Pratite nas

Religija i Vjera

Biskup Jure Bogdan: ‘Crkva u 21. stoljeću je Crkva mučenika’

Objavljeno

na

Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u subotu 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelovanje više desetaka tisuća vjernika predvodio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća.

[ad id=”93788″]

Proslava je počela tradicionalnim svečanim ophodom sa svečevim moćima od splitske prvostolnice do prigodnog oltara na splitskoj Rivi. U procesiji su, uz narod, sudjelovali i brojni svećenici, redovnici i redovnice, kandidatice, bogoslovi i sjemeništarci, nositelji vlasti, predstavnici društveno-političkih i kulturnih ustanova, obitelji, mladi i djeca, branitelji, crkvene, humanitarne i viteške udruge, vojska, policija, mnoge folklorne skupine grada i okolice.

Uz domaćina nadbiskupa Marina Barišića i predvoditelja mons. Bogdana, na slavlju su sudjelovali i predsjednik HBK i zadarski nadbiskup Želimir Puljić, biskupi Splitske metropolije: šibenski Ante Ivas, hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, dubrovački Mate Uzinić i kotorski Ilija Janjić, potom vladika križevački Nikola Kekić, biskup bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak, savjetnik Apostolske nuncijature u RH Julien Kabore, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, dominikanski provincijal o. Anto Gavrić, provincijal franjevaca kapucina fra Jure Šarčević, generalni vikar Miroslav Vidović, Prvostolni kaptol na čelu s prepozitom Nedjeljkom Antom Ančićem, župnik prvostolnice don Tomislav Ćubelić te brojni svećenici. Prisutni su bili i predstavnici društveno-političkih i kulturnih ustanova među kojima i splitski gradonačelnik Ivo Baldasar i suradnici, premijer Tihomir Orešković, potpredsjednik Vlade Božo Petrov, ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja i suradnici te izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Andro Krstulović Opara.

Pozdravnu riječ uputio je domaćin, mons. Barišić. “Duboka je i snažna, dapače, neraskidiva povezanost svetog Dujma, grada Splita i Splitsko-makarske nekoć salonitanske Crkve. Već 1712 godina u zajedništvu života i vjere, s ljubavlju i poštovanjem, slavimo svetog Dujma, biskupa i mučenika. Sveti Dujam toliko je naš i zajednički svima da ga slavimo u hramu kulture – kazalištu, u hramu kulta – njegovoj katedrali, u hramu našeg svakodnevlja – ovdje na Rivi. Sveti naš zaštitnik, u godini izvanrednog jubileja milosrđa Božjega, želi nas svoje duhovne sinove i kćeri, svojim svjedočenjem ohrabriti u vjernosti Bogu i milosrdnoj ljubavi prema bližnjima”, rekao je.

Pozdravivši sve nazočne goste i hodočasnike, one koji su bili spriječeni doći te one koji prate misu putem Hrvatske televizije i radija, nadbiskup Barišić je zamolio sv. Dujma da svima “otvori nove horizonte milosrdne ljubavi prema onima koji su potrebni naših duhovnih i tjelesnih djela milosrđa. Isuse Kriste – Lice Očeva milosrđa, neka nas primjer i zagovor svetog Dujma hrabri da budemo milosrdni kao Otac, jer Ti si milosrdan u svojoj ljubavi”.

biskup jure bogdanBiskup Bogdan u homiliji je govorio o mučeništvu. Na početku je rekao kako je Split danas na nogama, staro i mlado radosno slave Sudamju. I u proljeće 304. godine, antička Salona bila je na nogama, ali razlog njihovog okupljanja nije bilo radosno slavlje već je staro i mlado došlo je u Amfiteatar vidjeti mučeničku smrt najvišeg predstavnika Katoličke Crkve u rimskoj provinciji Dalmaciji – sv. Dujma – biskupa Salone. “Mislili su da će silom zaustaviti širenje kršćanske vjere. I tada u Saloni i u drugim dijelovima carstva, i kroz sva protekla stoljeća i danas događao se i događa se otvoreni ili prikriveni progon kršćana, onih koji vjeruju i trude se živjeti Isusov nauk ljubavi”, istaknuo je mons. Bogdan dijeleći s okupljenim vjernicima razmišljanja o snazi i čvrstini vjere mlade Crkve prvih stoljeća, njenog javnog i postojanog svjedočenja vjere sve do prolijevanja krvi koja je dovela do nezaustavljivog procesa oplemenjivanja poganskoga svijeta Isusovom evanđeoskom porukom i postavljanja kršćanskih temelja Europi. Pojasnio je da je svaki kršćanin danas jedan od Isusovih učenika koji je pozvan u svome svakodnevnom životu ostvarivati ljubav prema bližnjemu, pripravljaju put Isusu, donositi Ga u svaki grad, mjesto i svako ljudsko srce.

“Za razliku od onoga doba kada su se trudili vjernike i vjeru zatvoriti u crkve i sakristije ili vlastite domove, danas se trebamo truditi da Isusova poruka ljubavi i mira dospije do svakoga srca, do svakoga čovjeka i da ona bude pokretač i snaga koja mijenja pojedinca, društvo i čovječanstvo. Društvo i narod kojemu je Isusovo Evanđelje temelj i uporište osobnoga i javnoga života, ima sigurnu sadašnjost i budućnost”.

Napominjući da, kao i u Isusovo vrijeme tako i danas, kršćanska poruka i svjetlo Evanđelja nije uvijek i svugdje poželjno, mons. Bogdan istaknuo je da se od smrti našega božanskog Učitelja, svetoga biskupa Dujma, preko blaženog Alojzija Stepinca progoni kršćana nastavljaju sve do naših dana. “Koliko li je bilo hrvatskih mučenika iz Crkve u našoj Domovini iz razdoblja II. svjetskog rata i poratnog vremena? Teško da ćemo to ikada do kraja saznati. Ipak, ljubav prema istini, poštovanje prema prolivenoj nevinoj krvi na našim prostorima, nukaju nas na objektivno – znanstveno povijesno istraživanje, bez odgađanja, jer želimo i moramo znati istinu”, rekao je i zahvalio Bogu što su u hrvatskom narodu uvijek nalazili hrabri pastiri, svjedoci istine i mira, poput blaženih Alojzija Stepinca i Miroslava Bulešića, don Radoslava Jerkovića, isusovca Petra Perice, franjevca Rafe Kalinića, don Jurja Gospodnetića i velikoga mnoštva iz hrvatskoga martirologija. Citirajući Isusove riječi “Istina će vas osloboditi” pozvao je da se prouče i prosude sve žrtve, da im se omogući dostojanstven pokop i da im se udijeli zaslužena čast.
Spominjući milijune mučenika diljem svijeta, kršćane proganjane zbog vjere u Krista, zaključio je da je danas, u 21. stoljeću, naša Crkva – Crkva mučenika. “Ruše se i iz temelja uništavaju kršćanske crkve i katedrale, svetišta i samostani, ubožnice i bolnice, arhivi i riznice, uništavaju i sami temelji kršćanskih zdanja da se uvjeri buduće naraštaje da kršćana tamo nije nikada ni bilo. Ulaže se puno napora da bi se medijski potisnula vjera i ono što vjernici zagovaraju, obezvrijedilo i prikazalo nazadnim, osobito ono što je Bog utisnuo u ljudsko biće, naravne zakone. Što se to događa s nama kad se sustavno promiče kultura smrti nasuprot kulture života”, upitao je vojni ordinarij i pozvao vjernike da, poučeni primjerom vjere i svjedočenja sv. Dujma svaki kršćanin uspravno stoji u svojoj vjeri i tako, odolijevajući svim bezbožnim ponudama i porukama, svjedoči svoju vjernost Bogu u svojoj sredini. “Živeći tako želimo unositi, nadu i radost Uskrsloga u svoje srce, u svoj dom, u školu, na radno mjesto u dragoj nam domovini Hrvatskoj i uopće u sve dimenzije ljudskoga društva gdje nas je providnost dovela. Živeći iz vjere, zalažemo se za one vrijednosti za koje se zalagao i život svoj položio sv. Dujam. On nam je, po zagovoru Blažene Djevice Marije, nadahnuće i trajni svjetionik u olujama života. I tako Dujam ne pripada samo prošlosti nego sadašnjosti i budućnosti. Molimo ga i molimo da duhom ne klonemo i ne pokleknemo pred idolima ovoga svijeta, nego da uvijek i zauvijek ostanemo vjerni kršćanskim idealima, kojima je ostao vjeran sv. Dujam sve do smrti”, zaključio je mons. Bogdan.

Kako bi misa i ophod bio meditativni hod, pobrinuo se animator slavlja dr. don Ante Mateljan, a ljepoti slavlja uvelike je pridonio zbor sastavljen od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora Sv. Dujma i zbora Gospe od zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića, a uz pratnju splitskoga “Brass kvinteta” te orguljašku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačina. Misa je završila himnom Domovini, a zatim i pjesmom Blaženoj Djevici Mariji. Proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavljena je se bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima.

Za svečanu proslavu vjernici su se tradicionalno pripremali devetnicom koja je ove godine, u Jubileju Božjeg milosrđa, bila obogaćena organiziranim hodočašćima svih dekanata Splitsko-makarske nadbiskupije sv. Dujmu. Vjernici su tako autobusima pristizali u Split sa svojim župnim barjacima i u narodnim nošnjama svoga mjesta da bi simbolično prošli kroz Sveta vrata na splitskoj prvostolnici i zadobili jubilejski oprost. Misna slavlja u devetnici predvodili su don Ivan Čotić, don Ljubo Bodrožić, fra Vinko Prlić, don Stipe Ljubas, fra Kristijan Stipanović, don Vinko Sanader, don Ranko Vidović i don Pavao Banić. Posljednju večer za vrijeme otvaranja moćnika i svečane večernje propovijedao je o. Anto Gavrić. Na misama su pjevali crkveni zborovi iz župa Pujanke (Split), Kostanje, Opuzen, Dugopolje, Proložac, Kaštel Lukšić, Vranjic i Donja Brela. U kulturno-umjetničkom programu devetnice koncerte su održali Mješoviti pjevački prvostolni zbor sv. Dujma, Mješoviti pjevački zbor mladih župe Gospe od Zdravlja, Mandolinski sastav “Sanctus Domnio”, Crkveni pučki pjevači iz Kučina i Mravinaca, Mješoviti zbor Gospe Fatimske i na orguljama prof. Josipe Leko (Leipzig). Također, predstavljena je knjiga “Dajte, pomirite se s Bogom – Sakrament ispovijedi u Godini milosrđa” te je održan okrugli stol na temu “Caritas u Godini milosrđa”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Religija i Vjera

Tko je biskup koji će naslijediti Ratka Perića?

Objavljeno

na

Objavio

U posljednjih desetak godina iz BiH je imenovano osam biskupa koji su preuzeli vođenje važnih biskupija, uglavnom u BiH, Hrvatskoj, ali i drugim državama, poput Norveške, te dobili pozicije papinskog izaslanika. Trenutačno podrijetlom iz BiH čak je dvanaest biskupa, od kojih su dvojica umirovljena, piše Večernji list BiH.

U sljedećem razdoblju očekuju se promjene na čelu triju biskupija, a jedna je praktički i formalizirana ustoličenjem nasljednika. Prema crkvenim propisima, svi biskupi kada navrše 75 godina života šalju Papi svoju molbu za umirovljenje.

Prošle je godine formalno istekao mandat mostarsko-duvanjskom biskupu mons. Ratku Periću koji je rođen 1944. godine. No, on nije otišao automatizmom u mirovinu, kao što je to, primjerice, bio slučaj s njegovim vršnjakom mons. Ilijom Janjićem koji je, kada je prošle godine navršio određene godine starosti, ipak umirovljen.

Na poziciju kotorskog biskupa Papa je imenovao mons. Rroka Gjonlleshaja. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić ove godine također navršava 75 godina života. Njemu je sveti otac Franjo praktički već odredio nasljednika imenujući na početku ove godine koadjutorom mons. Tomu Vukšića, inače vojnog biskupa BiH.

Karmelićanin biskup

Tijekom 2021. potrebne godine starosti za umirovljenje navršava i banjolučki biskup Franjo Komarica, najmlađi od aktualne trojke. Tamošnji pomoćni biskup je Marko Semren. Iako nije formalno navršio godine za umirovljenje, na njegov zahtjev ipak je ranije umirovljen pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar.

Uz BiH, koja očekuje značajniju promjenu na vrhu Crkve, iz ove zemlje imenovano je više svećenika za biskupe u Hrvatskoj. Posljednje imenovanje bilo je ono mons. Bože Radoša za varaždinskog biskupa, koji je rođen 5. rujna 1964. u Crvenicama kod Tomislavgrada u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nekoliko godina poslije njegova obitelj preselila se u Hrvatsku. Dekretom od 28. travnja 2016., na prijedlog hrvatskih biskupa, imenovala ga je Kongregacija za kler na službu rektora Papinskoga hrvatskoga zavoda svetoga Jeronima u Rimu gdje ga je zateklo imenovanje varaždinskim biskupom prošle godine.

U javnosti nije dovoljno poznato da je i gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. On je rođen u Johovcu, župa Foča, kod Doboja. Veći dio života proveo je kao redovnik karmelićanin, a ujedno je prvi svećenik iz toga reda koji je imenovan biskupom u Hrvatskoj. I on je obnašao brojne dužnosti, uključujući i provincijala Hrvatske karmelske provincije, zatim generalnog vikara karmelićana, a bio je i rektor karmelićanskog međunarodnog zavoda “Teresianum” u Rimu do 2016. godine kada je zaređen za biskupa. 
Još jedan Tomislavgrađanin Dražen Kutleša imenovan je za biskupa Porečke i Pulske biskupije u lipnju 2012. godine. Ovo se imenovanje vezivalo uz rješavanje statusa samostana na Dajli.

Papin prelat

Mons. Berislav Grgić, biskup je koji je na čelu vjerojatno najsjevernije biskupije na svijetu. Nalazi se u gradu Tromsø u Norveškoj. Papa ga je biskupom imenovao 2008. godine. Njega su s vjernicima iz rodne Kotor Varoši prognale ratne srpske vlasti te je najprije došao u Hrvatsku, a zatim 1996. kao izbjeglica u Norvešku.

Mons. Petar Rajič, hrvatskih korijena iz BiH, trenutačni je nuncij za Litvu. Bio je u bliskoj pratnji pape Ivana Pavla II., a 2003. povjerena mu je vrlo osjetljiva služba – prelata predvorja pape Ivana Pavla II. Istu mu službu povjerava i papa Benedikt XVI. nakon svojega izbora 19. travnja 2005. Tijekom 2009. imenovan je nadbiskupom nuncijem za Arapski poluotok

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

9. Srpnja – Blažena Marija od Propetog Isusa Petković

Objavljeno

na

Objavio

Redovnica, utemeljiteljica Kćeri milosrđa.

Danas slavimo blaženu Mariju od Propetog Petković. Marija je rođena u brojnoj obitelji u mjestu Blato na Korčuli 10. prosinca 1892. godine. U mladosti je položila privatni zavjet čistoće, a kao mlada djevojka bila je zauzeta u društvenom i crkvenom životu rodnoga mjesta.

Davala je i pouke siromašnoj djeci. Na poticaj tadašnjeg dubrovačkog biskupa je, na blagdan svetoga Franje 1920. godine, osnovala dužbu Kćeri Milosrđa koja pripada trećem samostanskom redu svetoga Franje, s ciljem promicanja Božje ljubavi i milosrđa među potrebitima.

Po osnivanju družbe uzima ime Marija Propetog Isusa, te družbu uspješno vodi sve do svoje smrti. Družba se uskoro širi i izvan Dubrovačke biskupije i Hrvatske, a sestre vode brigu o brojnoj siročadi i pomažu siromašnima i udovicama. Preuzimaju brigu o dječjem domu u Subotici, a zatim otvaraju brojna sirotišta po Slavoniji, Vojvodini, Makedoniji i užoj Srbiji. Uskoro Družba prelazi i preko oceana, pa u Argentini sestre vode brigu o djeci u vrtićima i školama kao i o teško oboljeloj djeci.

Marija je sve vrijeme budno pratila rad Družbe, čak i kad više nije mogla osobno sudjelovati u apostolatu i usmjeravati karizmu družbe, očitovanje Božjeg milosrđa ljudima u potrebi. Umrla je u Rimu na današnji dan 1966. godine. Pokopana je na rimskom groblju, nakon tri godine kosti su joj prenesene u generalnu kuću Družbe u Rimu, a zatim u kuću maticu u Blatu na Korčuli, gdje i danas počivaju.

Nakon što se dvadeset mornara potopljene peruanske podmornice spasilo po njezinu zagovoru, priznate su joj herojske kreposti pa ju je papa Ivana Pavao II. tijekom svoga trećeg posjeta Hrvatskoj 2003. u Dubrovniku proglasio blaženom.

Družba Kćeri Milosrđa svetog Franje danas broji više od 400 sestara, a djeluje u zemljama Europe, Južne i Sjeverne Amerike. Matična kuća zajednice i svetište blažene Marije Propetog Isusa nalazi se u Blatu na Korčuli, vrhovna uprava Družbe je u Rimu, a u Zagrebu sjedište Hrvatske provincije Krista Kralja. (HKM)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari