Pratite nas

BiH

Biskup Komarica: O entitetima, kantonima, županijama na teritoriju BiH odlučuju stranci

Objavljeno

na

Biskup Franjo Komarica uoči Uskrsa kritizirao je vlasti entiteta RS te rekao da se dogodio stravičan progon Hrvata tijekom rata te da u tome entitetu danas živi jedva 10 posto od predratnog broja Hrvata. O tome i reakcijama te (ne)podržavanju s biskupom je razgovarao Andrija Jarak.

Andrija Jarak u Banjoj Luci razgovarao je s tamošnjim biskupom Franjom Komaricom. Podsjetimo, Komarica je uoči Uskrsa kritizirao vlasti entiteta RS u intervjuu za tursku agenciju Anadoliju te rekao da se dogodio stravičan progon Hrvata tijekom rata te da u tome entitetu danas živi jedva deset posto od predratnog broja Hrvata.

>>> Biskup Komarica Dodiku: Vrijeđate, a bježite od činjenica

Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS, potom je optužio Komaricu da iznosi neistinite tvrdnje o stanju u tom entitetu i položaju malobrojnih Hrvata te ustvrdio da u tom entitetu poštuju temeljna ljudska prava.

Vaša uskrsna čestitka izazvala je brojne reakcije, a najdalje je otišao predsjednik RS Milorad Dodik, koji je kazao kako je to pamflet.

Ničem se više ja ovdje ne čudim, ja bih se radije, ako mogu reći, čudio nekim pozitivnim stvarima, od onih u našem prvom susjedstvu do susjedne Hrvatske. Meni je žao, htio bih da se istinski zalažemo za opće dobro ljudi. Ali kad počnemo dirati u ona temeljna pitanja, pitanja ljudskih prava, prava na vlastiti identitet, na vlastitu kuću, na sva ostala ljudska prava, onda na to političari kažu: “čekaj, čekaj malo”. Ali, ja na to moram ukazati, to je moja zadaća prema crkvenim propisima, to je crkvena nauka.

Dodik vam prijeti sudskom tužbom, a pet godina vas ne želi primiti na sastanak. Zbog čega vas on izbjegava, čega se boji?

Ne mogu ja to komentirati, to trebate njega pitati. Ja bih rekao, “hoće mi se – može mi se”. To pokazuje stav prema službenom predstavniku jedne zajednice koja se zove Katolička crkva, koja nije, evo, bilo kakva. Ne osjećam se povrijeđenim, nego mi je žao čovjeka koji je time pokazao svoje lice, onakvo kakvo jest.

Žestoki napad na vas izazvao je brojne reakcije medija i intelektualaca, reagirala je i islamska zajednica. No izostala je politička reakcija: HDZ BiH šuti, Dragan Čović, član Predsjedništva, šuti, hrvatski narod i Sabor šute. Je li njih strah ili se slažu s time što Dodik govori?

I oni time pokazuju svoj obraz, na čijoj su strani. Ako ja radim nešto krivo, a ja jesam krivac, ja to znam, zato što sam ostao ovdje, to mi je rečeno nebrojeno puta. “Biskupe, što se vi tužite, vi ste morali otići, a niste otišli, i zato dobivate ovakva kažnjavanja, dobivate ostavljanje na cjedilu. Nije za vas predviđeno da ostanete u Banjoj Luci. Ne smije biti banjalučke biskupije.”

Znači, vi ste njima neugodan svjedok?

Ja sam ondje gdje me Bog postavlja, nisu me postavljali političari, predstavnici jednog ili drugog naroda. Božja providnost me je ovdje postavila. I zato mi je žao što političari kojima je dužnost da se brinu za opće dobro svakog čovjeka, pa tako i domicilnog Hrvata, katolika, a to su srpski političari, bošnjački, međunarodni… naravski, i hrvatski, da oni šute. Oni su svoj narod ostavili na cjedilu.

Ali, šuti i Zagreb. Predsjednica, premijer, ministri, Sabor… Vi za njih kao da ne postojite, kad dođu ovdje kao da jedva čekaju da odu. Sat vremena, rukovanje i živjeli.

Pitajte to njih pa ćete čuti kakav je odgovor. Ja se bojim da je to samo u kontinuitetu. Mi smo prekriženi, ali ne damo se prekrižiti. Papa je došao ovamo da nam pokaže da mi za njega nismo otpisani. Kazao je – ne dolazi u obzir da nestanu biskupije pred nosom Rima. A Zagreb kaže – ima da nestanu. Kako ću to prihvatiti, da je to normalno? A Zagreb se poziva na Rim. Odnosno na papu.

Vi njima dobro dođete zbog svog neprijepornog ugleda na međunarodnoj razini. Ali, smeta li vas to? Na ljudskoj razini.

Žao mi je što moram trošiti tu energiju koju trošim. Kad bih imao malo više solidarnosti od strane onih od kojih s pravom očekujem da budu solidarni sa mnom, pa nek’ mi sudi Crkva.

Što je s Hrvatima u BiH, mnogi spominju treći entitet kao spas za Hrvate u BiH. Kakav je vaš stav prema tome, a i uopće teritorijalnom preustroju BiH?

O entitetima, kantonima, županijama na teritoriju BiH odlučuju stranci. Oni su nama skuhali ovakvu kašu. Oni su ovdje vodili, na puno mjesta su to rekli, po vlastitoj tvrdnji – zastupnički rat. Njima je trebala BiH kao poligon da odmjere svoje snage. I oni su skrojili ovakvu kapu. Prema tome, bit će onoliko entiteta, kantona i županija, ili ih neće biti, koliko su to stranci sastavili. Ako sada dođe do podjele Bosne i Hercegovine odnosno jugoistoka Europe između Putina i Erdogana – kakvi entiteti? Pa nemate vi ljudi, zovite ih kako god hoćete, županije, entiteti, ali vi nemate ljudi! Čemu ta zemlja?

>>> Biskup Franjo Komarica: Cijeli jedan narod nedostaje u pola zemlje

Pa pobogu kad ćete se vi, Europska unijo, smilovati? I ja sam Europska unija, u čemu ste vi to bolji ljudi od mene? Ja sam slab čovjek. A koliko ste vi bolji? Pokažite da ste puno bolji pa pomozite meni koji sam slabiji. Poučite me što ja trebam raditi da me se uvaži.

Za kraj – Međugorje, što osobno mislite o tom fenomenu i kako će to završiti?

Međugorje poznajem od samog početka, i svi ga mi više-manje znamo kao fenomen, poznat diljem svijeta. Gdje god sam dolazio, kad bih rekao odakle sam, odmah je bilo – da, tamo je Međugorje. Znamo svi da je to, kako kažu mnogi, najveća ispovjedaonica svijeta. Mi bismo bili veliki skeptici, da ne kažem nevjernici, kad bismo rekli – nema to veze ni s Bogom ni s Gospom. To se nitko normalan ne bi usudio reći.

Prema tome, uvjeren sam da će Međugorje kao fenomen, jedna duhovna oaza, uvijek ostati, bez obzira što se njemu kasnije događalo. Ljudi će tamo ići.

>>> Biskup Komarica: Stanje u kojemu žive preostali Hrvati na teritoriju RS je “katastrofalno”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvati izabrali legitimne predstavnike u Dom naroda

Objavljeno

na

Objavio

Hoće li blokirati vlast dok se ne promijeni Izborni zakon?

Dom naroda Parlamenta FBiH popunjava se recipročno iz županija kojih ima 10, a mogućnost za političke makinacije leži u činjenici da se vrijednost glasa mjeri različito pa je tako Bosansko-podrinjska županija koja po popisu ima samo desetak Hrvata u tomu smislu jednako vrijedna kao i Posavska ili Zapadnohercegovačka.

Dom naroda Parlamenta FBiH značajan je u tomu što neposredno bira i Vladu Federacije, predsjednika Federacije te izaslanike u Državni dom naroda.

U trenutnom sazivu, Hrvati u ovom domu imaju dvotrećinsku većinu, a unatoč otvorenim pokušajima bošnjačke političke elite nisu uspjele u nametanju šest svojih Hrvata.

Sada je, što nije pravilo, nego iznimka, federalni Dom naroda što se tiče Hrvata popunjen legitimnim predstavnicima, no nema jamstva da će to biti i ubuduće, piše Direktno.hr.

Državni Dom naroda u kojem sjedi po pet Hrvata, Srba i Bošnjaka najjači je do sada, a u njemu će tako biti neke od najznačajnijih političkih osoba u BiH poput Bakira Izetbegovića ili Dragana Čovića.

Politolog Ivan Kraljević s odsjeka Politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru smatra da je to tako jer će se neki politički procesi i formalno rješavati unutar ovog doma.

”Dom naroda BiH, ako bi se vodili političkom težinom i političkim kapitalom osoba koje su delegirane, ovoga je puta uistinu vrlo jak. Moglo bi se reći kako su unutra sve ‘glavne face’ i njihovi ljudi od najvećeg povjerenja. Ovako politički jak sastav državnog Doma naroda može predstavljati kvalitetnu osnovu za stvaranje uvjeta za pokretanje određenih procesa koji će voditi prema dogovoru o najvažnijim pitanjima. Možda ponajviše oko izmjena izbornog zakonodavstva. Vjerujem kako su toga svjesni i predsjednici najjačih bošnjačkih i hrvatskih stranaka. Zato nije iznenađenje što su unutra i Bakir Izetbegović i Dragan Čović, jer u ovome trenutku nisu mogli ostati izvan poluga odlučivanja. Oni neće biti ‘obični pregovarači’. Dakle, ciljano su unutra kako bi imali kontrolu nad aktualnim političkim događanjima. SDA (i vjerojatno SBB), HDZ BiH i SNSD imat će kontrolu i na državnoj i na federalnoj razini. O njihovoj dobroj volji i spremnosti za iskrenu suradnju ovisit će svi procesi u Bosni i Hercegovini”, smatra politolog Kraljević.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić koji odlično poznaje političke prilike u BiH stava je da su bošnjačke stranke proučile sve zakonske rupe kako bi Hrvatima mogli nametnuti političke predstavnike, no da im to nije pošlo za rukom s obzirom na to da su stranke okupljene oko HNS-a koji čini 99 posto biračke volje bh. Hrvata izabrale dvije trećine izaslanika u ovom Domu.

”Dom naroda posljednja je brana političke i institucionalna opstojnosti Hrvata i zato je bilo iznimno važno da Hrvati imaju dvotrećinsku većinu u klubu ovoga naroda. Bez Hrvata neće biti moguće donijeti bilo kakvu odluku u Parlamentu niti ustrojiti vlast mimo ovoga naroda. No, kako su bošnjačke stranke prostudirale sve zakonske i ustavne rupe, u Domu naroda bit će i ‘Hrvati’ Anel Šahinović i Edim Fejzić”, rekao je Večernjakov novinar za Direktno.hr.

No, na pitanje je li imperativ blokirati Vladu FBiH dok ne dođe do promjene izbornog zakona, Kraljević podsjeća na novonastalu tišinu oko priče da nema uspostave vlasti do izmjena izbornog zakona, ali, smatra on, to ne mora značiti da se od ovog principa odustalo.

”Gledajući iz perspektive hrvatskog biračkog tijela izmjene izbornog zakonodavstva bi trebale biti imperativ i crta preko koje se ne smije olako prijeći. Oni očekuju kako njihovi politički predstavnici neće ponovno pokleknuti i zbog fotelja u vlasti odustati od borbe za ravnopravnost svoga naroda. HDZ BiH je toga sigurno svjestan. No, u polici, poglavito bosanskohercegovačkoj, nikad se ne zna. Nadam se kako ova posljednja tišina oko promjene izbornog zakona, kao uvjeta bez kojeg se neće ući u vlasti, nije naznaka odustajanja od toga. Odustajanje od izmjena izbornog zakona bio bi novi udarac u konstitutivnost hrvatskog naroda i njegovo obespravljivanje u BiH”, rekao je Kraljević.

Krešić dodaje i da je iznimno važno nastaviti na priči o blokadi vlasti na razini FBiH dok ne dođe do izmjena izbornog zakona koji bi spriječio fenomene poput Komšićevog.

”Zato je iznimno značajno provesti presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić kako bi se izbjegla mogućnost da ‘Hrvati po zanimanju’ otimaju pozicije ovome narodu, kao što je to u Predsjedništvu BiH Željko Komšić. Stoga podržavam i pozivam stranke Hrvata u BiH da ne popuste i ne dopuste uspostavu vlade Federacije BiH bez izmjena Izbornog zakona koji bi onemogućio ponavljanje fenomena Sejdo Bajramović, odnosno, Željko Komšić na svim razinama”, rekao je novinar Večernjeg lista.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Izetbegović: Nova vlast u BiH samo ako Dodik i Čović ne budu postavljali uvjete

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u četvrtak je potvrdio kako je moguće ubrzo dovršiti proces uspostave nove vlasti u Bosni i Hercegovini na svim razinama, ali je pritom istaknuo kako će se to dogoditi jedino ukoliko očekivani partneri sa srpske i hrvatske strane ne budu postavljali uvjete poput blokiranja puta ka članstvu u NATO-u ili izmjena izbornog zakona.

Nakon još jednog kruga pregovora o budućoj koaliciji kojega je ovog puta vodio sa predstavnicima Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) koja ima uporište u Unsko-sanskoj županiji Izetbegović je novinarima u Sarajevu kazao kako se “stvari se kreću u dobrom smjeru” jer postoje jasni nagovještaji kako će izgledati koalicije na državnoj i federalnoj razini te u nekim županijama.

Kazao je kako nema nikakvih zapreka za imenovanje Zorana Tegeletije iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika za novog predsjedatelja Vijeća ministara BiH kada on jasno izloži prihvatljiv program rada.

“Očekujemo da Tegeltija predloži program rada i da sa strane SNSD ne bude uvjetovanja kako bi za njega mogli podići ruku”, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako to znači da Dodikov kandidat mora jasno potvrditi da će se držati ustava i važećih zakona uključujući tu Zakon o obrani koji predviđa članstvo BiH u NATO-u.

To pitanje glavna je zapreka za uspostavu nove vlasti na državnoj razini jer SNSD odbija sudjelovati u donošenju bilo kakvih odluka bitnih za približavanje BiH članstvu NATO-u, a pritom se pozivaju na rezoluciju Narodne skupštine RS iz 2017. godine kojom je nametnuta politika vojne neutralnosti tog entiteta.

Iako su u SDA ranije načelno prihvatili SNSD za koalicijskog partnera Izetbegović je izrijekom potvrdio kako o nove vlasti nema ništa sve dok Dodikova stranka odbija provoditi važeće odluke i zakone.

“Ne inzistirano ni na čemu osim da se držimo ustava i zakona, a druga (srpska) strana traži da se tu nešto ‘popusti’ “, kazao je Izetbegović ističuči kako se na takav način ne može formirati vlast jer ne može biti supremacije entiteta nad državom.

“Mi takve ustupke nećemo napraviti”, poručio je Izetbegović dodajući kako to važi i za eventualna uvjetovanja s hrvatske strane, konkretno u odnosu na potrebu promjene izbornog zakona, što je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ranije spominjao kao preduvjet uspostave vlasti i u Federaciji BiH i u državi.

“To se ne može prebiti preko koljena u mjesec dana. Na tome radimo godinama i vjerujem da ni HDZ niti Čović neće na tome inzistirati”, kazao je Izetbegović.

Predsjednik A-SDA Nermin Ogrešević potvrdio je novinarima kako su u njegovoj stranci spremni surađivati sa SDA jer na taj način žele ojačati bošnjački blok u budućoj vladajućoj koaliciji.

Blok lijevih stranaka, okupljen oko Socijaldemokratske partije (SDP BiH), ranije je odbio Izetbegovićevu ponudu za koaliranje pa SDA sada traži partnere u strankama s bošnjačkim predznakom poput A-SDA, Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića i Partije demokratske akcije (SDA), čije je sjedište u Tuzli, a formirali su je bivši članovi SDA nezadovoljni politikom koju je vodio Izetbegović.

(Hina)

Čović: Vjerujem da će BiH dobiti mandatara za Vijeće ministara u sljedećih sedam dana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari