo da Bosna i Hercegovina izbore dočeka bez jasnih pravila njihove provedbe, kako je to ovoga puta slučaj, pa tako nije jasno kako će i hoće li uopće biti moguće formirati novu vlast, barem onu na razini Federacije BiH, jednog od bosanskohercegovačka entiteta, u kojoj živi najveći dio bosanskohercegovačkih Hrvata.

U iznimno kompliciranom izbornom sustavu, kakav je na snazi u BiH, građani na izravnim izborima biraju tek neka od tijela vlasti, dok se druga uspostavljaju na neizravan način odnosno delegiranjem.

Na državnoj se razini izravno biraju članovi Predsjedništva BiH i zastupnici u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Delegiranje odnosno neizravni izbori najviše su vezani za Federaciju BiH, dok drugi entitet, Republika Srpska, ima jednostavniji odnosno centralizirani ustroj bez mehanizama “kočnica i provjera” kakvi postoje u Federaciji BiH, a naslijeđeni su još od Washingtonskog sporazuma 1994. kojim je uspostavljena Federacija BiH i okončan hrvatsko-bošnjački sukob.

U RS-u birači izravno odlučuju tko će biti zastupnik u jednodomnom entitetskom parlamentu i tko će biti predsjednik odnosno dopredsjednici entiteta.

U Federaciji BiH se izravno biraju samo zastupnici u Zastupničkom domu entitetskog parlamenta te zastupnici u skupštinama deset županija.

Potom se iz reda zastupnika izabranih u županijske skupštine biraju zastupnici-delegati u entitetski Dom naroda. Taj gornji dom parlamenta Federacije BiH ima pak ključnu ulogu u formiranu izvršne vlasti.

U tom se domu, također neizravno, biraju predsjednik i dva dopredsjednika FBiH, a oni su ti koji imenuju mandatara za sastav entitetske vlade, kao i ministre.

U federalnom Domu naroda neizravno se bira i po pet hrvatskih i bošnjačkih zastupnika-delegata za Dom naroda parlamenta BiH.

Način formiranja Doma naroda Federacije BiH ostao sporan

Državni dom naroda, za razliku od federalnog, ne sudjeluje u imenovanju Vijeća ministara BiH, no mora potvrditi svaki zakon koji se donese u Zastupničkom domu pa bez njegove uspostave zakonodavna vlast na državnoj razini ne može funkcionirati.

Ovoga puta ključno je pitanje kako uspostaviti Dom naroda parlamenta Federacije BiH, jer su stara pravila koja su to definirala stavljena izvan snage pravorijekom Ustavnog suda BiH, a nova nisu donesena.

To je rezultat činjenice da je Ustavni sud BiH još 2016. ukinuo odredbe izbornog zakona koje su regulirale način izbora zastupnika-delegata u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Odlučujući po žalbi Bože Ljubića, aktualnog zastupnika u Hrvatskom saboru i predsjednika Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora (HNS), neformalnog tijela koje okuplja neke od političkih stranaka s hrvatskim predznakom, uključujući tu HDZ BiH, Ustavni sud BiH je zaključio kako su neustavne odredbe izbornog zakona kojima je bilo predviđeno da se iz svake od deset županija unutar Federacije BiH bira barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

Ustavni je sud zaključio kako Dom naroda “nije dom županija” pa nije ni nužno da iz svake županije u Dom naroda bude biran barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

Ljubić, odnosno HDZ BiH, na osporavanje ovih odredbi izbornog zakona odlučili su se jer se u prošlosti obveza delegiranja predstavnika svakog konstitutivnog naroda koristila za popunjavanje hrvatskog kluba u Domu naroda predstavnicima stranaka koje sebe opisuju multietničkima. To je praktično oduzimalo HDZ-u mehanizme pune kontrole nad djelovanjem kluba Hrvata u Domu naroda.

U HDZ-u odnosno HNS-u inzistirali su i na tvrdnji kako se mora uspostaviti razmjer među županijama ovisno o tome koliko je u njima pripadnika nekog naroda pa su tražili da se hrvatski zastupnici biraju iz onih županija u kojima je hrvatski narod u apsolutnoj ili relativnoj većini.

Tome su se pak otvoreno usprotivile stranake koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo. Pregovori čelnika hrvatskih i bošnjačkih odnosno stranaka ljevice o tome kako riješiti ovaj problem trajali su dulje od godinu i pol, uz posredovanje predstavnika Europske unije i američke administracije, no strane nisu došle ni do kakvog dogovora o izmjenama izbornog zakona koji bi kao prijedlog mogao biti poslan državnom parlamentu na usvajanje.

Pet je stranaka okupljenih oko Stranke demokratske akcije (SDA) i SDP-a ranije ove godine problem pokušalo riješiti predlaganjem novog entitetskog zakona o izbornim jedinicama. Taj je zakon dobio potporu u Zastupničkom domu, no blokiran je u Domu naroda upravo glasovima zastupnika HDZ-a u hrvatskom klubu.

Hoće li nakon izbora biti moguće formirati vlast?

Na pitanje što dalje i posebice što nakon 7. listopada nitko u BiH nema odgovor, iako je lider HDZ BiH Dragan Čović i nakon propasti pregovora tvrdio kako nema razloga za zabrinutost.

“Uvjeren sam da se nakon izbora rezultati mogu ubrzano provesti, neće biti kriza ni podjela”, izjavio je Čović u kolovozu, ne nudeći nikakvo objašnjenje za taj optimizam.

Članica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Irena Hadžiabdić ranije je pak upozorila kako će se BiH naći u “ogromnim problemima” ne nađe li se rješenje, a posebice ako to ne uslijedi do ožujka 2019. godine jer u tom slučaju u Federaciji BiH ne bi bilo moguće usvojiti proračun pa bi došlo do potpunog kolapsa sustava.

U SIP-u su procijenili kako ipak postoji prostor za tehnički dogovor o načinu biranja zastupnika-delegata, no to opet ovisi o spremnosti političkih aktera na kompromis.

Na temelju takvog dogovora SIP bi donio neku vrstu podzakonskog akta čime bi se, barem privremeno, raspetljao ovaj čvor.

“Ne bude li rješenja BiH će se naći u krizi kakvu još nije doživjela”, kazala je Hadžiabdić.

piše: Ranko Mavrak

(Hina)

Marijan Knezović: Ako Komšić opet bude izabran Hrvati će to shvatiti kao akt neprijateljstva

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

UO I NO Aluminija pisali Čoviću: Odluke ćemo morati donositi samostalno, ali računamo na nastavak vaše potpore

Objavljeno

na

Objavio

Aktivnosti na saniranju stanja u Aluminiju intenzivno se provode, a iako je konačan ishod još neizvjestan, Uprava i Nadzorni odbor poduzeća i jučer su razmatrali nužne mjere.

Usvojeno je i pismo koje je zajednički upućeno predsjedniku Hrvatskog narodnog sabora i Hrvatske demokratske zajednice BiH Draganu Čoviću, a koji je bio inicijator uspostave “kriznog vijeća” kao privremenog tijela koje je trebalo sagledati problematiku društva Aluminij d.d. Mostar, zaštititi sve njegove zaposlenike i pokušati ponovno pokrenuti proces rada na tržišnim osnovama.

U pismu, o čijem sadržaju su jučer informirani i predstavnici Sindikata, navodi se da se nakon nekoliko zajedničkih sastanaka i svih do sada načinjenih projekcija za ponovno pokretanje pojedinačnih proizvodnih procesa, “nadamo se da se naziru obrisi jednog novog Aluminija na novim, ekonomski održivim osnovama”.

– Kako Nadzorni odbor i Uprava društva, uz suglasnost Sindikata, trebaju uskoro donijeti odluke kojima bi se, uz potporu Vlade FBiH, dugoročno pružila prilika jednom novom Aluminiju da može poslovati u dobrom tržišnom okruženju, članovi Nadzornog odbora i Uprave društva Aluminij smatraju potrebnim zahvaliti vam za cjelokupan doprinos i zalaganje koje ste učinili u proteklom razdoblju – navodi se u pismu koje su Uprava i NO Aluminija uputili Čoviću.

Također se ističe da nakon prosvjeda djelatnika Aluminija ispred središnjice HDZ BiH te “orkestriranih medijskih napada na vas i na stranku koju vodite, potrebno je istaknuti da ste Vi, unatoč težini situacije koja nas je sve pogodila, konkretno i nedvosmisleno stali iza svih zaposlenika Aluminija s vrlo jasnim stavom, prvo zaštititi prava zaposlenika, dati punu potporu mjerodavnim institucijama u cilju utvrđivanja odgovornosti za utvrđene nezakonitosti bez obzira na počinitelje i pronaći investitore za novi početak proizvodnje”.

-Aktivnim djelovanjem kroz “krizno vijeće” i uz pomoć svih članova ovog vijeća, doprinijeli ste da sada svi zajedno drugačije promišljamo budućnost Aluminija.

Kroz dugotrajne rasprave i razmjene mišljenja na sjednicama ovog privremenog tijela, uspjeli ste iskristalizirati i jasno prenijeti svim članovima namjere onih koji su kroz lažne vijesti i ciljano ubačene krive informacije željeli i još uvijek žele manipulirati sudbinom zaposlenika Aluminija.

Posebno nas žalosti činjenica da ste i osobno morali doživjeti neugodnosti prouzročene željom nekih da kroz politiziranje procesa gašenja jednog poduzeća izazovu čak i socijalne nerede u Mostaru i Hercegovini – ističe se u pismu.

Članovi Nadzornog odbora i Uprave Aluminija sa svoje će strane, kako navode, učiniti sve što je moguće, u okviru njihovih zakonskih ovlasti, da se preko mjerodavnih institucija istraži zakonitost poslovanja Aluminija u posljednjih desetak ili više godina i o tome transparentno i objektivno informira javnost.

– Nadamo se da i Sindikat zaposlenika Aluminija dijeli naše mišljenje i da ćemo svi zajedno, kao aktivni sudionici ovog procesa oživljavanja poslovnih procesa Aluminija, doći do zacrtanog cilja, a to je pravna zaštita i zbrinjavanje svih zaposlenika te pronalazak strateškog partnera za daljnji razvoj.

Svjesni smo da odluke iz naše nadležnosti sukladno važećim propisima moramo donositi samostalno, ili one najbitnije predlagati vlasnicima, ali isto tako vjerujemo kako ćete se i ubuduće, kada god bude potrebno, spremno odazvati, da kao partner, svojim iskustvom, znanjem i političkom pozicijom pomognete Aluminiju i njegovim zaposlenicima. Uz želje da svi zajedno uspijemo u našim nakanama, primite izraze našeg poštovanja – zaključuje se u pismu koje su Uprava i Nadzorni odbor Aluminija uputili Draganu Čoviću, predsjedniku HNS-a i HDZ-a. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Šoljić: Bošnjački dužnosnici manipuliraju, zasluge HVO-a pokušavaju pripisati sebi

Objavljeno

na

Objavio

”Zgrožen sam, to je ružno i tužno. Osim ako gospodin Džaferović ne posjeduje neki dokument iz kojega bi se vidjelo da Hrvatska traži pomoć od Petog korpusa Armije BiH. Ako ga ima, ja sam se onda spreman ispričati”, rekao je za HMS Vladimir Šoljić, nekadašnji ministar obrane Hrvatske republike Herceg-Bosne, danas predsjednika Glavnog vijeća HZ HB, komentirajući navode bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džeferovića, koji je izjavio kako su i pripadnici Armije BiH zaslužni za obranu Hrvatske od srpske agresije Bivši ministar obrane HR HB kaže da ovakve pojave nisu ništa novo te da one traju dugo.

“Poznato je da je obrana Mostara povjerena HVO-u i da je za to Predsjedništvo BiH dalo suglasnost. Slična je situacija i sa sudbinom Jajca i to ne smeta dužnosnike s bošnjačke strane da ulogu HVO-a pripišu sebi”, istaknuo je Šoljić.

”Obmane i manipulacije”

Šoljić je mišljenja da ovakve obmane i manipulacije ne vode ničemu dobrom i da one imaju svoj kontinuitet. “Tamo gdje je HVO zatočio Bošnjake to su logori, a gdje je Armija BiH zatočila Hrvate to su sabirni centri.

Gdje je HVO počinio zločin nad Bošnjacima to je zločin, a gdje je Armija počinila zločin nad Hrvatima to je incident. Ta ružna i tužna praksa trebala bi se promijeniti, ali vremena se mijenjaju a praksa ostaje ista” naglasio je Šoljić.

Šoljić je napomenuo i najnovije podvale s bošnjačke strane kada je u pitanju skandal s fabriciranom izjavom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović o militantnom islamu koji vlada u BiH , ili najnoviji slučaj (samo)iscrtavanja grafita u Uskoplju.

Kritika ”bošnjačkim medijima”

”Da su takvo nešto Hrvati učinili Bošnjacima svjetska javnost bi se digla na noge, ali bošnjački mediji su ovaj događaj zamaglili”, rekao je Šoljić.

 

Mišetić: Neka Džaferović objasni zašto je Vlada BiH 22. 7. 1995. zatražila hitnu vojnu intervenciju RH radi spašavanja Bihaća

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari