Pratite nas

Događaji

Biskup Komarica: Učinimo svi zajedno djelo milosrđa, pokopajmo konačno naše mrtve

Objavljeno

na

Na spomen misi za sve stradale hrvatske vojnike i civile na Bleiburgu i Križnom putu banjolučki nadbiskup Franjo Komarica poručio je u subotu da mnoštvo okupljenih na Bleiburškom polju pokazuje da ljudi iznova mogu smoći snage otkloniti ruševine koje žele nasilno sakrivati istinu te da su sposobni zajednički izgrađivati snagu ljubavi, pomirenja i mira na mjestu gdje su se nalazile ruševine zlobe, zablude i zlodjela.

[ad id=”93788″]

Od svih nas ovdje okupljenih, kao i svih koji ovu komemoraciju prate putem medija, svih ljubitelja istine, pravde, pomirenja i mira s pravom se smije očekivati, a osobito od službenih državnih predstavnika iz Hrvatske i BiH i čitave Europe, da odbace pritisak višedesetljetne javne šutnje, rekao je biskup Komarica, javlja Hina.

S pravom se smije očekivati da otpočnete trezveno, objektivno i odlučno suočavanje s dramatičnim i tragičnim događajima s kraja II. svjetskog rata, neposrednog poraća, ali i iz vremena samog II. svjetskog rata i Domovinskog rata, rekao je biskup Komarica.

Istaknuo je da se u jubilarnoj godini Božjeg milosrđa ne smije dopusti da razbacane, nepokopane kosti desetaka tisuća stradalih, ne nađu svoj spokoj nakon sedam desetljeća zabrana, prijezira i nemara dosadašnjih službenih političkih predstavnika i institucija država u kojima smo živjeli i danas živimo.

Učinimo svi zajedno djelo milosrđa, pokopajmo konačno naše mrtve, rekao je biskup Komarica. Naglasivši da se pravedno i sređeno društvo ne može izgrađivati s mržnjom i nasiljem pozvao je da i današnji susret s Kristom bude povod za zajedničke nove poduhvate oko istinskog bratstva i ljubavi među sunarodnjacima, sugrađanima i suvremenicima.

Neka nam Gospodin omogući takve međusobne odnose bez kojih ne može biti mirnog zajedničkog života, a našim mrtvima među kojima su mnogi stradali bez dokazane krivice i suda vječni život, rekao je. Podsjetio je i da se za mnoge od ubijenih  ne zna gdje su im kosti, a da kršćanska vjera nalaže da je pokop sveta dužnost.

U svojoj propovijedi biskup Komarica istaknuo je i da je Bleiburg najizrazitiji simbol totalitarizama i ideologija koje su strahovito i duboko ponizile ljudsko dostojanstvo i osramotile ljudski rod, gazeći bezočno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode i uništavajući čovjekov osjećaj za suodgovornost i moralne i etičke vrijednosti.

bleiburg 71 - 4

Neizliječene rane iz Drugog svjetskog rata rađaju nova iskorjenjivanja

Na ovom potresnom mjesto koje simbolizira i veliki broj neistraženih masovnih grobnica naših sunarodnjaka na području Hrvatske, Slovenije i BiH, likvidiranih u suprotnosti s međunarodnim pravom tijekom i nakon II. svjetskog rata, iz naših srca bi se trebala vinuti molitva, rekao je biskup Komarica dodavšu: Bože daj nam svoj mir, svoj, a ne mir robova. Mora se konačno čuti naš glas za čovjeka, njegovo dostojanstvo, a ako budemo šutjeli onda će zakon jačeg i dalje carevati, rekao je.

Govoreći o današnjim prilikama istaknuo je da su neizliječene brojne rane iz užasnog II. Svjetskog rata i poraća, zbog dugogodišnjeg gaženja i preziranja istine i nespremnosti uspostavljanja procesa praštanja među ljudima, izrodila nova gorka iskorenjivanja, ne samo pojedinaca nego i velikog dijela hrvatskog naroda zbog čije se žrtve komemorira na Bleiburgu.

Nažalost, rekao je, u protekla dva desetljeća pred našim su se očima dogodili novi Bleiburg i novi Križni put koji je ostavio stravične posljedice. Citiravši Ivana Pavla II. koji je 1999. za posjeta Hrvatskoj poručio da oprostiti i pomiriti znači očistiti srce od zaraze mržnje, priznati bratom i onoga koji nam je nanio zlo i ne dopustiti da nas zlo pobjedi, biskup Komarica upitao je: “Jesmo li voljni to primiti i provoditi u djelo svjesni da alternative nema”.

Idriz ef. Bešić: Masovne grobnice su naša rana i sudbina, ali i opomena

Molitvu za žrtve islamske vjeroispovjedi služio je Idriz ef. Bešić, Medlžlist islamske zajednice Gunja  koji je naglasio da je Bleiburško polje i najveće stratište Muslimana.

Nužnost odgovornog utvrđivanja broja stradalih za nas je posebno važno jer je broj stradalih Muslimana na Bleiburgu proporcionalan broju stradalih u Domovinskom ratu, naglasio je.

Potočari kod Srebrenice,  i Jasenovca i Ovčara i Bleiburg i Jazovka su najveća masovne grobnice našeg naroda, to je naša rana i sudbina, ali i opomena. Sjećanje na ove žrtve je naše pravo, zavjet i obveza, poručio je ef. Bešić.

Kutleša: Došlo je vrijeme da istina izađe na vidjelo

U ime Počasnog bleiburškog voda Ante Kutleša zahvalio je predstavnicima Hrvatskog sabora na vraćanju pokroviteljstva nad bleiburškom komemoracijom.

Podsjetivši da je komemoracija spomen na nečovječne postupke prema nevinim žrtvama, istaknuo je da su s Bleiburga otvarane rane o kojima se nažalost nije smjelo govoriti, no da je ipak došlo vrijeme da istina izađe na vidjelo.

Za vrijeme komunističke Jugoslavije morali smo uklanjati razne prepreke kako bi sačuvali spomen na ovu tragediju, ali i u proteklih 24 godine bili smo izloženi napadima, rekao je Kutleša.  To se vidi, dodao je, i posljednjih tjedana kada su meta istih onih koji iznose neistine o hrvatskom narodu. Poštovanje pred prošlošću i odgovornost pred budućnošću daju životu pravi smjer, poručio je Kutleša.

Krišto: Ne pamti se gora odmazda od zločina na Bleiburgu

U ime Zastupničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto istaknula je da je zločin na Bleiburgu jedan od najvećih, i da se ne pamti gora odmazda za koju do danas nitko nije odgovarao.

“Naše djedove i očeve ništa ne može vratiti, ali žrtvama dugujemo istinu. Dok se ne utvrdi broj stradalih i dok se ne steknu prilike da saznamo gdje su njihove kosti i od njih se oprostimo, rane ne mogu zacijeliti, a oprost je teško dati”, rekla je Krišto.

Tek kad se obilježe sva stratišta i svakoj nedužnoj žrtvi vrati dostojanstvo i čast moći ćemo okrenuti novu stranicu i nadati se da se takvo zlo više nikada i nikome neće dogoditi, poručila je.

Na današnjoj središnjoj komemoraciji u povodu 71. obljetnice bleiburške i tragedije Križnoga puta na Bleiburškom polju u Austriji, prema podatcima organizatora, okupilo se više od 20 tisuća ljudi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Sveučilište u Splitu: Dr. Esther Gitman primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko Sveučilište ponos je grada, države i cijelog hrvatskog naroda – s tom činjenicom složili su se svi uzvanici svečane sjednice održane u petak 14. lipnja u HNK-u Split u prigodi Dana Sveučilišta.

Bila je to prilika zahvaliti bivšim rektorima, dodijeliti počasne doktorate, plakete i povelje Sveučilišta u Splitu zaslužnima koji čine sinergiju izvrsnosti ovog Sveučilišta koje postiže respektabilne rezultate na svjetskoj razini.

„Studenti su naša budućnost i u njima vidimo nove zamahe razvoja. Na našem je Sveučilištu više od 20.000 studenata, imamo 180 studijskih programa, 85.000 diplomanata, 1526 doktorata, dio smo mreže maritimnih sveučilišta, u provedbi su projekti u vrijednosti od oko 300 milijuna kuna, a odavde je proizišlo 9500 znanstvenih radova i na tome ne stajemo. Imamo toliko snažnu bazu, internacionalno smo usmjereni, a na znanstvenom tržištu vrlo smo tražena ustanova. Upravo smo pokrenuli studije mediteranske poljoprivrede, hotelijerstva i gastronomije, a uoči proslave potpisali smo sa zagrebačkim Sveučilištem sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta. Stvaramo uvjete za zapošljavanje, investiranje, kvalitetu studiranja i življenja u Splitu. Split je postao druga Barcelona“, kazao je rektor prof. dr. Dragan Ljutić, poručivši studentima da nakon studija steknu inozemna iskustva i vrate se u Hrvatsku.

Uz Senat Sveučilišta te ostale članove splitske akademske zajednice i studente svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: gradonačelnik SplitaAndro Krstulović Opara kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH akademik Zvonko Kusić, izaslanik ministra obrane general Mate Pađen, resorna ministrica Blaženka Divjak, rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras, predsjednik splitskog Gradskog vijeća Igor Stanišić, zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš te splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je održao prigodni govor.

„Mladost okupljena oko našeg Sveučilišta bolju budućnost čini mogućom. Ova cijenjena institucija osim obrazovne ima i odgojnu dimenziju stoga je potrebno, u sklopu rada, nastaviti povezivati tehniku i etiku, znanje i mudrost, izvrsnost i ljudskost. Volio bih da naše Sveučilište zadrži i napreduje u ovoj harmoniji“, kazao je nadbiskup i pridružio se čestitkama za sve nagrađene koji su zadužili našu Domovinu i grad Split kao promotori našeg znanja, kulture, identiteta i tradicije.

Tijekom proslave dodijeljeni su počasni doktorati i to dr. Esther Gitman (KBF) zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda koju je uzdigla na svjetsku razinu, prof. dr. Ludwigu Steindorffu (FILF), prof. dr. Igoru Rudanu (MF) i prof. dr. Ivanu Đikiću (MF).

Također, akademik Davorin Rudolf, akademik Dinko Kovačić, prof. emeritus Zvonko Rumboldt, prof. dr. Jakov Miličić, akademik Nenad Cambj i svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. don Slavko Kovačić dobili su plakete, a posebnu rektorovu zahvalu primili su akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Dodijeljene su i zahvale bivšim rektorima splitskog Sveučilišta.  (misija / ika)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Održana međunarodna konferencija ‘Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije’

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodna konferencija Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije, a koja je održana u organizaciji  HKD Napredak i Europskog centra za radnička pitanja(Europäische Zentrum für Arbeitenehmerfragen – EZA)  ponudila je niz zanimljivih razmišljanja i prijedloga eminentnih europskih djelatnika za prava rada i zapošljavanja mladih temeljenih na kršćanskom pogledu.

Konferenciju je kao domaćin skupa otvorio prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak, koji je napomenuo važnost teme konferencije, a iz prizme osobe koja živi na prostorima BiH i Hrvatske te koji kao sveučilišni profesor i društveno-kulturni djelatnik dobro poznaje socijalnu potrebu mladih za radom, jer iako su završili fakultete i stekli diplome onemogućeno im je raditi i doprinositi sebi i zajednici u kojoj žive. Profesor Topić je iznio i podatke o rezultatima rada HKD Napredak   te izrazio potrebu komuniciranja  na poboljšanju položaja mladih ljudi u cijeloj Europi.

Pozdravljajući eminentni skup predsjednik Europskog centra za radnička pitanja (EZA) Luc van den Brande podsjetio je nazočne kako je tržište rada promotor društvene kohezije te kako živimo u vremenu tranzicije koje će nas dovesti do tnasformacije. Naglasio je potrebu odgovoranja na izazove vremena, a odgovor, prema njegovim riječima, mora biti težnja za poštenim radom i ostvarenjem boljih uvjeta rada za mlade, ne isključujući niti međugeneracijsku solidarnost.

U pozdravnom dijelu konferencije obratila se i državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske i izaslanica ministra Marka Pavića  Majda Burić, koja je  iznijela niz konkretnih podataka o stanju zaposlenosti mladih u RH.

Neet generacija

 Predavanje “Mladi na tržištu rada u Hrvatskoj: recesija, EU i aktivne mjere zapošljavanja” održala je prof. dr. Iva Tomić, znanstvena suradnica na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu, koja je, između ostaloga, naglasila, kako u Hrvatskoj ima oko 15 posto mladih u dobnoj skupini  do 29 godina koji niti se školuju, niti rade, niti se nalaze u evidenciji nezaposlenih.

To je tzv . NEET generacija, kojoj sjedeći kući, prolazi vrijeme, kazala je prof. Tomić.

U nastavku konferencije kroz četiri panela pokušalo se odgovoriti na goruća pitanja položaja mladih ljudi. Na temu Kako postići socijalnu koheziju između partnera govorili su: potpredsjednik Europske konfederacije nezavisnih sindikata Austrije Fritz Neugebauer, međunarodni tajnik Radničke konfederacije Podkrepa iz Bugarske Veselin Mitov, a skupom je moderirao kopredsjedavajući Europskog centra za radnička pitanja (EZA) Piergiorgio Sciacqua iz Italije. Govornici su se složili s apsurdnošću tvrdnje kako je socijalno pitanje mit, jer je ono bilo i ostalo jedno od najvažnijih pitanja Europske Unije i sklopljeni su silni ugovori kao temelj za socijalnu koheziju kojoj se teži. Prvi čimbenik socijalne kohezije je vjera i ona okuplja zajednicu, a solidarnost je pretpostavka za bilo kakvu vrstu socijalne kohezije.

Socijalna kohezija se može postići, kako reče prof. Topić,  samo strpljenjem, a najvažnije je da se postigne svijest mladih ljudi, kazao je Neugebauer.

Viša stručna savjetnica iz Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje Kristina Fleischer održala je predavanje na temu Mjere aktivne politike zapošljavanja za mlade, a u raspravi na temu Programi i mjere zapošljavanja mladih – Usklađenost mjera vlada sa stvarnim potrebama sudjelovali su predstavnici sindikata iz Poljske, Hrvatske, Italije, Portugala i BiH.

Drugog dana konferencije čula su se zanimljiva izlaganja na teme: Migracije mladih unutar tržišta rada Europske unije – prilika za jedne izazovi za druge, Usklađenost potreba sa vještinama i Obrazovanje kao preduvjet boljoj konkurentnosti na tržištu rada. Bila je to prilika za čuti iskustva i prakse položaja mladih, europske politike zapošljavanja mladih i migracije na tržištu rada u Bugarskoj, Slovačkoj, Albaniji, Litvi, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Bez dobrih ljudi nema ništa

Na kraju Konferencije prof. dr. Franjo Topić u ime Središnje Uprave HKD Napretka zahvalio se svima na sudjelovanju te napomenuo kako HKD Napredak nastavlja svoju svijetlu tradiciju realizacijom zacrtanih projekata, a koji se ponajprije tiču mladih ljudi i namijenjeni su za poboljšanje uvjeta njihova života. Zamolio je sve nazočne da apeliraju kako bi se u BiH konačno donio Zakon o restituciji te da ova zemlja dobije status kandidata EU.

Na kraju je prof. Topić kazao:

Često zaboravljamo što je uzrok migracija u Europi. Europi treba rad i radnik. Europa nema djece i zato trebaju migranti. Mene zanimaju ljudi. Na koncu, Bog je stvorio sve za čovjeka. Bez obrazovanja, ali posebno bez dobrih i kvalitetnih ljudi nema ništa. Ni društvo niti pojedinci ne mogu biti dobri ako ne poštuju osnovne ljudske vrijednosti, kazao je prof dr. Topić, zaključujući konferenciju Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije, a koja je održana od 6. do 8. lipnja u Zagrebu na kojoj su sudjelovali radnički predstavnici iz 16 europskih zemalja.

 Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari