Pratite nas

BiH

Biskup Komarica: O entitetima, kantonima, županijama na teritoriju BiH odlučuju stranci

Objavljeno

na

Biskup Franjo Komarica uoči Uskrsa kritizirao je vlasti entiteta RS te rekao da se dogodio stravičan progon Hrvata tijekom rata te da u tome entitetu danas živi jedva 10 posto od predratnog broja Hrvata. O tome i reakcijama te (ne)podržavanju s biskupom je razgovarao Andrija Jarak.

Andrija Jarak u Banjoj Luci razgovarao je s tamošnjim biskupom Franjom Komaricom. Podsjetimo, Komarica je uoči Uskrsa kritizirao vlasti entiteta RS u intervjuu za tursku agenciju Anadoliju te rekao da se dogodio stravičan progon Hrvata tijekom rata te da u tome entitetu danas živi jedva deset posto od predratnog broja Hrvata.

>>> Biskup Komarica Dodiku: Vrijeđate, a bježite od činjenica

Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS, potom je optužio Komaricu da iznosi neistinite tvrdnje o stanju u tom entitetu i položaju malobrojnih Hrvata te ustvrdio da u tom entitetu poštuju temeljna ljudska prava.

Vaša uskrsna čestitka izazvala je brojne reakcije, a najdalje je otišao predsjednik RS Milorad Dodik, koji je kazao kako je to pamflet.

Ničem se više ja ovdje ne čudim, ja bih se radije, ako mogu reći, čudio nekim pozitivnim stvarima, od onih u našem prvom susjedstvu do susjedne Hrvatske. Meni je žao, htio bih da se istinski zalažemo za opće dobro ljudi. Ali kad počnemo dirati u ona temeljna pitanja, pitanja ljudskih prava, prava na vlastiti identitet, na vlastitu kuću, na sva ostala ljudska prava, onda na to političari kažu: “čekaj, čekaj malo”. Ali, ja na to moram ukazati, to je moja zadaća prema crkvenim propisima, to je crkvena nauka.

Dodik vam prijeti sudskom tužbom, a pet godina vas ne želi primiti na sastanak. Zbog čega vas on izbjegava, čega se boji?

Ne mogu ja to komentirati, to trebate njega pitati. Ja bih rekao, “hoće mi se – može mi se”. To pokazuje stav prema službenom predstavniku jedne zajednice koja se zove Katolička crkva, koja nije, evo, bilo kakva. Ne osjećam se povrijeđenim, nego mi je žao čovjeka koji je time pokazao svoje lice, onakvo kakvo jest.

Žestoki napad na vas izazvao je brojne reakcije medija i intelektualaca, reagirala je i islamska zajednica. No izostala je politička reakcija: HDZ BiH šuti, Dragan Čović, član Predsjedništva, šuti, hrvatski narod i Sabor šute. Je li njih strah ili se slažu s time što Dodik govori?

I oni time pokazuju svoj obraz, na čijoj su strani. Ako ja radim nešto krivo, a ja jesam krivac, ja to znam, zato što sam ostao ovdje, to mi je rečeno nebrojeno puta. “Biskupe, što se vi tužite, vi ste morali otići, a niste otišli, i zato dobivate ovakva kažnjavanja, dobivate ostavljanje na cjedilu. Nije za vas predviđeno da ostanete u Banjoj Luci. Ne smije biti banjalučke biskupije.”

Znači, vi ste njima neugodan svjedok?

Ja sam ondje gdje me Bog postavlja, nisu me postavljali političari, predstavnici jednog ili drugog naroda. Božja providnost me je ovdje postavila. I zato mi je žao što političari kojima je dužnost da se brinu za opće dobro svakog čovjeka, pa tako i domicilnog Hrvata, katolika, a to su srpski političari, bošnjački, međunarodni… naravski, i hrvatski, da oni šute. Oni su svoj narod ostavili na cjedilu.

Ali, šuti i Zagreb. Predsjednica, premijer, ministri, Sabor… Vi za njih kao da ne postojite, kad dođu ovdje kao da jedva čekaju da odu. Sat vremena, rukovanje i živjeli.

Pitajte to njih pa ćete čuti kakav je odgovor. Ja se bojim da je to samo u kontinuitetu. Mi smo prekriženi, ali ne damo se prekrižiti. Papa je došao ovamo da nam pokaže da mi za njega nismo otpisani. Kazao je – ne dolazi u obzir da nestanu biskupije pred nosom Rima. A Zagreb kaže – ima da nestanu. Kako ću to prihvatiti, da je to normalno? A Zagreb se poziva na Rim. Odnosno na papu.

Vi njima dobro dođete zbog svog neprijepornog ugleda na međunarodnoj razini. Ali, smeta li vas to? Na ljudskoj razini.

Žao mi je što moram trošiti tu energiju koju trošim. Kad bih imao malo više solidarnosti od strane onih od kojih s pravom očekujem da budu solidarni sa mnom, pa nek’ mi sudi Crkva.

Što je s Hrvatima u BiH, mnogi spominju treći entitet kao spas za Hrvate u BiH. Kakav je vaš stav prema tome, a i uopće teritorijalnom preustroju BiH?

O entitetima, kantonima, županijama na teritoriju BiH odlučuju stranci. Oni su nama skuhali ovakvu kašu. Oni su ovdje vodili, na puno mjesta su to rekli, po vlastitoj tvrdnji – zastupnički rat. Njima je trebala BiH kao poligon da odmjere svoje snage. I oni su skrojili ovakvu kapu. Prema tome, bit će onoliko entiteta, kantona i županija, ili ih neće biti, koliko su to stranci sastavili. Ako sada dođe do podjele Bosne i Hercegovine odnosno jugoistoka Europe između Putina i Erdogana – kakvi entiteti? Pa nemate vi ljudi, zovite ih kako god hoćete, županije, entiteti, ali vi nemate ljudi! Čemu ta zemlja?

>>> Biskup Franjo Komarica: Cijeli jedan narod nedostaje u pola zemlje

Pa pobogu kad ćete se vi, Europska unijo, smilovati? I ja sam Europska unija, u čemu ste vi to bolji ljudi od mene? Ja sam slab čovjek. A koliko ste vi bolji? Pokažite da ste puno bolji pa pomozite meni koji sam slabiji. Poučite me što ja trebam raditi da me se uvaži.

Za kraj – Međugorje, što osobno mislite o tom fenomenu i kako će to završiti?

Međugorje poznajem od samog početka, i svi ga mi više-manje znamo kao fenomen, poznat diljem svijeta. Gdje god sam dolazio, kad bih rekao odakle sam, odmah je bilo – da, tamo je Međugorje. Znamo svi da je to, kako kažu mnogi, najveća ispovjedaonica svijeta. Mi bismo bili veliki skeptici, da ne kažem nevjernici, kad bismo rekli – nema to veze ni s Bogom ni s Gospom. To se nitko normalan ne bi usudio reći.

Prema tome, uvjeren sam da će Međugorje kao fenomen, jedna duhovna oaza, uvijek ostati, bez obzira što se njemu kasnije događalo. Ljudi će tamo ići.

>>> Biskup Komarica: Stanje u kojemu žive preostali Hrvati na teritoriju RS je “katastrofalno”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Tko kupuje zemljište oko Sarajeva i što to znači?

Objavljeno

na

Objavio

Državljani zemalja Bliskog istoka i sjeverne Afrike od 2012. godine do danas u Sarajevskoj županiji i okolici kupili su oko 15,3 milijuna kvadratnih metara zemljišta. Pokazalo je to višemjesečno istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo.

Zemljište i nekretnine kupovali osnivajući tvrtke. Državljani BiH uglavnom su bili zastupnici ili posrednici u ovim tvrtkama i trgovini, prenosi N1. No, tko su i gdje se nalaze stvarni vlasnici luksuzno zamišljenih naselja koja postaju većinom ilegalna gradilišta?

Oko 160 tvrtki vlasnici su 15,3 milijuna kvadratnih metara zemljišnih parcela u Sarajevskoj županiji i okolici. Radi kupovine zemljišta i planirane izgradnje, većinom luksuznih naselja, ove tvrtke masovno su osnivali državljani Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Jordana, Sirije, Egipta, Libije… Značajan broj ilegalnih gradilišta vremenom je napušten.

Probleme sve teže rješavaju općinske vlasti. Pitanje je zašto se s njima nisu suočili – pravovremeno. “Investitori su namjeravali nastaviti gradnju resorta ili zgrada, hotela, pojedinačnih objekata. Međutim, planovi nisu išli onako kako su oni smatrali da bi trebali ići. Mnogi su sada došli u pat poziciju jer nemaju dokumente koji su im potrebni za legalizaciju, odnosno legalan nastavak izgradnje”, kazala je Mirjana Popović, Centar za istraživačko novinarstvo.

Ogromnim interesom investitora iz arapskih zemalja za izgradnju turističkih i stambenih naselja u Bosni i Hercegovini bavio se i Amarildo Gutić, novinar portala Žurnal i autor filma, znakovitog naziva, “Arapsko proljeće u Zlatnoj dolini”. “Nakon upozoravajuće akcije Službe za poslove sa strancima – čini mi se da ostale institucije koje bi trebale brinuti o zakonitostima rada i svega što se događa u toj oblasti – nisu uradile svoj posao.

Mi još uvijek ne znamo jesu li ta zemljišta i nekretnine kupljene ‘čistim’ novcem ili je u pitanju ‘pranje’ novca, tko stoji iza tih tvrtki, tko su vlasnici… I danas, kada odete na ta mjesta i pokušate stupiti u kontakt s vlasnicima – to će biti vrlo teško”, istaknuo je Gutić. Vlasnike najčešće nije moguće naći, a ni značajan broj tvrtki ne nalazi se na navedenim adresama. To je pokazala ranija kontrola Službe za poslove sa strancima BiH.

Na prijavljenim adresama nisu bile čak 469 – od 692 ispitane tvrtker. Bez reguliranog boravišnog statusa bilo je 158 vlasnika tvrtki, a za 113 osnivača ili suosnivača nije evidentiran ulazak u Bosnu i Hercegovinu. “Mi smo tada pronašli nekoliko stranih državljana i njihovih tvrtki koji duguju ovoj državi milijunske iznose novca po osnovu poreza. Tada smo u akciju uključili i Poreznu upravu, a nakon toga i druge sigurnosne agencije – prije svega SIPA-u.

Kasnije su proistekle i neke istrage koje su završile na Tužiteljstvu BiH”, izjavio je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH. Na sceni nisu samo investicije, niti turizam – stava je akademik koji je među prvima upozoravao na problematične implikacije arapskih ulaganja. “Nisu to investicije kao što mnogi žele reći, nije to ni turizam, već se prodaje – tlo pod nogama.

U međuvremenu je počela prava navala, najezda migranata iz Azije i zemalja Afrike u BiH i to istovremeno s prodajom ovoga grunta. Također, istovremeno, na desetine mladih ljudi iseljava se iz BiH u Europu, a mi prodajemo grunt i naseljavamo ovdje migrante. Rezultat će biti, ako ne danas, nema nikakve sumnje – bit će fatalan u doglednoj budućnosti”, kazao je akademik Esad Duraković. Iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine su bez konkretnih podataka na upit N1, a iz SIPA-e potvrda da su tijekom 2017. godine postupali po naredbama ove institucije.

Esad Duraković: To je PROJEKT od kojeg treba strahovati!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH izvezla oružje i streljivo u vrijednosti od 213 milijuna KM

Objavljeno

na

Objavio

Foto: N1

Izvoz namjenske industrija BiH prošle godine iznosio je 212,93 milijuna KM, što je više za oko četiri posto u odnosu na 2018. godinu, izjavila je za Srnu direktorica Odjela gospodarstva Vanjskotrgovinske komore BiH Ognjenka Lalović.

Prema njezinim riječima, najviše se izvozilo u Saudijsku Arabiju – 33,89 posto, Egipat 27,10 posto, Afganistan 5,73 posto, Tursku 4,54 posto, te u Maroko 3,95 posto i Ujedinjene Arapske Emirate 3,04 posto.

Lalović je rekla da se kao i do sada najviše izvozi streljivo za vojno oružje, revolvere i pištolje, što čini 90 posto izvoznog programa, dok se preostalih 10 posto odnosi na dijelove za revolvere i pištolje, te artiljerijsko oružje.

“Izvoz cijele namjenske industrije BiH nosi manje od deset tvrtki, što čini ove rezultate izuzetnim. Činjenica da su proizvodi namjenske industrije BiH plasirani u gotovo 50 zemalja i na svim kontinentima, govori kako je ova industrija u velikom stupnju izvozno orijentirana i da je svako tržište važno i zanimljivo”, istaknula je Lalović.

Ona je naglasila da pored povećane potražnje na svjetskom tržištu, dobrim rezultatima ujedno su doprinijeli i poboljšani uvjeti poslovanja na domaćem tržištu, kroz dobru suradnju nadležnih institucija s gospodarstvom. Za ozbiljnu modernizaciju i razvoj namjenske industrije BiH, prema njezinim riječima, potrebne su investicije u istraživanje i razvoj, kao i stručni kadar koji je tehnološki opremljen.

“Bez ozbiljnog ulaganja u znanstveno istraživačke projekte nijedna, a posebno ova tehnološki zahtjevna oblast ne može se učiniti nositeljem ekonomskog razvoja bez obzira na potencijal”, zaključila je direktorica Odjela godspodarstva Vanjskotrgovinske komore Ognjenka Lalović.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari