Pratite nas

BiH

Biskup Komarica Dodiku: Vrijeđate, a bježite od činjenica

Objavljeno

na

Banjolučki biskup Franjo Komarica u petak je uputio otvoreno pismo predsjedniku Entiteta RS Miloradu Dodiku u kojemu je odlučno odbacio njegove optužbe da iznosi neistine o stanju u tom entitetu vezano uz progone i težak položaj malobrojnih Hrvata koji tamo još žive, podsjetivši istodobno na stotine ubijenih i na tisuće prognanih nesrba, kao i na to da Dodik godinama izbjegava svaki susret na kojemu bi se o tome otvoreno razgovaralo.

Nakon što ga je ranije ovog tjedna Dodik u dva navrata javno napao, biskup Komarica je odgovorio kako smatra potpuno neprimjerenom takvu komunikaciju s njim kao građaninom, ali i službenim predstavnikom rimokatoličke crkve.

Dodikove objede nazvao je “čudnim, proizvoljnim, netočnim i nedobronamjernim”, upozoravajući ga kako se već pet godina bezuspješno s njim pokušava sastati i prenijeti mu činjenice o problemima s kojima se suočavaju i banjolučka biskupija i malobrojni preostali vjernici.

“Molio sam i vas i druge predstavnike vlasti na području RS da me ne prisiljavate ići u javnost s brojnim egzistencijalnim problemima članova moje biskupijske zajednice, a naših sugrađana, ako se ti problemi mogu pozitivno riješiti  uz malo vaše političke volje. I to je, nažalost, bilo uzalud”, napisao je biskup Komarica.

Istaknuo je kako se i u vrijeme rata i tijekom svih poratnih godina trudio uvažavati službene predstavnike institucija vlasti na svim razinama te je i druge na to poticao, a zauzvrat je doživio samo to da predstavnici tijela vlasti nisu uvažavali niti osiguravali neka od temeljnih i neupitnih ljudskih prava.

Biskup Komarica Dodiku je poručio kako se osobno u ratu i u poraću u bezbroj slučajeva zalagao za poštivanje ljudskog dostojanstva i temeljnih ljudskih i građanskih prava i brojnih nekatolika kad su ona bila ugrožena.

“Dobro vam je poznato poznato da je na području entiteta Republika Srpska, samo u dijelu moje biskupije, a slično je i s dijelovima drugih bosansko-hercegovačkih katoličkih (nad)biskupija, potpuno bilo uništeno ili oštećeno oko 95 posto crkvenih objekata odnosno njih oko tisuću.

“Skoro isto toliko postotaka domaćih katolika, a to su mnogi deseci tisuća, nasilno je protjerano ili izbjeglo, a njihova imanja, pa čak i brojna katolička sela i katolička prigradska naselja sve do danas ostadoše avetinjski opustošena i uništena”, poručio je Dodiku biskup Komarica.

Podsjetio ga je i kako su petorica župnika, izrazitih mirotvoraca, Banjolučke biskupije i jedna redovnica na području entiteta RS na najbrutalniji način ubijeni. Još su trojica svećenika podlegla od posljedica torture, a nekoliko ih sve ove poratne godine pati od teških posljedica zlostavljanja od strane članova vojske i policije RS. Posmrtne ostatke jednog od kidnapiranih i likvidiranih župnika entitetske i općinske vlasti ne žele ni nakon punih 25 godina vratiti da ih se sahrani po vjerskom obredu.

“Niti za ubijene katoličke vjerske službenike, niti za nekoliko stotina ubijenih katolika-civila moje biskupije na širem banjolučkom području, na kojem nije bilo nikakvih oružanih sukoba … entitetsko a ni državno tužiteljstvo i sudstvo do sada nisu pokrenuli postupak za utvrđivanje odgovornosti onih koji su ih, bez ikakve njihove krivnje, bez suda i presude nasilno likvidirali”, napisao je biskup Komarica u poruci čelniku Republike Srpske upitavši ga želi li ući u povijesne knjige kao jedan od zatirača Katoličke crkve na području današnje RS u BiH.

Banjolučki biskup zaključuje u poruci kako bez želje svih odgovornih da se uvaži istina i odlučno promiče pravda, jednaka za sve, neće biti ni praštanja niti suživota i trajnog mira te dodaje kako mu je kao predstavniku Crkve obveza izricati moralni sud pa i u stvarima koje se odnose na politički poredak, kada to traže temeljna prava ljudske osobe.

> Biskup Komarica: Kako je moguće da nitko ne odgovara jer ovdje nema ljudi

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović: Nema naše budućnosti ni sadašnjosti bez povijesti koju trebamo prepoznati kroz svoju tradiciju, kulturu, vjeru

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović na Bilima: Na tragu ovakvih sjećanja ne smijemo dozvoliti da se izbriše ono što je hrvatsko i to je upravo zadatak i HNS i svih politika, crkvene i svjetovne vlasti

Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, u organizaciji Hrvatskog narodnog sabora i Odjela HNS-a za Drugi svjetski rat i poraće, započelo je danas svetom misom zadušnicom koju je predvodio uzoriti kardinal Vinko Puljić, koji se u svojoj propovijedi istaknuo kako je zadatak svako da iskaže dužno poštovanje prema žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima.

Na spomen području „Groblje mira“ na Bilima, platou između Mostara i Širokog Brijega, organizirano je obilježavanje 74. obljetnice velikog stradanja hrvatskog naroda te su pokopani pronađeni ostatci neidentificiranih žrtava ratnih i poratnih djelovanja Drugoga svjetskoga rata i poraća.

Obljetnici, koja iz godine u godinu privlači sve više vjernika, nazočili su predstavnici crkve u Hrvata, visoki dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora, izaslanstvo Republike Hrvatske, predstavnici društvenog, političkog i gospodarskog života Bosne i Hercegovine te predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović sa izaslanstvom.

Nazočnima se, nakon svete mise i pokopa neidentificiranih žrtava obratio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, koji se u svome govoru zahvalio kardinalu Puljiću na dolasku i upućenim riječima ohrabrenja, ali i cijelom organizacijskom odboru koji iz godine u godinu predano radi na ovom spomen obilježju.

„Ovaj hram mira osmislili smo prije šest godina kako bi na poseban način skupili svoje misli oko svih onih koje ćemo pokušati u narednim godinama, prije svega evidentirati i na pristojan način pokopati, otrgnuti od zaborava i na tome graditi budućnost. Nema naše budućnosti ni sadašnjosti bez povijesti koju trebamo prepoznati kroz svoju tradiciju, kulturu, vjeru. Mi smo u jednoj obavezi, da bi mogli graditi sebe kao narod na prostorima Bosne i Hercegovine na jedan civilizacijski način napravimo otklon od onih, koji su samo zbog toga što su bili drugačiji, drugi i na drugačiji se način molili Bogu, drugačije predstavljali, drugačije razmišljali, zbog toga svirepo ubijeni. Zločini koje nikada ne smijemo zaboraviti trebaju postati način da i sa ovog proplanaka na Bilima šaljemo poruke“, naglasio je dr. Čović.

„I danas prema Hrvatima Bosne i Hercegovine imamo jedan jasan otklon u samoj Bosni i Hercegovini. Ustavno smo definirani kao jednakopravan, konstitutivan narod koji bi trebao imati svoje legitimne predstavnike, a u histeriji mnogih koji su to isto radili u povijesti, i danas isto u izričaju postoji želja da se iz ustava izbriše ono što je hrvatsko. To je nešto što mi na tragu ovakvih sjećanja ne smijemo nikada dozvoliti. To je zadatak Hrvatskog narodnog sabora i svih politika i crkvene i svjetovne vlasti da u zajedništvu Hrvata izborimo svoju jednakopravnost i konstitutivnost na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i svoje legitimne predstavnike koji o tome mogu skrbiti“, kazao je između ostalog predsjenik Čović te je pozvao da daljnji zajednički rad, kako bi svejedočili o povijesti ali i stvarali budućnost.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 polako uzdiže Groblje mira, spomen-prostor na sve pobijene katolike Hrvate iz Herceg Bosne, BiH. Ograđeno je, sazidana je i blagoslovljena crkvica posvećena Sv. Josipu, dovršena kosturnica, zasađena stabla, podignuti prvi križevi, asfaltirane staze. Ostali radovi su u tijeku.

 

Na Bilima obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

DF sabotira izgradnju autoceste kroz Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Godinama već traje sustavna opstrukcija izgradnje autoputa kroz Hercegovinu te se Mostar osim u političkoj sustavno drži i u infrastrukturnoj izolaciji. U najnovijoj epizodi sabotiranja razvoja Mostara glavnu ulogu preuzeo je DF.

Pedesetak mještana mostarskih naselja Kosor, Malo Polje, Ortiješ, Hodbina, Lakiševina i Kočine okupilo se u petak na prosvjednom skupu na prometnici Kosor-Blagaj kako bi, kako su rekli, skrenuli pozornost na problem trasiranja koridora Vc južno od Mostara, piše Dnevnik.ba.

Mještani se protive predloženoj trasi i eksproprijaciji zemljišta te od Autocesta FBiH zahtijevaju održavanje javne rasprave o trasi autoputa ‘Koridora Vc’ kroz južni dio Mostara.

Stanovnica Kosora Nura Štajn kazala je kako neki mještani neće prihvatiti nametnuta rješenja te kako ne dozvoljavaju da se ovi prostori koriste za autoput.

– Oštećeni smo na sve moguće načine, a što je najgore oštećeni smo za međuljudske odnose. Ne damo politici da se miješa u ovo. Ja ću biti prva na živom zidu i nitko neće mašinom proći preko moje zemlje, a to tražim i od svojih sugrađana – poručila je Štajn.

Dodala je kako je 3000 građana ovog područja potpisalo peticiju protiv gradnje te da im nikada nije ponuđeno varijantno rješenje.

– Mi smo za to da taj autoput košta i skuplje, ali ne damo ovo, jer ovo je najplodnija zemlja – poručila je.

No, koliko su prosvjednici protiv upliva politike u ovaj problem govori i činjenica da je Ahmet Džubur, zastupniku DF-a u Federalnom parlamentu ujedno i član organizacijskog odbora mirnog okupljanja. On je rekao kako se “nezakonitom i netransparentnom odlukom” želi napraviti trasa autoputa na ovom području koje, kako je kazao, nema nikakve predispozicije da bude autoput. Džubur inače nema nikakve kvalifikacije vezane za promet i prometnu infrastrukturu.

– Danas ćemo ovdje dati svoj glas da im poručimo da ovo hitno zaustave jer trebaju znati da se ovdje radi o nekoliko desetina tisuća nezadovoljnih ljudi. Ovo se ne tiče samo navedenih naselje nego i stanovnika Mostara jer je veliki dio hrane, znači poljoprivrede, vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, ljekovitog i aromatičnog bilja s ovog prostora. Ovo je inkubator budućih karcinoma i potpune degradacije, komunikacijske i svake druge, a prije svega nezabilježen egzodus srpskog stanovništva s ovog područja koje predstavlja najfinije vezivno tkivo multietničke BiH – rekao je Džubur.

Dodao je kako okupljeni građani traže da se proces vrati u zakonske okvire, odnosno traže održavanje javne rasprave koja se mora provesti kod izrade autoputova a koja se, kako je kazao, izbjegava.

– Tražimo da se napravi javna rasprava za dionicu Mostar jug – Buna – tunel Kvanj. Nema je zato što bi se dokazalo da ova lokacija, ovaj prostor i ovaj koridor ni u kojem smislu ne odgovaraju – ocijenio je Džubur.

Nezadovoljni mještani ranije su istakli da, prema preporukama struke, najpovoljnija trasa ide preko obronaka Podveležja, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari