Pratite nas

BiH

Biskup Komarica Dodiku: Vrijeđate, a bježite od činjenica

Objavljeno

na

Banjolučki biskup Franjo Komarica u petak je uputio otvoreno pismo predsjedniku Entiteta RS Miloradu Dodiku u kojemu je odlučno odbacio njegove optužbe da iznosi neistine o stanju u tom entitetu vezano uz progone i težak položaj malobrojnih Hrvata koji tamo još žive, podsjetivši istodobno na stotine ubijenih i na tisuće prognanih nesrba, kao i na to da Dodik godinama izbjegava svaki susret na kojemu bi se o tome otvoreno razgovaralo.

Nakon što ga je ranije ovog tjedna Dodik u dva navrata javno napao, biskup Komarica je odgovorio kako smatra potpuno neprimjerenom takvu komunikaciju s njim kao građaninom, ali i službenim predstavnikom rimokatoličke crkve.

Dodikove objede nazvao je “čudnim, proizvoljnim, netočnim i nedobronamjernim”, upozoravajući ga kako se već pet godina bezuspješno s njim pokušava sastati i prenijeti mu činjenice o problemima s kojima se suočavaju i banjolučka biskupija i malobrojni preostali vjernici.

“Molio sam i vas i druge predstavnike vlasti na području RS da me ne prisiljavate ići u javnost s brojnim egzistencijalnim problemima članova moje biskupijske zajednice, a naših sugrađana, ako se ti problemi mogu pozitivno riješiti  uz malo vaše političke volje. I to je, nažalost, bilo uzalud”, napisao je biskup Komarica.

Istaknuo je kako se i u vrijeme rata i tijekom svih poratnih godina trudio uvažavati službene predstavnike institucija vlasti na svim razinama te je i druge na to poticao, a zauzvrat je doživio samo to da predstavnici tijela vlasti nisu uvažavali niti osiguravali neka od temeljnih i neupitnih ljudskih prava.

Biskup Komarica Dodiku je poručio kako se osobno u ratu i u poraću u bezbroj slučajeva zalagao za poštivanje ljudskog dostojanstva i temeljnih ljudskih i građanskih prava i brojnih nekatolika kad su ona bila ugrožena.

“Dobro vam je poznato poznato da je na području entiteta Republika Srpska, samo u dijelu moje biskupije, a slično je i s dijelovima drugih bosansko-hercegovačkih katoličkih (nad)biskupija, potpuno bilo uništeno ili oštećeno oko 95 posto crkvenih objekata odnosno njih oko tisuću.

“Skoro isto toliko postotaka domaćih katolika, a to su mnogi deseci tisuća, nasilno je protjerano ili izbjeglo, a njihova imanja, pa čak i brojna katolička sela i katolička prigradska naselja sve do danas ostadoše avetinjski opustošena i uništena”, poručio je Dodiku biskup Komarica.

Podsjetio ga je i kako su petorica župnika, izrazitih mirotvoraca, Banjolučke biskupije i jedna redovnica na području entiteta RS na najbrutalniji način ubijeni. Još su trojica svećenika podlegla od posljedica torture, a nekoliko ih sve ove poratne godine pati od teških posljedica zlostavljanja od strane članova vojske i policije RS. Posmrtne ostatke jednog od kidnapiranih i likvidiranih župnika entitetske i općinske vlasti ne žele ni nakon punih 25 godina vratiti da ih se sahrani po vjerskom obredu.

“Niti za ubijene katoličke vjerske službenike, niti za nekoliko stotina ubijenih katolika-civila moje biskupije na širem banjolučkom području, na kojem nije bilo nikakvih oružanih sukoba … entitetsko a ni državno tužiteljstvo i sudstvo do sada nisu pokrenuli postupak za utvrđivanje odgovornosti onih koji su ih, bez ikakve njihove krivnje, bez suda i presude nasilno likvidirali”, napisao je biskup Komarica u poruci čelniku Republike Srpske upitavši ga želi li ući u povijesne knjige kao jedan od zatirača Katoličke crkve na području današnje RS u BiH.

Banjolučki biskup zaključuje u poruci kako bez želje svih odgovornih da se uvaži istina i odlučno promiče pravda, jednaka za sve, neće biti ni praštanja niti suživota i trajnog mira te dodaje kako mu je kao predstavniku Crkve obveza izricati moralni sud pa i u stvarima koje se odnose na politički poredak, kada to traže temeljna prava ljudske osobe.

> Biskup Komarica: Kako je moguće da nitko ne odgovara jer ovdje nema ljudi

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović: BiH će imati posebno mjesto tijekom hrvatskog predsjedanja EU

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović smatra da je za BiH preznačajno da je Republika Hrvatska, kao njen prvi susjed i prijatelj, preuzela predsjedanje Europskom unijom.

Vrlo je značajno da to predsjedanje može staviti u fokus upravo BiH. I čini mi se, iz mojih razgovora s premijerom Andrejom Plenkovićem, koje smo vodili u zadnjih nekoliko mjeseci, da će BiH tu imati jedno svoje posebno mjesto. Međutim, mi moramo razumjeti da je do nas. Mi moramo imati inicijativu, usuglašene stavove kroz institucije BiH, kako bi onda te inicijative dobile svoje mjesto – ističe Čović u izjavi za Fenu.

On podsjeća da se u svibnju u Zagrebu planira skup EU o otvaranju pregovaračkog procesa za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, te da je jasno kako će se unutar EU već u narednih mjesec ili dva zauzeti stavovi o tomu. – To znači da BiH mora koliko danas kazati da je praktično opredijeljena za europski put bezuvjetno.

Drugim riječima, da sve institucije BiH funkcioniraju i onda imamo šansu, prijatelje koji će to razumjeti. Čini mi se da nam sjednice koje organiziramo u Parlamentarnoj skupštini BiH daju nekog optimizma, jer ubrzano privodimo kraju uspostavu svih povjerenstava i izaslanstava koja nismo imali godinu dana, počinje u punom kapacitetu raditi i Parlament i Vijeće ministara. Ako bismo tako nastavili raditi i stavili na dnevni red sva ona životna pitanja definirana i našom agendom, onda se imamo čemu nadati.

Siguran sam da će Hrvatska biti prijatelj u tom smislu, da će otvoriti i taj dio razgovora oko BiH. Ako mi budemo znali to vrijeme iskoristiti imamo se čemu i nadati – naglašava Čović.

Komentirajući izbor Zorana Milanovića za predsjednika RH, Čović kaže kako personalna promjena uvijek može nešto značiti kada su u pitanju pristupi u načinu rada, ali da se suštinski i strateški ništa neće mijenjati u odnosu službenog Zagreba prema BiH.

Dolaskom predsjednika Milanovića umjesto predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ja vjerujem da će ćemo imati kontinuitet odnosa Hrvatske prema Bosni i Hercegovini kao prijateljskoj zemlji, prvom susjedu i zemlji u kojoj živi hrvatski narod kao konstitutivan narod.

Ustav Republike Hrvatske stvara vidne obveze kada je u pitanju hrvatski narod u BiH za sve predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti u RH, tako da očekujem jednu novi dinamiku, ali i kontinuitet – zaključuje predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Stranke HNS-a BiH zajedno će nastupiti na lokalnim izborima u listopadu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora na danas održanoj sjednici u Orašju, kroz raspravu o Lokalnim izborima došlo je do jedinstvenog Zaključka i Odluke o zajedničkom nastupu stranaka HNS-a na Lokalnim izborima 2020. godine. Odluka se posebno odnosi na sredine gdje je hrvatski narod izložen svojom brojnošću i mogućnosti preglasavanja.

Raspravljajući o ovoj temi, stranački predstavnici unutar Hrvatskog narodnog sabora, uz zaključak za zajedničkim nastupom, posebno su istaknuli kako će se formiranje svih listi raditi uz dogovor. Izuzetak će biti u sredinama gdje su Hrvati većina, HNS će u tim sredinama ići s više kandidata i listi.

Predsjedništvo je raspravljalo i o izmjenama Izbornog zakona, i okviru legitimnog predstavljanja na svim razinama vlasti u BiH, posebno naglašavajući izbore u Gradu Mostaru, legitiman izbor u Dom naroda i Predsjedništvo BiH.

Naglašeno je kako je postignut visok stupanj suglasnosti na pronalaženju rješenja za održavanje lokalnih izbora ove godine u Mostaru. Također, izaslanstva će nastaviti usuglašavati načela i stavove oko izmjena Izbornog zakona, uzimajući u obzir odluke Ustavnog suda BiH i presude Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Na sjednici je razmatran i prijedlog transformacije Vlade FBiH. Razmatrana je mogućnost odnosno prijedlozi za ukidanje neustavnih ministarstava i prijedlozi za formiranjem novih kao i razdvajanjem već postojećih ministarstava.

Na sjednici Predsjedništva prezentirane su smjernice djelovanja HNS-a u budućem razdoblju, uz ustavnopravni okvir djelovanja HNS-a. Smjernice su bazirane na strateškom dokumentu, odnosno Deklaraciji sa posljednjeg zasjedanja HNS-a. Prema raspravi, uz dopunjeno izdanje smjernica, Predsjedništvo će na idućoj sjednici donijeti konačan dokument.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari