Pratite nas

BiH

BiH uoči izbora ulazi u “alarmantno” razdoblje, za izmjene zakona ostalo 25 dana

Objavljeno

na

Foto: Hina

Bosna i Hercegovina ušla je u “alarmantno” političko razdoblje koje se može dodatno opasno zakomplicirati jer je očevidno kako ne postoji spremnost političkih stranaka za izmjene izbornog zakonodavstva kojima bi se osigurala regularnost izbora zakazanih za listopad, upozorila je u srijedu koalicija nevladinih udruga “Pod lupom”, koja po modelu hrvatskog GONG-a prati regularnost izbornog procesa u BiH.

Opći izbori u BiH trebali bi se održati 7. listopada, a prema izbornom zakonu moraju biti raspisani šest mjeseci ranije, odnosno najkasnije do 6. svibnja, a izmjene izbornog zakona moguće su samo do tog datuma.

“Ostalo je još 25 dana do isteka tog roka, a nema nikakvih naznaka da će se do tada nešto dogoditi”, kazao je novinarima u Sarajevu Dario Jovanović, koordinator koalicije “Pod lupom”, čiji rad financira Europska unija.

Voditelj delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark i američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack zakazali su novi krug pregovora s čelnicima najvećih stranaka koje okupljaju pretežito bošnačko biračko tijelo, u nastojanju da se postigne dogovor o modelu koji bi osigurao nov način neizravnog biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, sukladno odluci Ustavnog suda BiH iz 2016. godine po prizivu Bože Ljubića.

Sastanak s čelnicima Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), Demokratske fronte (DF), Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza za bolju budućnost (SBB) ima dodatnu težinu jer u njemu sudjeluje i vršitelj dužnosti zamjenika pomoćnika američkog državnog tajnika Matthew Palmer.

Palmer je o tome u utorak u Sarajevu odvojeno razgovarao s članovima Predsjedništva BiH, a nakon priopćenja koja su potom objavljena moglo se zaključiti da su pozicije ključnih političara u BiH oko izmjena izbornog zakona i dalje podjednako udaljene kao i ranije.

Koordinator koalicije “Pod lupom” Jovanović u srijedu je podsjetio kako je presuda u “slučaju Ljubić” tek jedna u nizu koje su utvrdile neregularnosti u izbornom sustavu BiH.

“Devet godina od presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić-Finci’, osam godina od presude Ustavnog suda BiH u odnosu na Mostar i uz još tri presude Europskog suda koje su u međuvremenu donesene, ništa se nije uradilo. To govori kako su političari u ovoj zemlji spremni samo blebetati, a ništa ne raditi”, kazao je bez oklijevanja Jovanović.

Analiza koju je provela koalicija “Pod lupom” pokazala je kako još od 2012., unatoč brojnim preporukama za poboljšanje izbornog procesa u BiH, nije učinjeno “gotovo ništa”.

Jedino što je od tada izmijenjeno je povećanje preferencijalnog praga na stranačkim listama pa kandidati koji su nižerangirani, umjesto ranijih pet posto, sada moraju prijeći prag od 20 posto glasova kako bi kao niže pozicionirani eventualno osvojili mandat u nekom zakonodavnom tijelu.

Takvo pravilo primijenit će se na listopadskim izborima, što u praksi čini besmislenim sustav otvorenih stranačkih lista s kojih birači teorijski mogu birati kandidata kojega preferiraju, bez obzira na to kako ga je stranka pozicionirala.

“To znači da će se glasovati na de facto zatvorenim listama”, kazao je Jovanović upozoravajući kako na ovaj način stranački lideri ponovo preuzimaju punu kontrolu nad izbornim procesom.

Dom naroda parlamenta BiH do kraja travnja trebao bi se očitovati o prijedlogu izmjena izbornog zakona koji je ranije dobio potvrdu u Zastupničkom domu, a riječ je o poboljšanjima nadzora nad glasačkim procesom.

Na prijedlog SDP BiH tako su u Zastupničkom domu prodržane odredbe kojima bi se uvelo skeniranje glasačkih listića, sustav biometrijske provjere otisaka prsta glasača te video nadzor nad svim glasačkim mjestima, a s ciljem striktnog nadzora nad tijekom glasovanja i sprječavanja izbornih krađa.

Ovim se izmjenama protive u HDZ-u BiH i u Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika uz obrazloženje kako je riječ o uvođenju skupog i kompliciranog sustava.

Koalicija “Pod lupom” odlučila je parlamentu BiH uputiti prijedlog za dodatne izmjene izbornog zakona kojima bi se, uz ostalo, spriječila do sada uobičajena politika trgovina uz proizvoljno izjašnjavanje kandidata o nacionalnoj pripadnosti.

Predložene su izmjene po kojima bi se svakom kandidatu ostavila mogućnost slobodnog etničkog izjašnjavanja, no uz odredbu kojom bi se zabranila promjena jednom izabranog opredjeljenja u razdoblju od tri izborna ciklusa.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Šoljić: Ako dođe do najgoreg Hrvati će znati što im je činiti. Dokaz za to je uspostava Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Ako dođe do najgoreg Hrvati će znati što im je činiti. Dokaz za to je uspostava Herceg Bosne, izjavio je predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić, upitan što Hrvati trebaju poduzeti ukoliko se ponovo po treći put i unatoč presudi Ustavnog suda na nezakonit način, intervencijom visokog predstavnika, na nezakonit način, bez predstavnika Hrvata uspostavi vlast u Federaciji BiH, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Šoljić je kao bivši ministar u Vladi Hrvatske Republike Herceg Bosne, uz Iliju Kožulj, koji je također obnašao ministarsku dužnost u Herceg Bosni, te novinare Zorana Krešića i Juricu Gudelja u sinoćnjoj emisiji Argumenti govorio o ulozi HVO-a i Herceg Bosne u obarni Hrvata u BiH, njihovog politikog subjektiviteta, te obrani BiH.

Naglasio je kako osnivanje Hrvatske zajednice Herceg Bosne nije bila slučajnost već potreba.

Šoljić: Što smo mogli nego se samoorganizirati?

-Čim se propali mirovni pregovori u BiH, bilo je jasno da će doći do kaosa u BiH, da će se rat iz Hrvatske prenijeti i na Bosnu i Hercegovinu, u kojoj nije postojao sustav obrane. Ako tomu dodamo da je u to vrijeme dvije trećine BiH bilo izvan nadzora vlade u Sarajevu, a pod nadzorom JNA i srpsko-crnogorskih formacija i kad je napadnuto hrvatsko selo Ravno na jugu BiH, a Hrvatska napadana s teritorija BiH, a Alija Izetbegović izjavio “to nije naš rat”, kad je osnovana Patriotska liga kao vojska muslimanskog naroda, a Srbi već bili dobro oraganizirani, šta je Hrvatima preostalo nego da se samoorganiziraju, jer tko bi ih drugi branio, upitao se Šoljić.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić kazo je da bi prije svega Mostar doživio sudbinu Vukovara da se Hrvati u BiH nisu organizirali, kroz HZ HB i HVO.

-Nikom normalnom racionalnom ne treba objašnjavati što bi se dogodilo da se Hrvati nisu samoorganizirali. I mislim da svi trebamo biti ponosni na Herceg Bosnu, o Herceg Bosni treba učiti kao prvoj lekciji u školi, kazao je Krešić.

Ilija Kožulj podsjetio je kako su Krizni stožer tadašnje općine Mostar, i tadašnje Predsjedništvo Republike BiH 27. travnja povjerili obranu Mostar HVO-u, jer u to vrijeme nije bilo drugih obrambenih snaga u BiH.

-Vlada Herceg Bosne, čiji sam bio ministar radila je dobro, kordnirano, pametno. A da je to točno pokazuje da u Federaciji još uvijek postoji puno zakona Herceg Bosne koji se primjenjuju, kazao je Kožulj.

No sve se to zaboravlja, Herceg Bosna se sotonizira, proglašava zločinačkom tvorevinom i udruženim zločinačkim podhvatom od bošnjačkih političara, intelektualaca i medija.

Gudelj: Herceg Bosna se sotonizira zbog teženji Hrvata za jednakopravnošću 

-Svaki napad na Herceg Bosnu je napad na težnje hrvatskog naroda za ostvarenje pune jednakopravnosti i konstitutivnosti. Da bi se dezavuirale te hrvatske težnje demoniziraju se stvari iz prošlosti. Herceg Bosna se naziva Udruženim zločinačkim podhvatom da se težnje Hrvata za jednakopravnošću prikaže zločinačkom, kazao je Jurica Gudelj, urednik poratala Dnevnik.ba.

Herceg Bosna, po njegovu mišljenju, ne samo da je spasila hrvatski narod u BiH, već je spasila i državnost BiH. -Naš najveći poraz je to što su Hrvati spasili BiH i Sarajevo, a danas od tog Sarajeva prinuđeni smo tražiti prava, kaže Gudelj

Vladimir Šoljić mišljenja je kako se od Hrvata želi napraviti narod drugog reda i ako to ne ide.

-U ratu je to činjeno da se Hrvate onesposobi za obranu, a u miru da ih se obeshrabri u traženju jednakopravnosti. Hrvati nisu smetali do odluke o neovisnosti BiH. Čim je to prošlo, Hrvati su počeli smetati, postali su višak, a to se već vidjelo na Livanjskom pitanju. Livanjsko pitanje je lakmus papir koji je pokazao tko ne želi BiH kao državu ravnopravnih naroda. Kasnije se to pokazalo radom iza leđa hrvatskim predstavnicima. Dok se glumilo prijateljstvo i savezništvo s Hrvatima, na drugoj strani potpisan je tzv. historijski sporazum Zulfikarpašić- Filipović sa srpskom stranom, a istovremeno je Alija Izetbegović već vodio pregovore sa JNa kao budućom vojskom BiH. I ta dvoličnost traje sve do današnjih dana. Danas nam biraju predstavnike, a čim ti netko bira predstavnike ti si onda maloumnik. Herceg Bosna je bila dobra dok je udomljavala muslimane, dok su oni preko teritorija Herceg Bosne mogli provoziti oružje. Kad je ona postala negativna, zločinačka, ja ne znam. Volio bih znati datum i čin kad je Herceg Bosna postala zločinačka, kazao je Šoljić.

On ističe kako je Hrvatska zajednica Herceg Bosna već je prerasla u Hrvatsku republiku Herceg Bosnu kao dio provedbe međunarodnih mirovnih sporazuma, konkretno Owen- Stoltenbergovog mirovnog sporazuma o uniji triju republika.

-Proglašenje HR HB iskorišteno je za opći napad na Hrvate, jer je sa srpskom stranom postignuto primirje, pa je sva vojska iz istočne Bosne iz Sarajeva prebačena na rat s Hrvatima. Čak je bošnjačka strana za to koristila i srpske resurse o čemu postoji svjedočanstvo u knjizi Šefke Hodžića, kaže Šoljić.

Kako je Alija prevario Tuđmana?

Naglašava kako Herceg Bosna nije ukinuta. Njezini su predstavnici, kaže, potpisali s bošnjačkog entiteta, što je tada bila Republike BiH, Washingtonski sporazum o uspostavi Federacije. Šoljić je otkrio i kako su Hrvati prevareni.

-Alija Izetbegović tada je molio Tuđmana da se ne pravi razgraničenje u Federaciji između hrvatskih i bošnjačkih područja, već da se to odgodi za neko buduće vrijeme, jer je tek uspostavljeno primirje, pa bi, kako je on uvjeravao Tuđmana, to rasplamsalo sukobe. Hrvatska strana je prihvatila to kao jedan pragmatičan potez, što se kasnije pokazalo kao vrlo loš potez. Jer višenacionalna zajednica, osim na bazi federacije, ili konsocijacije ne može funkcionirati. Jedina dva modela višenacionalnih zajednica koja su preživjela su Švicarska i Beligija. Jedan je na bazi federacije, drugi na bazi konsocijacije. Austrougarska nije preživjela, Jugoslavija nije preživjela, Sovjetski savez nije preživio. Nema šanse da jedna višenacionalna zajednica preživi bez uređenog odnosa naroda koji je čine. Može se taka država neko vrijeme održati prevarom silom, ali to je kratkog daha. Prema tome čemu smeta jednakopravnost naroda, ako se želi sačuvati BiH, upitao se Šoljić.

” Cilj Bošnjaka na ruševinama FBiH stvoriti bošnjačku državu”

Politički analitičar Jurica Gudelj vjeruje kako je cilj bošnjačke politike urušiti Federaciju i na njezinim temeljima polako graditi bošnjačku državu, a kasnije će vidjeti što će s Republikom Srpskom.

-Bošnjaci nisu spremni prihvatiti formulu da je BiH vlasništvo jedan kroz tri što je sadržano u svim međunarodnim sporazumima, odnosno vlasništvo tri konstitutivna i ravnopravna naroda. Bošnjačka politika je u zabludi ako misli da će nekim prevarama kao što je nametanje Komšića poraziti Hrvate. Oni Hrvatima mogu oduzeti konstitutivnost samo ako Hrvati na to dobrovoljno pristanu, a to se nikada neće dogoditi, kaže.

Kožulj: Vratiti se na izvorni Washingtonski i Daytonski sporazum

Iako je, kaže bio nezadovoljan što je herceg Bosna “utopljena” u Federaciju Kožulj smatra kako Washingtonski sporazum nije bio tako loš za Hrvate, jer im je davao mogućnost stvaranje konfederacije između Hrvatske i Federacije BiH.

-Imali smo paritet u vlasti, mogućnost formiranje međužupanijskih vijeća. Sve je to pogaženo, a nametnutim ustavnim amandmanima 2001. oslobanjena je konstitutivnost Hrvata, podsjeća. Misli da Hrvati trebaju insistirati na povratku na izvorni Washingtonski i Daytonski sporazum.

Osvrćući se na izbor Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva Kožulj kaže kako svakog svog prijatelja Bošnjaka pita: “Smatraš li ti da sam ja manje pametan ili manje vrijedan pa mi ti trebaš kao tutor birati člana Predsjedništva”.

Šoljić napominje kako Komšić kao osoba nije bitan.

-Pa bivši šef njegove stranke Zlatko Lagumdžija je rekao da Komšić nije dobio glasove Bošnjaka zbog svojih spsobnosti, već zato što je on projekat. Sotonizacija Herceg Bosna bi nestala kada bi se napravila tabela u kojoj bi se pobrojali zločini i progoni stanovništva od strane HVO-a i Armije RBiH, gdje bi se jasno pokazalo tko je koliko zločina počinio. Međutim. bošnjačka strana to ne prihvaća. Znači situacija je jasna, samo je pitanje hoćemo li potpisati kapitualciju ili ćemo kao 1991. jasno reći tko smo i što smo, kaže Šoljić.

-Ako nas se istiskuje iz institucija, što ćemo mi drugo nego se samoorganizirati, pita se Gudelj.

Kožulj, pak, misli kako od rata pa na ovamo nije bila povoljnija situacija za rješavanje hrvatskog pitanja. -Imamo prvi put u Hrvatskoj, nakon razdoblja Mesića i Josipovića, nama nakolonjenu politiku. Imamo jasnu situaciju da su Komšića izabrali Bošnjaci, imamo zajedništvo hrvatskih stranaka i imamo presudu Ustavnog suda, napominje.

Krešić: Da se ja pitam, sve bi blokirao

Zoran Krešić misli da je rješenje sve blokirati dok se ne riješi temeljno pitanje, a to je po njemu nacionalno pitanje.

– Da ja predstavljam nešto, ja bi zablokirao cjelu državu i ni jedan proces se ne bi odvijao dok se ne rješe nacionalna pitanja. Ovdje se radi o nastavku rata, čega mnogi nisu svjesni. Narod je na izborima osjetio ugrozu iz Sarajeva koje provodi miloševsku politiku i mobilizirao se i zato je Čović dobio 155 000 glasova, 30 posto više nego na prošlim izborima. Ništa se ovdje neće rješiti bez Amerikanaca. Mi moramo izdvojiti dio novca i ići u Washington i tamo objašnjavati suštinu problema. Sarajevo može tražiti ukidanje konstitutivnosti, ali onda to znači povratak Herceg Bosne. Mi jesmo i ostat ćemo politički narod i nitko nas neće pomnožiti s nulom. I to treba postati jasno i drugoj strani. Sarajevo danas radi iste gluposti koje je radio Milošević zbog koga se Jugoslavija krvavo raspala. Zato ja molim i preklinjem Sarajevo ne radite to./HMS/

 

Predsjedništvo BiH prestaje biti simbol tri naroda

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Hrvatske općine u BiH oblijepljene plakatima s prekriženim fotografijama Komšića

Objavljeno

na

Objavio

Foto: bljesak.info

U više gradova s hrvatskom većinom u Bosni i Hercegovini u utorak su postavljeni plakati s prekriženim likom Željka Komšića, kojega se uspoređuje s prijeratnim čelnikom jugoslavenske pokrajine Kosova Sejdom Bajramovićem, koji je izabran po volji Beograda, čime se aludira na činjenicu da su Bošnjaci većinski izabrali Komšića za hrvatskog člana državnog vrha.

“Sejdo Komšić – persona non grata” natpis je koji stoji uz prekrižen lik Željka Komšića, koji je prisegnuo u utorak za člana državnog vrha zajedno s bošnjačkim i srpskim kolegom Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom. Takvi plakati postavljeni su u Mostaru, Širokom Brijegu, Kiseljaku, Žepču, Vitezu, Novom Travniku.

Ova aktivistička akcija, koja je pokrenuta s masovnim prosvjedom zbog Komšićeva imenovanja u središtu Mostara nedugo nakon izbora, nastavila se u općinama i županijama koje su Komšića ranije proglasile nepoželjnom osobom.

U BiH se često uspoređuje izbor Željka Komšića s izborom kosovskog čelnika Sejde Bajramovića koji je bio po volji političkog Beograda krajem 80-ih, a čemu su se protivili tamošnji Albanci.

Ranije je pet većinskih hrvatskih županija te više od 25 načelnika i predsjednika općinskih vijeća javno proglasilo Komšića personom non grata.

Zbog njegova izbora koji je rezultat odredbi izbornoga zakona prijeti politička i ustavna kriza u zemlji. Na izborima je Komšić glasovima Bošnjaka pobijedio Dragana Čovića za kojega je, po tvrdnjama iz Hrvatskog narodnog sabora BiH, glasovalo 80 posto Hrvata.

Na Komšićev izbor reagirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković na zasjedanju Europskog vijeća, koji je istaknuo da je to suprotno političkoj volji tamošnjih Hrvata, nije dobro za BiH i njezin europski put.

U ponedjeljak je na razini ministara vanjskih poslova EU održana raspravaposvećena problemu Bosne i Hercegovine.

(Hina)

 

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari