Pratite nas

BiH

Biskup Komarica Dodiku: Vrijeđate, a bježite od činjenica

Objavljeno

na

Banjolučki biskup Franjo Komarica u petak je uputio otvoreno pismo predsjedniku Entiteta RS Miloradu Dodiku u kojemu je odlučno odbacio njegove optužbe da iznosi neistine o stanju u tom entitetu vezano uz progone i težak položaj malobrojnih Hrvata koji tamo još žive, podsjetivši istodobno na stotine ubijenih i na tisuće prognanih nesrba, kao i na to da Dodik godinama izbjegava svaki susret na kojemu bi se o tome otvoreno razgovaralo.

Nakon što ga je ranije ovog tjedna Dodik u dva navrata javno napao, biskup Komarica je odgovorio kako smatra potpuno neprimjerenom takvu komunikaciju s njim kao građaninom, ali i službenim predstavnikom rimokatoličke crkve.

Dodikove objede nazvao je “čudnim, proizvoljnim, netočnim i nedobronamjernim”, upozoravajući ga kako se već pet godina bezuspješno s njim pokušava sastati i prenijeti mu činjenice o problemima s kojima se suočavaju i banjolučka biskupija i malobrojni preostali vjernici.

“Molio sam i vas i druge predstavnike vlasti na području RS da me ne prisiljavate ići u javnost s brojnim egzistencijalnim problemima članova moje biskupijske zajednice, a naših sugrađana, ako se ti problemi mogu pozitivno riješiti  uz malo vaše političke volje. I to je, nažalost, bilo uzalud”, napisao je biskup Komarica.

Istaknuo je kako se i u vrijeme rata i tijekom svih poratnih godina trudio uvažavati službene predstavnike institucija vlasti na svim razinama te je i druge na to poticao, a zauzvrat je doživio samo to da predstavnici tijela vlasti nisu uvažavali niti osiguravali neka od temeljnih i neupitnih ljudskih prava.

Biskup Komarica Dodiku je poručio kako se osobno u ratu i u poraću u bezbroj slučajeva zalagao za poštivanje ljudskog dostojanstva i temeljnih ljudskih i građanskih prava i brojnih nekatolika kad su ona bila ugrožena.

“Dobro vam je poznato poznato da je na području entiteta Republika Srpska, samo u dijelu moje biskupije, a slično je i s dijelovima drugih bosansko-hercegovačkih katoličkih (nad)biskupija, potpuno bilo uništeno ili oštećeno oko 95 posto crkvenih objekata odnosno njih oko tisuću.

“Skoro isto toliko postotaka domaćih katolika, a to su mnogi deseci tisuća, nasilno je protjerano ili izbjeglo, a njihova imanja, pa čak i brojna katolička sela i katolička prigradska naselja sve do danas ostadoše avetinjski opustošena i uništena”, poručio je Dodiku biskup Komarica.

Podsjetio ga je i kako su petorica župnika, izrazitih mirotvoraca, Banjolučke biskupije i jedna redovnica na području entiteta RS na najbrutalniji način ubijeni. Još su trojica svećenika podlegla od posljedica torture, a nekoliko ih sve ove poratne godine pati od teških posljedica zlostavljanja od strane članova vojske i policije RS. Posmrtne ostatke jednog od kidnapiranih i likvidiranih župnika entitetske i općinske vlasti ne žele ni nakon punih 25 godina vratiti da ih se sahrani po vjerskom obredu.

“Niti za ubijene katoličke vjerske službenike, niti za nekoliko stotina ubijenih katolika-civila moje biskupije na širem banjolučkom području, na kojem nije bilo nikakvih oružanih sukoba … entitetsko a ni državno tužiteljstvo i sudstvo do sada nisu pokrenuli postupak za utvrđivanje odgovornosti onih koji su ih, bez ikakve njihove krivnje, bez suda i presude nasilno likvidirali”, napisao je biskup Komarica u poruci čelniku Republike Srpske upitavši ga želi li ući u povijesne knjige kao jedan od zatirača Katoličke crkve na području današnje RS u BiH.

Banjolučki biskup zaključuje u poruci kako bez želje svih odgovornih da se uvaži istina i odlučno promiče pravda, jednaka za sve, neće biti ni praštanja niti suživota i trajnog mira te dodaje kako mu je kao predstavniku Crkve obveza izricati moralni sud pa i u stvarima koje se odnose na politički poredak, kada to traže temeljna prava ljudske osobe.

> Biskup Komarica: Kako je moguće da nitko ne odgovara jer ovdje nema ljudi

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Valentin Inzko: U PIC-u raste potpora za primjenu bonskih ovlasti

Objavljeno

na

Objavio

Visoki međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko izjavio je kako sve više zemalja članica Vijeća za provedbu mira (PIC) smatra da je potrebno uporabiti bonske ovlasti nakon što su srpske vlasti najavile blokadu državnih institucija i negiranje odluke Ustavnoga suda, ali da postoje i one koje se tome protive.

„Sve više članica PIC-a misli da treba koristiti bonske ovlasti, ali još uvijek nije pala neka odluka. Ja sam spreman reagirati, ali samo s PIC-om. Ne bih to radio sam“, rekao je Inzko u srijedu navečer u intervju za regionalnu TV kuću Al Jazeeru Balkans.

Pri tome nije mogao potvrditi jesu li i zemlje Kvinte, koje predstavljaju SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija i Njemačka, za primjenu širokih ovlasti koje mogu uključivati i smjene dužnosnika. Izrijekom je spomenuo spremnost SAD-a i Velike Britanije.

„Mislim da su uvijek za bonske ovlasti, tamo sjede SAD, tamo je Velika Britanija. Ali tamo su druge zemlje koja razmišljaju da ako ništa ne bude pomoglo, onda su krajnja mogućnost bonska ovlaštenja“, pojasnio je Inzko.

Austrijski diplomat je komentirao posljednju odluku vlasti Republike Srpske da blokiraju rad državnih institucija te odbiju provesti odluku Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu RS-a, kojim je javno zemljište proglašeno državnim, a ne vlasništvom toga entiteta.

Vijeće za provedbu mira u BiH čini 55 zemalja i utemeljeno je nedugo nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Daytonu i zaduženo je za nadgledanje provedbe ovoga sporazuma.
No, ipak ključne odluke donosi Upravni odbor PIC-a, kojega čine predstavnici zapadnih zemalja poput Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije, SAD-a, predsjedništva Europske unije i Europske komisije, kao i predstavnik Rusije te Organizacije Islamske konferencije, koju predstavlja Turska.

U prvih deset godina mandata visokog predstavnika doneseno je na desetine odluka o smjenama dužnosnika i zabrani njihova angažiranja, nametanju zakona i odluka na koje vlasti BiH ne mogu utjecati. Posljednjih deset godina međunarodna uprava je uglavnom prestala s nametanjem odluka.

“Crvena linija”, koju je prešao Dodik s nepoštivanjem odluka Ustavnog suda BiH, kako je rekao Inzko, potaknula je međunarodnu zajednicu da ponovno razmotri korištenje ovih širokih ovlasti, ali je istodobno potvrdio i kako postoje otpori toj ideji.

„Osim Rusije ima unutar PIC-a još država koje misle da su najbolja domaća rješenja“, rekao je Inzko odbivši otkriti o kojim zemljama je riječ.
On je izrazio očekivanje da će zbog nepoštivanja posljednje odluke Ustavnoga suda BiH da se javno zemljište proglasi državnim, a ne vlasništvom Republike Srpske, reagirati državno Tužiteljstvo.
„Domaća odgovornost bi bila da Tužiteljstvo uradi svoj posao“, pojasnio je austrijski diplomat, čelnik međunarodne uprave u BiH.

On je odbacio mogućnost okončanja mandata stranih sudaca bez izmjene Ustava zemlje, što bi po njemu zahtjevalo i druge šire ustavne zahvate.
Isključivanju stranih sudaca iz sastava Ustavnog suda protive se bošnjačke stranke, dok to zagovaraju one s hrvatskim i srpskim predznakom. (Hina)

Inzko ne razumije Ustav BiH, niti Daytonski sporazum

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović o ulozi međunarodnih institucija – ne možete u Europu, a imati protektorat

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BIH naglasio je da će vjerojatno krajem ovoga tjedna sa predstavnicima SDA razgovarati o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, Izbornog zakona i odnosa dvije stranke.

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović kazao je, u razgovoru za RTV Herceg-Bosne da je nužno provesti poštovati sve presude Ustavnog suda BiH, uključujući i presude koje se odnose na Mostar te izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Domu naroda i Predsjedništvu BiH, ali i da BiH ne može dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji sve dok u Ustavnom sudu BiH sjede strani suci, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

-Čini mi se da mnogi koriste kojekakve krize da bi zaustavili sve procese i razgradili Bosnu i Hercegovinu. Hrvati se kao najmalobrojniji, a ja ću reći kao najveći politički narod u BiH, predvođeni stožernom strankom, HDZ-om i HNS-om neće umoriti da dalje grade euroatlantski put. Upravo sam rekao da jedino hrvatski narod u BiH iskreno želi euroatlantske integracije za BiH, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BIH kaže da se jedino politički predstavnici Hrvata iskreno zalažu za poštivanje Ustava BiH.

„Zato teško mogu prihvatiti kada nam netko komentira o tome što je Ustav. Svi ti koji to komentiraju neka ispoštuju sve odluke Ustavnog suda BiH pa ćemo svi biti na istom. To je bila moja poruka. Ne stavljamo se na stranu jedne, druge ili pete opcije i razmišljamo o budućnosti naše domovine BiH i potpune jednakopravnosti hrvatskog naroda u njoj predstavljenog kroz legitimne predstavnike. Upravo onako kako je to Ustavom BiH definirano i kako u različitim apelacijama, kroz odgovore Ustavnog suda BiH dobivamo vrlo jasan odgovor“, kazao je Čović.

Čović, koji je i predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, kaže da partnere za formiranje Vlade Federacije BiH traži u onim političkim opcijama koje se zalažu za prosperitet, jednakopravnost i poštivanje odluka Ustavnog suda BiH.

„U Federaciji BiH trebamo naći partnera koji razumije ovo što ja govorim, koji želi euroatlantski put, prosperitet, stabilnost. Napetosti koje imamo uklonimo tako što ćemo izbornim zakonodavstvom trajno riješiti pitanje, bar onih osnovnih stvari, da svaki narod bira svoje političke predstavnike tamo gdje je Ustavni sud definirao da to treba tako raditi“ rekao je Čović dodavši:

-Drugim riječima korekcije izbornog zakona kada je u pitanju Grad Mostar, Dom naroda i Predsjedništvo svakako su jedan od bitnih koraka za koje je da nam mogu omogućiti, kad bi to brzo napravili, da pričamo o kandidatskom statusu s prijateljima iz EU, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BIH naglasio je da će vjerojatno krajem ovoga tjedna sa predstavnicima SDA razgovarati o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, Izbornog zakona i odnosa dvije stranke.

„Bit će mi drago ako naši prijatelji konačno budu razumjeli ono što mi tražimo – da je to minimum minimuma za zaštitu političkog dostojanstva kada je u pitanju hrvatski narod kao konstitutivan narod“, kaže Čović.

Upitan kako će se politički sukob Bošnjaka i Srba u BiH odraziti na poziciju Hrvata i zahtjeve za izmjenom Izbornog zakona predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Čović kaže da sukobi u BiH nikada nisu na jednoj strani te da oni u sebe uvuku i sve druge izrazivši nadu da će biti dovoljno političke mudrosti u ovoj situaciji.

„Morat će svi u BiH shvatiti, bez obzira na svoju brojnost, svoju političku snagu koju donose određenim djelovanjima izvana, da mi u BiH prije svega moramo naći konsenzus koja je treća stvar koja proizilazi iz Ustava, uz jednakost i legitimno predstavljanje.“, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH, u razgovoru za TVHB kaže da će se politički akteri u BiH morati dogovoriti o ulozi međunarodne zajednice jer, kako kaže, ako BiH želi u EU.

-Morat ćemo sami sjesti i dogovoriti se o svim ključnim pitanjima. Želimo li europski put morat ćemo se dogovoriti i oko toga kakva je uloga međunarodnih institucija u BiH. Ne možete u Europu, a imati protektorat ili poluprotektorat. Ne možete u Europu jer niste riješili pitanje granica sa svojim susjedima i mnoga druga pitanja, rekao je Čović pozvavši pri tom političke predstavnike srpskog i bošnjačkog naroda na zajedničko traženje rješenja.

Pojasnio je da BiH kaska čak i za Sjevernom Makedonijom i Albanijom kada je u pitanju europski put te da neke stvari žurno treba promijeniti.

-Mislim da neke stvari žurno treba promijeniti. Mi ćemo biti predvodnici ideje kako to uraditi, a to su dosljedno poštivanje Ustava jer nema većeg patriotizma i domoljublja od poštivanja Ustava BiH i provođenja u praksu svih odluka Ustavnog suda, naglasio je Čović.

Upitan što ima kazati o prijedlogu izmjena Zakona o Ustavnom sudu BIH, kojega su u parlamentarnu proceduru uputili predstavnici srpskog i hrvatskog naroda u Parlamentu BiH Čović kaže da su se dvije političke opcije (HDZ BiH i SNSD, op. a.) još prije – godina dogovorili da državljani BiH treba ju preuzeti upravljanje institucijama BiH, pa i u pravosuđu i u Ustavnom sudu.

-Naravno, i za to treba konsenzus, nema li treće strane od toga nema ništa. Morat ćemo razumjeti da mi donosimo odluke, svi prijatelji izvana neka nam pomognu u donošenju tih odluka, ali mi moramo donositi odluke i ne voditi politiku s alibijem računajući da će netko uime nas donijeti nešto što je u korist nas, rekao je Čović te dodao:

„Jednom će to biti za jednu stranu, drugi put za drugu. Mislim da smo time imali mnogo više štete u zadnjih 20 godina nego što smo imali koristi. Tako da će naš doprinos tome biti upravo tako da predložimo izmjene Zakona o Ustavnom sudu koje će omogućiti da biramo svoje predstavnike u Ustavni sud, koji će biti izabrani na način da nitko neće moći utjecati na njihovo odlučivanje. Ja sam zagovornik pravne države u kojoj baš nitko neće moći imati osobnu, političku ili nacionalnu mogućnost pritiska na predstavnike suda i tužiteljstva ili bilo koje druge pravosudne institucije, kazao je Čović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari