Pratite nas

Komentar

Biskup Komarica: dužnost nam je podsjetiti na gorku istinu ozakonjenja fašistoidnog i genocidnog projekta etničkog čišćenja

Objavljeno

na

Hrvati na području današnjeg entiteta Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, uslijed politike zastrašivanja, masovnih progona te onemogućavanja povratka, nakon rata su svedeni na skupinu koja broji tek nešto više od četiri tisuće ljudi a ta činjenica predstavlja potvrdu legalizacije strašnih zločina počinjenih po nalogu vlasti bosanskih Srba, upozorio je u četvrtak banjolučki biskup Franjo Komarica.

[ad id=”68099″]

Na konferenciji za novinstvo održanoj u Banja Luci u povodu dvadesete obljetnice masovnog progona Hrvata-katolika s područja Bosanske krajine koji je uslijedio u ljeto 1995. godine nakon operacije “Oluja” biskup Komarica je kazao kako je to bio konačni udar na hrvatsku zajednicu koja se nastojala održati u ovom dijelu BiH unatoč teškim kušnjama kojima je bila izložena u razdoblju od 1992. godine.

“Uz ovu dvadesetu godišnjicu početka definitivnog izgona katolika iz ovog dijela moje biskupije dužnost nam je podsjetiti na gorku i bolnu istinu ozakonjenja jednog fašistoidnog i genocidnog projekta etničkog čišćenja od strane mnogih naših suvremenika koji su tokom ovih 20 godina bili na odgovornim političkim pozicijama” kazao je biskup Komarica.

Pod pritiskom tisuća Srba koji su stigli na područje Bosanske krajine napuštajući svoje domove u Hrvatskoj, Hrvati u tom dijelu BiH bili su izloženi novom valu masovnih progona.

Progonima su bili izloženi Hrvati na podrčju Banja Luke, Prijedora, Kotor-Varoši, Bosanske Gradiške i Prnjavora ali i malobrojni Bošnjaci koji su tamo uspjeli preživjeti.

U konačnici je od 14. kolovoza počeo egodus u kojemu je više od dvadeset tisuća Hrvata i Bošnjaka bilo prisljeno napustiti Bosansku krajinu i utočište potražiti u Hrvatskoj.

Sve je to dovelo do činjenice da je od 63 tisuće Hrvata-katolika koliko ih je do 1992. godine živjelo u župama Banjolučke biskupije na poručju današnje RS kraj 1995. godine tamo dočekalo njih tek 7400.

No broj tamošnjih Hrvata i nakon rata se nastavio smanjivati pa ih je 1999. godine bilo tek nešto više od šest tisuća a prema posljednjim crkvenim evidencijama sada ih je tek 4054.

Od ukupnog broja prognanih i izbjeglih za proteklih dvadeset godina na područje Banjolučke biskupije nije se vratilo niti njih tri posto a biskup Komarica za to krivce vidi u svim političkim strukturama kako u BiH tako i u Hrvatskoj.

“Sve dosadašnje garniture političara iz RS ali i iz BiH, kao i iz Hrvatske, nisu mnogo marili za sve potpisivane dogovore i mirovne sporazume, kao ni za međunarodne konvencije o ljudskim pravima. Sve do danas nitko nije htio omogućiti ogromnom broju prognanika i izbjeglica, katolicima i nekatolicima, da ponovo dođu u posjed jednog od najneupitnijih ljudskih prava – prava na rodni kraj i svoju domovinu”, kazao je banjolučki biskup.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Tajani je samo, kao i svi, posegnuo za radodajkom

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani postupio je kao Talijani u II. svjetskom ratu.

Pošto je na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve fojbi uzviknuo “Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija”, izrazio je žaljenje ako je njegova izjava pogrešno shvaćena.

Reče kako je govorio o prošlosti, “o talijanskoj Istri i Dalmaciji, ali to nipošto ne znači prisvajanje teritorija, govorili smo o Talijanima, njihovim unucima i sinovima koji su bili prisutni na toj ceremoniji”.

Dakle, kao nekad Italija ušao je “u rat” kao fašist, a poslije se povukao i istaknuo prijateljstvo s Hrvatima i Slovencima te privrženost Europskoj uniji, pa, metaforički govoreći, neće biti ubijen i obješen naglavce kao Mussolini.

Mediji su pak primijetili kako je riječ o prijatelju HDZ-a i Plenkovića koji se hvalio “podrškom talijanskog kolege” na izborima i nazivao ga “osobnim prijateljem”.

Bit će da je u tom prijateljstvu Talijan osjetio da je Hrvatska još uvijek radodajka, pa ako su u vrijeme prethodnih vlasti profiteri iz inozemstva budzašto pokupovali hrvatska nacionalna bogatstva, instinktivno je posegnuo za Istrom i Dalmacijom.

Niti je sam takav u Italiji niti je to Talijanima prvi put, komentirao je Milan Ivkošić / Večernji list

 

prof. Ante Nazor: Ništa u Tajanijevoj izjavi nije dvosmisleno. Sve je jasno

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

prof. Ante Nazor: Ništa u Tajanijevoj izjavi nije dvosmisleno. Sve je jasno

Objavljeno

na

Objavio

Povijesničar Ante Nazor je za dnevnik.hr prokomentirao je rasplet nakon skandalozne izjave predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija, njegovu usmenu i pisanu ispriku te pouke koje Hrvatska može ili mora izvući iz svega toga. Nazor je poručio da Tajanijeva izjava ostaje kao upozorenje Hrvatskoj, a Jakovina navodi tri razloga zbog kojih će ona pasti u zaborav.

“Tajani se ispričao i to je lijepo, ali on je to rekao i to ostaje kao upozorenje. Ne smijemo sigurno prijeći preko toga kao da je to bio lapsus”, kaže Nazor.

Upitali smo Nazora što je to izvučeno iz širega konteksta izjave, kao što sam Tajani tvrdi, a što je zapravo nedvosmisleno.

“Sve je rečeno, sve je jasno. Radi se o pretenzijama i radi se o jednoj grupaciji u Italiji koja ima te želje. Imamo iz Domovinskog rata dokumente gdje su pojedinci bili čak i sa Srbima u Kninu. To su bile, rekao bih, tragikomične situacije, a dokumente o tome također smo objavili”, odgovara Nazor.

“Ništa u Tajanijevoj izjavi nije dvosmisleno. Sve je jasno. To je isto što misli i Vučić, samo se sad ne usudi reći. Govorio je da je Glina srpska. Ista je sad situacija, nemamo se što čuditi”, dodaje.

Premijer Andrej Plenković i na sjednici Vlade u četvrtak osvrnuo se na pisanu ispriku Antonija Tajanija te izrazio zadovoljstvo tim činom, ali i nadanje da će to biti dovoljno da takvih i sličnih izjava više ne bude. Nazor to isto tako smatra korektnim.

“To je politički korektno. Što je trebao? Objaviti rat Italiji?” kaže.

“Čovjek kaže ‘živjela talijanska Dalmacija’. Meni je drago da se ispričao i da je ostalo na tome, jer bi u protivnom to doista značilo zaoštravanje odnosa. Tajani je i pisano i javno dao obrazloženje pa ćemo do sljedećeg puta vidjeti”, smatra Nazor.

Ipak, reakcije na Tajanijevu izjavu u Sloveniji su bile još žešće, a u europarlamentu su njihovi zastupnici zatražili i Tajanijevu ostavku na mjesto predsjednika EU parlamenta. Nazor smatra da je Hrvatska primjereno reagirala.

“Svi su reagirali, od Sabora, svih stranka, Vlade i Predsjednice”, kaže.

S obzirom na to da Tajanijeva izjava nije endemska pojava u Italiji, zanimalo nas je jesu li takve i slične izjave zapravo dio talijanske politike. Nazor smatra da je ta izjava rezultat zanosa i specifičnih političkih opcija.

“Ne mogu reći da je to dio talijanske politike. Tamo postoje stranke s različitim programima. Ova je izjava jasna, ona je bila u zanosu. Sad će se politički stvari nastojati ispeglati i to je korektno. Međutim, meni tu ništa nije nedvosmisleno. Ipak, diplomacija ima svoj način djelovanja”, rekao je Nazor za dnevnik.hr

 

Prof. Ante Nazor o ulozi Budimira Lončara u procesu osamostaljenja RH

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari