Pratite nas

BiH

BiH uoči izbora ulazi u “alarmantno” razdoblje, za izmjene zakona ostalo 25 dana

Objavljeno

na

Foto: Hina

Bosna i Hercegovina ušla je u “alarmantno” političko razdoblje koje se može dodatno opasno zakomplicirati jer je očevidno kako ne postoji spremnost političkih stranaka za izmjene izbornog zakonodavstva kojima bi se osigurala regularnost izbora zakazanih za listopad, upozorila je u srijedu koalicija nevladinih udruga “Pod lupom”, koja po modelu hrvatskog GONG-a prati regularnost izbornog procesa u BiH.

Opći izbori u BiH trebali bi se održati 7. listopada, a prema izbornom zakonu moraju biti raspisani šest mjeseci ranije, odnosno najkasnije do 6. svibnja, a izmjene izbornog zakona moguće su samo do tog datuma.

“Ostalo je još 25 dana do isteka tog roka, a nema nikakvih naznaka da će se do tada nešto dogoditi”, kazao je novinarima u Sarajevu Dario Jovanović, koordinator koalicije “Pod lupom”, čiji rad financira Europska unija.

Voditelj delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark i američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack zakazali su novi krug pregovora s čelnicima najvećih stranaka koje okupljaju pretežito bošnačko biračko tijelo, u nastojanju da se postigne dogovor o modelu koji bi osigurao nov način neizravnog biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, sukladno odluci Ustavnog suda BiH iz 2016. godine po prizivu Bože Ljubića.

Sastanak s čelnicima Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), Demokratske fronte (DF), Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza za bolju budućnost (SBB) ima dodatnu težinu jer u njemu sudjeluje i vršitelj dužnosti zamjenika pomoćnika američkog državnog tajnika Matthew Palmer.

Palmer je o tome u utorak u Sarajevu odvojeno razgovarao s članovima Predsjedništva BiH, a nakon priopćenja koja su potom objavljena moglo se zaključiti da su pozicije ključnih političara u BiH oko izmjena izbornog zakona i dalje podjednako udaljene kao i ranije.

Koordinator koalicije “Pod lupom” Jovanović u srijedu je podsjetio kako je presuda u “slučaju Ljubić” tek jedna u nizu koje su utvrdile neregularnosti u izbornom sustavu BiH.

“Devet godina od presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić-Finci’, osam godina od presude Ustavnog suda BiH u odnosu na Mostar i uz još tri presude Europskog suda koje su u međuvremenu donesene, ništa se nije uradilo. To govori kako su političari u ovoj zemlji spremni samo blebetati, a ništa ne raditi”, kazao je bez oklijevanja Jovanović.

Analiza koju je provela koalicija “Pod lupom” pokazala je kako još od 2012., unatoč brojnim preporukama za poboljšanje izbornog procesa u BiH, nije učinjeno “gotovo ništa”.

Jedino što je od tada izmijenjeno je povećanje preferencijalnog praga na stranačkim listama pa kandidati koji su nižerangirani, umjesto ranijih pet posto, sada moraju prijeći prag od 20 posto glasova kako bi kao niže pozicionirani eventualno osvojili mandat u nekom zakonodavnom tijelu.

Takvo pravilo primijenit će se na listopadskim izborima, što u praksi čini besmislenim sustav otvorenih stranačkih lista s kojih birači teorijski mogu birati kandidata kojega preferiraju, bez obzira na to kako ga je stranka pozicionirala.

“To znači da će se glasovati na de facto zatvorenim listama”, kazao je Jovanović upozoravajući kako na ovaj način stranački lideri ponovo preuzimaju punu kontrolu nad izbornim procesom.

Dom naroda parlamenta BiH do kraja travnja trebao bi se očitovati o prijedlogu izmjena izbornog zakona koji je ranije dobio potvrdu u Zastupničkom domu, a riječ je o poboljšanjima nadzora nad glasačkim procesom.

Na prijedlog SDP BiH tako su u Zastupničkom domu prodržane odredbe kojima bi se uvelo skeniranje glasačkih listića, sustav biometrijske provjere otisaka prsta glasača te video nadzor nad svim glasačkim mjestima, a s ciljem striktnog nadzora nad tijekom glasovanja i sprječavanja izbornih krađa.

Ovim se izmjenama protive u HDZ-u BiH i u Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika uz obrazloženje kako je riječ o uvođenju skupog i kompliciranog sustava.

Koalicija “Pod lupom” odlučila je parlamentu BiH uputiti prijedlog za dodatne izmjene izbornog zakona kojima bi se, uz ostalo, spriječila do sada uobičajena politika trgovina uz proizvoljno izjašnjavanje kandidata o nacionalnoj pripadnosti.

Predložene su izmjene po kojima bi se svakom kandidatu ostavila mogućnost slobodnog etničkog izjašnjavanja, no uz odredbu kojom bi se zabranila promjena jednom izabranog opredjeljenja u razdoblju od tri izborna ciklusa.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

HVO je očuvao BiH, zaustavio rat i dio je bh. oružanih snaga

Objavljeno

na

Objavio

Ministar branitelja Federacije BiH Salko Bukvarević upozorio je tijekom susreta s predstavnicima bošnjačkih vlasti Unsko-sanske županije kako se u posljednje vrijeme podiže sve veći broj optužnica protiv zapovjednika Petoga korpusa i drugih zapovjednika Armije RBiH te pripadnika ovih postrojbi, zbog čega je najavio snažniju potporu za njihovu obranu.

Istaknuo je da su četiri udruge osnovale Zakladu za pružanje pravne pomoći pripadnicima Armije BiH, ali da trenutačna sredstva nisu dovoljna da se pomogne svim pripadnicima i njihovim obiteljima.

Tijekom susreta je bez ikakva utemeljenja iznio krajnje uvredljive tvrdnje kako vlasti Federacije BiH imaju trajnu obvezu “pružanja svih vidova pomoći i potpore braniteljima i članovima njihovih obitelji jer je Armija RBiH bila jedina legalna i legitimna vojna formacija u državi BiH”, piše Večernji list BiH.

Laž je da HVO napadao Muslimane bilo gdje pa i u Mostaru

Mit umjesto istine

Posebno je sramna takva tvrdnja ministra Bukvarevića izgovorena u županiji gdje su pripadnici Armije likvidirali generala HVO-a Vladu Šantića.

Da je realnost, međutim, drukčija, a ne mitovi u koje vjeruje, govori najbolje podatak da je samo dva dana kasnije u svome uredu u Sarajevu pozvao te održao redovite konzultacije s predstavnicima udruga Armije BiH, ali i Domovinskog rata HVO-a, čime je praktički potvrdio kako ne vjeruje čak ni u ono što je prethodno izrekao. I ne samo to. Da je istina posve drukčija, svjedoče današnji nasljednici nekadašnjih postrojba.

Tako bogatu tradiciju HVO-a baštini hrvatski puk Oružanih snaga BiH, a prije toga Vojska Federacije BiH utemeljena je potpisivanjem sporazuma između predstavnika HVO-a i Armije BiH. A najvažniji dio ispričali su pripadnici HVO-a tijekom Domovinskog rata.

Koliko je bila značajna njihova uloga, vidi se puno prije samoga početka rata u Bosni i Hercegovini i obrani naroda koji su živjeli na području pod njihovim nadzorom, ali i na samome kraju sukoba kada su kontrolirali trećinu zemlje.

Naime, prvi hrvatski domoljubi počeli su dulje od godinu dana prije početka rata u BiH motriti snage JNA i dojavljivati njihove pokrete. Na području Mostara svaki uzlet zrakoplova se motrio i dojavljivao u Hrvatsku gdje je već bjesnio rat.

Glasnović: U Hrvatskoj još vlada velika neinformiranost o važnosti i ulozi HVO-a u obrani Hrvatske

Došli do Banje Luke

Na napad na selo Ravno, koje je uništeno u divljačkome pohodu, nije uslijedila nikakva reakcija službenog Sarajeva, ali ni na dolazak rezervista na područje Hercegovine.

Tek se predsjedatelj Predsjedništva Alija Izetbegović nakon krize sa zaustavljanjem tenkova pojavio nedaleko od Mostara i spriječio izbijanje sukoba. Obrana bošnjačke strane, čak i za vrijeme najtežeg rata s Hrvatima, odvijala se preko područja koje je nadzirao HVO.

Završni čin rata praktički se dogodio zahvaljujući združenim Hrvatskim snagama koje je, uz HVO, činila i Hrvatska vojska, te su uspjele stići nadomak Banje Luke, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

El-Mudžahed – U BiH su došli nakon ratovanja u Afganistanu. Išli su u džihad po cijelom svijetu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Vjerujem da će BiH dobiti mandatara za Vijeće ministara u sljedećih sedam dana

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako očekuje da BiH u sljedećih tjedan dana dobije mandatara novog državnog Vijeća ministara dok će se na uspostavu nove vlade Federacije BiH pričekati dok se ne postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona kojim bi se izbjegla mogućnost preglasavanja Hrvata.

”Vjerujem da će BiH dobiti mandatara za Vijeće ministara u sljedećih sedam dana. A da bi se to dogodilo morat će još jednom sjesti zajedno svi oni koji pretendiraju biti dio vlasti jer je to previše osjetljivo pitanje”, rekao je Čović u Mostaru nakon stranačkoga predsjedništva.

Po svemu sudeći okosnicu u novog saziva Vijeća ministara BiH činit će vodeće hrvatska, srpska i bošnjačka stranka HDZ BiH, SNSD i SDA, s čijim je čelnicima je Čović razgovarao proteklih dana, dok su sudjelovanje u vlasti odbili predstavnici stranaka s bošnjačke političke ljevice.

Ranije je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika najavio kako će mandatar za novi sastav Vijeća ministara biti Zoran Tegeltija nakon čega su njegovo imenovanje uvjetovali dva člana BiH Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović tražeći da prije toga srpska strana podupre Nacionalni godišnji program (ANP) koji je ključan za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP) s NATO-om.

Čović je rekao kako će se izvršna vlast u entitetu Federaciji BiH ustrojiti onoga trenutka kada se postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona sukladno presudi Ustavnog suda BiH kako bi se ubuduće izbjegla mogućnost da brojniji Bošnjaci preglasavaju Hrvate u državnom Predsjedništvu BiH te nacionalnom Domu naroda.

Na zadnjim izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je Željko Komšić glasovima Bošnjaka.

Čović je pojasnio kako se ne radi o uvjetovanju uspostave izvršne vlasti, nego ispunjavanju programskih načela koje su postavile stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora kojega predvodi HDZ BiH i čiji je on predsjednik.

“Mi hoćemo program, i njega smo predstavili u ime HNS-a, a znači da nam treba izborno zakonodavstvo kako nikada više ne bi došli u situaciju da Bošnjaci biraju dva člana predsjedništva kao što sad imamo dva bošnjačka člana predsjedništva”, rekao je Čović aludirajući na izbor Komšića.

Dodao je kako izmjenama izbornog zakona BiH treba donijeti i nova izborna pravila za Mostar kako bi se lokalni izbori u ovome gradu održali nakon 11 godina.

“Izmjena Izbornog zakona BiH je i preduvjet za stjecanje kandidacijskog statusa s Europskom unijom kojeg BiH želi ove godine”, dodao je Čović. Čović je najavio kako će se u srijedu okončati procedura izbora čelništva u Domu naroda Federacije BiH, nakon čega će se pristupiti izboru izaslanika za državni Dom naroda BiH.

Izrazio je očekivanje kako će stranke okupljene oko HNS-a BiH imati najmanje četiri, a nije isključeno i svih pet izaslanika u gornjem domu državnog parlamenta.

(Hina)

Izetbegović i Čović potvrdili da će SDA i HDZ BiH biti koalicijski partneri

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari