Pratite nas

BiH

Biskup Komarica Dodiku: Vrijeđate, a bježite od činjenica

Objavljeno

na

Banjolučki biskup Franjo Komarica u petak je uputio otvoreno pismo predsjedniku Entiteta RS Miloradu Dodiku u kojemu je odlučno odbacio njegove optužbe da iznosi neistine o stanju u tom entitetu vezano uz progone i težak položaj malobrojnih Hrvata koji tamo još žive, podsjetivši istodobno na stotine ubijenih i na tisuće prognanih nesrba, kao i na to da Dodik godinama izbjegava svaki susret na kojemu bi se o tome otvoreno razgovaralo.

Nakon što ga je ranije ovog tjedna Dodik u dva navrata javno napao, biskup Komarica je odgovorio kako smatra potpuno neprimjerenom takvu komunikaciju s njim kao građaninom, ali i službenim predstavnikom rimokatoličke crkve.

Dodikove objede nazvao je “čudnim, proizvoljnim, netočnim i nedobronamjernim”, upozoravajući ga kako se već pet godina bezuspješno s njim pokušava sastati i prenijeti mu činjenice o problemima s kojima se suočavaju i banjolučka biskupija i malobrojni preostali vjernici.

“Molio sam i vas i druge predstavnike vlasti na području RS da me ne prisiljavate ići u javnost s brojnim egzistencijalnim problemima članova moje biskupijske zajednice, a naših sugrađana, ako se ti problemi mogu pozitivno riješiti  uz malo vaše političke volje. I to je, nažalost, bilo uzalud”, napisao je biskup Komarica.

Istaknuo je kako se i u vrijeme rata i tijekom svih poratnih godina trudio uvažavati službene predstavnike institucija vlasti na svim razinama te je i druge na to poticao, a zauzvrat je doživio samo to da predstavnici tijela vlasti nisu uvažavali niti osiguravali neka od temeljnih i neupitnih ljudskih prava.

Biskup Komarica Dodiku je poručio kako se osobno u ratu i u poraću u bezbroj slučajeva zalagao za poštivanje ljudskog dostojanstva i temeljnih ljudskih i građanskih prava i brojnih nekatolika kad su ona bila ugrožena.

“Dobro vam je poznato poznato da je na području entiteta Republika Srpska, samo u dijelu moje biskupije, a slično je i s dijelovima drugih bosansko-hercegovačkih katoličkih (nad)biskupija, potpuno bilo uništeno ili oštećeno oko 95 posto crkvenih objekata odnosno njih oko tisuću.

“Skoro isto toliko postotaka domaćih katolika, a to su mnogi deseci tisuća, nasilno je protjerano ili izbjeglo, a njihova imanja, pa čak i brojna katolička sela i katolička prigradska naselja sve do danas ostadoše avetinjski opustošena i uništena”, poručio je Dodiku biskup Komarica.

Podsjetio ga je i kako su petorica župnika, izrazitih mirotvoraca, Banjolučke biskupije i jedna redovnica na području entiteta RS na najbrutalniji način ubijeni. Još su trojica svećenika podlegla od posljedica torture, a nekoliko ih sve ove poratne godine pati od teških posljedica zlostavljanja od strane članova vojske i policije RS. Posmrtne ostatke jednog od kidnapiranih i likvidiranih župnika entitetske i općinske vlasti ne žele ni nakon punih 25 godina vratiti da ih se sahrani po vjerskom obredu.

“Niti za ubijene katoličke vjerske službenike, niti za nekoliko stotina ubijenih katolika-civila moje biskupije na širem banjolučkom području, na kojem nije bilo nikakvih oružanih sukoba … entitetsko a ni državno tužiteljstvo i sudstvo do sada nisu pokrenuli postupak za utvrđivanje odgovornosti onih koji su ih, bez ikakve njihove krivnje, bez suda i presude nasilno likvidirali”, napisao je biskup Komarica u poruci čelniku Republike Srpske upitavši ga želi li ući u povijesne knjige kao jedan od zatirača Katoličke crkve na području današnje RS u BiH.

Banjolučki biskup zaključuje u poruci kako bez želje svih odgovornih da se uvaži istina i odlučno promiče pravda, jednaka za sve, neće biti ni praštanja niti suživota i trajnog mira te dodaje kako mu je kao predstavniku Crkve obveza izricati moralni sud pa i u stvarima koje se odnose na politički poredak, kada to traže temeljna prava ljudske osobe.

> Biskup Komarica: Kako je moguće da nitko ne odgovara jer ovdje nema ljudi

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Izetbegović: Ili kompromis ili neće biti nove vlasti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Rješenje krize vlasti u Bosni i Hercegovini moguće je u idućih nekoliko tjedna pod uvjetom da postoji spremnost za kompromis, no ukoliko toga nema neće uskoro ni biti novog Vijeća ministara, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović

Nakon što je Vijeće za vanjske poslove Europske unije još jednom pozvalo na hitnu i neodgodivu uspostavu vlasti u BiH, na temelju rezultata izbora provedenih još u listopadu 2018., Izetbegović je u intervjuu kojega je objavio portal Faktor kazao kako je s njegovog stajališta to moguće ukoliko potencijalni partneri, odnosno njegova SDA te HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), potvrde da će se nastaviti reforme važne za približavanje NATO-u, ali da članstva u Alijansi neće biti dok se o tome ne postigne konsenzus unutar BiH.

“Ukoliko i ovo bude odbijeno formiranje novog saziva Vijeća ministara u ovom mandatu će postati potpuno neizvjesno”, kazao je Izetbegović koji se zalaže za približavanje BiH NATO-u, dok se Dodik tome odlučno protivi.

Izteegović misli kako bi, bez obzira na izostanak dogovora o novoj izvršnoj vlasti, parlament BiH morao raditi te da je blokada tog tijela, koju je nametnuo SNSD, nezakonita i protuustavna. Najavio je kako bi stoga SDA mogla tražiti intervenciju Ureda visokog predstavnika (OHR) ali i Tužiteljstva BiH.

Na pitanje o zahtjevima HDZ BiH da se prije uspostave nove vlasti u Federaciji BiH riješi problem manjkavosti u izbornom zakonu, Izetbegović je ustvrdio kako je najveća hrvatska stranka “previsoko postavila ljestvicu i sad im je problem da je spuste”.

EU ponovno poziva BiH da što prije uspostavi vlast na državnoj razini i u Federaciji BiH

Bojim se da će prijedlozi za izmjene Izbornog zakona koje kane (HDZ) predstaviti koalicijskim partnerima i javnosti ovih dana, ponovo biti u koliziji s obvezujućim dokumentima EU-a, poput Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU i presuda Europskog suda za ljudska prava po apelacijama Sejdić-Finci, Pilav i Zornić, a time i neprihvatljivi za bošnjačke i građanske stranke, kazao je Izetbegović.

“HDZ nakon toga može kroz cijeli mandat nastaviti sa blokadom uspostavljanja nove strukture vlasti u Federaciji BiH i podrškom SNSD-u u blokadi formiranja i rada parlamenta BiH, ali to ničem dobrom neće voditi. Ignoriranje volje glasača, odnosno blokiranje volje pretežite većine političkih faktora u BiH neupitno će ujediniti tu većinu i prisiliti je da krene u trajno razbijanje takvih blokada već na izborima 2022.”, kazao je Izetbegović po prvi puta najavljujući neku novu veliku bošnjačku koaliciju koja bi se pojavila na idućim općim izborima. (Hina)

 

Dragan Čović: Raditi nove eksperimente bilo bi neodgovorno

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Braniteljski registar dostupan na stranici Ministarstva

Objavljeno

na

Objavio

U skladu sa Zakonom o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, 8. listopada je objavljen Jedinstveni registar branitelja na web stranici Federalnog ministarstva za pitanja branitelja i obrambeno-oslobodilačkog rata.

Potvrdio je to resorni ministar Salko Bukvarević, navodeći da je zbog velikog broja posjeta danas došlo do poteškoća u pristupanju Registru putem linka na oficijelnoj stranici ministarstva.

– Ukupno je 593.597 osoba koje su provele u Oružanim snagama BiH od jednog dana do kompletnog razdoblja. Dakle, pripadnika Armije RBiH je 382.263, HVO-a 194.815 i pripadnika MUP-a RBiH 19.923 – istaknuo je Bukvarević.

Podaci na web stranici Ministarstva su onakvi kakve je definirao Zakon o pravima razvojačenih branitelja (ime i prezime, datum i godina rođenja, broj dana provedenih u OS BiH i komponenta kojoj je pripadao pripadnik OS).

To su, pojašnjava Bukvarević, podaci koje je Ministarstvo obradilo u prošloj godini, te su stavljeni javnosti na uvid putem Registra. Također, na osnovu Zakona urađen je i Pravilnik o objavi Registra.

– Drugi korak je da se u Registar unesu i podaci – tko je bio u borbenom dijelu Oružanih snaga, a tko je bio u logističkim bazama, pozadinskim jedinicama, namjenskoj industriji, civilnoj zaštiti i slično. Rok za dopunu Registra je šest mjeseci. U Ministarstvu intenzivno radimo na tome, te vjerujemo da ćemo i ovaj rok ispuniti bez nekih većih problema – naveo je Bukvarević.

Podvukao je da branitelje najviše zanima upravo taj omjer “borbeni i neborbeni dio” jer žele na osnovu toga pokrenuti određene izmjene i dopune Zakona o pravima razvojačenih branitelja gdje traže prava za razvojačene branitelje koji su bili u izravnim borbama.

Inače, svi podaci u Registru, napomenuo je Bukvarević, podložni su izmjenama i dopunama. Ministarstvo će i dalje izvršavati svoju obveze da svakodnevno ažurira podatke u braniteljskom Registru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari