Pratite nas

Događaji

Bile: Ukopani posmrtni ostaci žrtava II. svjetskog rata i poraća

Objavljeno

na

Groblje mira na Bilima – Obilježena 72. obljetnica velikog stradanja hrvatskog naroda

Obilježavanje Europskog dana sjećanja, 19. kolovoza na Bilima, imalo je jednu posebnost. Po prvi put u kosturnicu su pokopani i posmrtni ostatci žrtava iz vremena Drugog svjetskog rata i poraća.

Svetu misu zadušnicu predvodio je provincijal hercegovačkih franjevaca dr. fra Miljenko Šteko koji je pokopao neidentificirane žrtve.

U svojoj propovijedi fra Miljenko je podsjetio kako se komemoracija na Bilima održava u okviru obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, fašizma, nacizma i komunizma.

”Zlo najčešće i najjače udara po onim nezaštićenim, ranjenim, slabim, onima koji ne mogu uzvratiti. Nasilje protiv nezaštićenih je povijesno najraširenija pojava prisutnosti zla u svijetu. Pogled u nedavnu prošlost, na režime poput nacističkoga, fašističkoga i komunističkog, pokazuje nevjerojatnu crtu izopačenosti ciljeva, metoda mučenja i ubijanja onih koji nisu mogli uzvratiti”, kazao je fra Miljenko.

Dodao je kako se u dvadesetom stoljeću uime suludih ideja oduzimao ljudski život, pa čak i ljudsko dostojanstvo u smrti, oduzimalo se pravo na pokop i pravo na spomen.

”Šutnja je prekrivala zločin. Ovdje na spomen područje na Bilima svaka žrtva ponovno stječe svoje ime koje je unatoč svim zabranama i šutnji zapisano na dlan Gospodara života. Njegova je zadnja riječ. (…) Ovo groblje treba nam služiti kao opomena i odgovornost da čuvamo vlastiti život i život svojih bližnjih, kako se zla i zulumi povijesti nikada ne bi ponovili”, poručio je fra Miljenko.

Nakon svete mise održana je komemoracija i pokop zemnih ostataka neidentificiranih žrtava iz vremena Drugog svjetskog rata i poraća, piše bljesak.info

Izaslanstva hrvatskog naroda s obje strane granice obratila su se nazočnima, potom su položili vijence i zapaliti svijeće za sve pobijene.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 polako uzdiže Spomen groblje mira. Poravnato je, ograđeno, sazidana je i blagoslovljena crkvica posvećena Sv. Josipu, dovršena kosturnica, a u tijeku su i ostali radovi.

Sve je počelo 2013. u povodu ”Europskog dana sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma, fašizma i komunizma”. Naum je sazrio kroz Odjel Hrvatskog narodnog sabora BiH za Drugi svjetski i Domovinski rat.

”Željelo se na jednom mjestu pokopati sve neidentificirane posmrtne ostatke ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću koje na svom ozemlju pronađu povjerenstva (do sada njih devet) za obilježavanje i uređivanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraća te postavljanjem prikladnog križa simbolično pokopati sve one za koje obitelji ne znaju gdje su pokopani tako da bi imali negdje mjesto pomoliti se i zapaliti svijeću za njih”, ističu iz povjerenstva HBK i BK BiH za hrvatski martirologij.

Dodaju kako su jugokomunisti za nekoliko dana u veljači 1945., koliko im je trebalo da pregaze Široki Brijeg i odu prema Mostaru, napravili 330 što većih što manjih stratišta i grobišta te da je u Drugom svjetskom ratu i poraću stradao svaki deseti Hercegovac.

Projekt izgradnje Memorijalnog centra “Groblje mira” na lokalitetu Bile, između Širokog Brijega i Mostara, pokrenuo je Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Voditelj Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat Ilija Vrljić podsjetio je da je Groblje mira zamišljeno kao hrvatsko nacionalno i međunarodno spomen područje, skupno mjesto žrtava iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata na kojem će biti podignuto 50.000 križeva s imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila.

Kamen temeljac položen je 2013. godine, 2016. godine završena je izgradnja kapelice i kosturnice te je ograđen kompleks Groblja mira.

Vrljić je najavio kako će se sljedeće godine početi s unutarnjim uređenjem kompleksa.

Dopredsjednik i povjerenik Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij fra Miljenko Stojić kazao je da svaki čovjek zavrjeđuje barem mjesto za pokop, mjesto na kojem njegovi bližnji mogu zapaliti svijeću.

Današnjoj svetoj misi i komemoraciji nazočili su brojni vjerski, vojni, kulturni i politički dužnosnici hrvatskog naroda, među kojima i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić i državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Zvonko Milas, izaslanik hrvatskog premijera, poručio je kako će svaki križ koji će biti podignut na Bilima svjedočiti povijest.

”Hrvatski narod prošao je puno križnih putova. Puno hrvatskih kostiju ostalo je na tim stratištima i upravo te kosti i te žrtve neka budu temelj na kojem ćemo graditi našu budućnost. Prijepori postoje oko prošlosti, oko budućnosti, kojim putem ići… Prošlost nam je zajednička, život koji živimo – živimo ga licem u lice, okrenuti jedni drugima, a budućnost će biti onakva kakvu je svi zajednom napravimo, druge nam nema”, istaknuo je Milas.

POLOŽEN KAMEN TEMELJAC ZA „GROBLJE MIRA“

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U Širokom Brijegu predstavljene knjige: „Otkopana istina Širokog Brijega“ i „Od Širokog do Bleiburga i nazad“

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća Široki Brijeg, Vicepostulature postupka mučeništva ‘Fa Leo Petrović i 65 subraće’ i Matice hrvatske – ogranak Široki Brijeg, u kinu Borak su predstavljene dvije knjige: „Otkopana istina Širokog Brijega“ (iz II. svjetskog rata i poraća) (600 str.) – Uredničko vijeće Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća (urednik knjige Pero Kožul, predsjednik Povjerenstva) i „Od Širokog do Bleiburga i nazad“ (580 str.) autora Velimira Mabića. Ove knjige su plod osmogodišnjega istraživačkog rada na prikupljanju vjerodostojnih informacija o događajima s kraja Drugoga svjetskog rata i poraća u Širokom Brijegu, utemeljenih na autoriziranim iskazima svjedoka.

U samom uvodu u ovaj jedinstveni događaj nazočnima se prigodnim riječima obratio Miro Kraljević gradonačelnik Širokog Brijega koji je zahvalio članovima Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća na velikom trudu i radu iz čega su proizišle knjige o istini do koje se ipak došlo o stradanjima Širokobriježana s kraja II. svjetskog rata i poraća. Pogovor za obje knjige napisao je Zdenko Ćosić predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke koji je rekao da ovo nisu uobičajene knjige, te da je doslovno i metaforički s ovim knjigama otkopana istina Širokog Brijega.

Pero Kožul

Pero Kožulglavni urednik knjige „Otkopana istina Širokog Brijega“ i predsjednik Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća Široki Brijeg je najprije postavio pitanje sebi i svima nazočnima zašto se vraćati na prošla vremena, dajući odgovor: „Zbog povijesne nepravde i laži i civilizacijskog čina odavanjem ljudskog pijeteta prema nedužnim žrtvama. Komunistička vlast svim je raspoloživim sredstvima 50 dugih i mračnih godina čvrsto držala i kontrolirala naš cjelokupni javni život. Takozvana ‘narodna vlast’ neograničenim je količinama laži, punila kulturni, obrazovni, izdavački i svaki drugi prostor. Veličala je ‘navodne’ ratne pobjede, slavila ‘svoje’ heroje, klicala nepostojećem bratstvu i jedinstvu. Takva vlast posebno se obrušila na hrvatski narod na prostoru našij krajeva“. Kožul je iznio podatke o radu Povjerenstva na čijem je čelu istaknuvši da je prema popisu prije II. svjetskog rata, 1938. Široki Brijeg imao 23.341 stanovnika, te da je stopa rasta bila na razini stope u BiH, danas, 72 godina kasnije, odnosno 2017. Široki Brijeg imao bi oko 50.000 stanovnika.

„U knjizi-zborniku ‘Od Širokog do Bleiburga i nazad’, koju večeras ovdje stavljamo pred vas, riječ je o brojnim svjedočenjima pripadnika Oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske, naših običnih domaćih ljudi koji su imali sreću preživjeti ratne strahote, ali i o jednom broju svjedočenja suvremenika koji su također imali što reći o onim teškim vremenima. Osobno sam ponosan što sam pomogao da životno-ratne priče i ovih ljudi ugledaju svjetlo dana. Nisu se oni trsili pričati niti su svoju priču nametali, oni su mučili svoju muku, „vidali svoje rane“, živjeli i šutjeli“, rekao je na početku svog izlaganja Velimir Mabić, autor knjige „Od Širokog do Bleiburga i nazad“.

Mabić se u svom izlaganju osvrnuo na nekoliko događaja koji su obilježili sami kraj II. svjetskog rata u Širokom Brijegu navodeći između ostalih „Kuljića djecu“ njih petero koji su streljani na Brigu, dvije Dragice iz Izbična, stravična ubojstva nedužnih svećenika-franjevaca, osuđenog za pomaganje Križarima Iliju Mikulića Jukića, obitelji Gilja koji su ostali bez pet sinova, zaključivši svoje izlaganje riječima: „Širokim Brijegom nije hodalo veće zlo od partizansko-komunističkog u zadnjoj fazi Drugoga svjetskog rata i u godinama poraća, a u Boga se ufamo da nikad i neće“.

„Društvenu zajednicu, na čelu s gradonačelnikom Mirom Kraljevićem i predsjednikom Vlade ŽZH Zdenkom Ćosićem, povijest će upamtiti i po velikim potezima glede naših pobijenih, kako fratara tako i svih ostalih. Grad Široki Brijeg 7. veljače je proglasio Danom sjećanja na pobijene franjevce i puk te negdašnju zaobilaznicu, koja je potpuno nepotrebno prošla franjevačkim žrtvoslovnim mjestom, nazvao Ulicom pobijenih franjevaca. Kad ih Crkva proglasi mučenicima, onda će to postati Ulica franjevačkih mučenika. ŽZH imenovala je 7. veljače Danom sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja. Hvala i svima ostalima koji su sudjelovali u ovome“, rekao je između ostalog fra Miljenko-Mića Stojić, vicepostulator Vicepostulature postupka mučeništva ‘Fa Leo Petrović i 65 subraće’.

Mons. dr. Mile Bogović, biskup u miru recezent knjige „Otkopana istina Širokog Brijega“ pohvalio je rad Povjerenstva istaknuvši da ovako nešto cjelovito i detaljno opisano o stradanjima širokobriješkog puka nema u Republici Hrvatskoj te da ovaj način rada treba prenijeti u Republiku Hrvatsku. Mons. Bogović je naglasio da bez obzira što izostaje potpora s državne razine, ipak postoji puna potpora lokalnih vlasti. „Ova knjiga je doprinos spašavanju hrvatske povijesti“, rekao je na kraju svog izlaganja mons. Dr. Mile Bogović.

Dr. sc. Mario Jareb znanstveni savjetnik povjesničar predstavljajući knjigu „Od Širokog do Bleiburga i nazad“ rekao je da je ova knjiga važan izvor za proučavanje šire problematike s kraja II. svjetskog rata, te da će zasigurno poslužiti povijesničarima za stvaranje novih radova. Program je vodila Ana Marija Prskalo.

Utvrđeno je da je u 161 grobištu na prostoru Širokog Brijega od 550 do 600 žrtava, a u 12 grobišta ekshumirano je 149 žrtava. Prema podacima Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća, na prostoru Širokog Brijega na temelju osam godina istraživanja, 278 uzetih iskaza (svjedočenja) od 225 svjedoka, te drugih prikupljenih podataka, s prostora Širokog Brijega u Drugom svjetskom ratu stradalo je 2165 žrtava.

dr. sc. Drago Martinović

Otkopana istina Širokog Brijega

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Obilježena 25. godišnjica utemeljenja HVO-a Bihać

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem cvijeća ispred središnjega križa na groblju sv. Ante Padovanskoga u bihaćkom naselju Žegar prigodno je obilježena dvadeset i peta godišnjica utemeljenja Glavnoga stožera HVO-a regije Bihać.

Kroz Hrvatsko vijeće obrane prošlo je oko 1100 pripadnika, branitelja slobodnih teritorija ovoga dijela Bosne i Hercegovine u bjesomučnoj agresiji na našu domovinu, sedamdeset i šest ih je poginulo, a tri se i danas vode kao nestali, piše Večernji list BH

Počast poginulim braniteljima HVO-a regije Bihać u nazočnosti savjetnika premijera USŽ-a Jasmina Musića odali su preživjeli branitelji i članovi udruga proisteklih iz Domovinskoga rata. Skupa s braniteljima Petoga korpusa Armije Republike BiH i pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova, postrojbe HVO-a regije Bihać obranile su bihaćki džep od zajedničkoga neprijatelja.

Najveća vrijednost tada, a i danas, zajedništvo je hrvatskoga i bošnjačkoga naroda na ovim prostorima. Stoga je važno, istaknuli su nazočni, njegovati kulturu sjećanja na ratno razdoblje i žrtve koje su pale na obje strane.

Imali smo zajedničkog neprijatelja. Mi smo branili i obranili grad Bihać i Bosnu i Hercegovinu, i ne samo BiH nego i Republiku Hrvatsku. Ono na što smo ponosni na ovim prostorima je da nije bilo sukoba između pripadnika Armije RBiH i HVO-a. Mi smo imali zajedničkog neprijatelja i zajednički smo se branili, i na to smo ponosni – kaže Franjo Grgić, ratni zapovjednik HVO-a regije Bihać.

Jasmin Musić, savjetnik premijera USŽ-a Huseina Rošića, u svojem je obraćanju kazao kako i ova prilika potvrđuje zajedništvo koje su Hrvati i Bošnjaci imali na ovim prostorima u najtežim vremenima.

Vrlo je važno i danas i u budućnosti da zasigurno imamo snažne temelje da to zajedništvo promičemo i u budućnosti – naglasio je na žegarskom groblju sv. Ante Padovanskoga savjetnik Musić. Dvadeset i petu godišnjicu utemeljenja Glavnoga stožera HVO-a regije Bihać obilježila je i Udruga HVIDR-a USŽ-a.

Što je general Vlado Šantić pisao hrvatskom vodstvu dva mjeseca prije nestanka?

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari