Pratite nas

BiH

Biskup Komarica: O entitetima, kantonima, županijama na teritoriju BiH odlučuju stranci

Objavljeno

na

Biskup Franjo Komarica uoči Uskrsa kritizirao je vlasti entiteta RS te rekao da se dogodio stravičan progon Hrvata tijekom rata te da u tome entitetu danas živi jedva 10 posto od predratnog broja Hrvata. O tome i reakcijama te (ne)podržavanju s biskupom je razgovarao Andrija Jarak.

Andrija Jarak u Banjoj Luci razgovarao je s tamošnjim biskupom Franjom Komaricom. Podsjetimo, Komarica je uoči Uskrsa kritizirao vlasti entiteta RS u intervjuu za tursku agenciju Anadoliju te rekao da se dogodio stravičan progon Hrvata tijekom rata te da u tome entitetu danas živi jedva deset posto od predratnog broja Hrvata.

>>> Biskup Komarica Dodiku: Vrijeđate, a bježite od činjenica

Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS, potom je optužio Komaricu da iznosi neistinite tvrdnje o stanju u tom entitetu i položaju malobrojnih Hrvata te ustvrdio da u tom entitetu poštuju temeljna ljudska prava.

Vaša uskrsna čestitka izazvala je brojne reakcije, a najdalje je otišao predsjednik RS Milorad Dodik, koji je kazao kako je to pamflet.

Ničem se više ja ovdje ne čudim, ja bih se radije, ako mogu reći, čudio nekim pozitivnim stvarima, od onih u našem prvom susjedstvu do susjedne Hrvatske. Meni je žao, htio bih da se istinski zalažemo za opće dobro ljudi. Ali kad počnemo dirati u ona temeljna pitanja, pitanja ljudskih prava, prava na vlastiti identitet, na vlastitu kuću, na sva ostala ljudska prava, onda na to političari kažu: “čekaj, čekaj malo”. Ali, ja na to moram ukazati, to je moja zadaća prema crkvenim propisima, to je crkvena nauka.

Dodik vam prijeti sudskom tužbom, a pet godina vas ne želi primiti na sastanak. Zbog čega vas on izbjegava, čega se boji?

Ne mogu ja to komentirati, to trebate njega pitati. Ja bih rekao, “hoće mi se – može mi se”. To pokazuje stav prema službenom predstavniku jedne zajednice koja se zove Katolička crkva, koja nije, evo, bilo kakva. Ne osjećam se povrijeđenim, nego mi je žao čovjeka koji je time pokazao svoje lice, onakvo kakvo jest.

Žestoki napad na vas izazvao je brojne reakcije medija i intelektualaca, reagirala je i islamska zajednica. No izostala je politička reakcija: HDZ BiH šuti, Dragan Čović, član Predsjedništva, šuti, hrvatski narod i Sabor šute. Je li njih strah ili se slažu s time što Dodik govori?

I oni time pokazuju svoj obraz, na čijoj su strani. Ako ja radim nešto krivo, a ja jesam krivac, ja to znam, zato što sam ostao ovdje, to mi je rečeno nebrojeno puta. “Biskupe, što se vi tužite, vi ste morali otići, a niste otišli, i zato dobivate ovakva kažnjavanja, dobivate ostavljanje na cjedilu. Nije za vas predviđeno da ostanete u Banjoj Luci. Ne smije biti banjalučke biskupije.”

Znači, vi ste njima neugodan svjedok?

Ja sam ondje gdje me Bog postavlja, nisu me postavljali političari, predstavnici jednog ili drugog naroda. Božja providnost me je ovdje postavila. I zato mi je žao što političari kojima je dužnost da se brinu za opće dobro svakog čovjeka, pa tako i domicilnog Hrvata, katolika, a to su srpski političari, bošnjački, međunarodni… naravski, i hrvatski, da oni šute. Oni su svoj narod ostavili na cjedilu.

Ali, šuti i Zagreb. Predsjednica, premijer, ministri, Sabor… Vi za njih kao da ne postojite, kad dođu ovdje kao da jedva čekaju da odu. Sat vremena, rukovanje i živjeli.

Pitajte to njih pa ćete čuti kakav je odgovor. Ja se bojim da je to samo u kontinuitetu. Mi smo prekriženi, ali ne damo se prekrižiti. Papa je došao ovamo da nam pokaže da mi za njega nismo otpisani. Kazao je – ne dolazi u obzir da nestanu biskupije pred nosom Rima. A Zagreb kaže – ima da nestanu. Kako ću to prihvatiti, da je to normalno? A Zagreb se poziva na Rim. Odnosno na papu.

Vi njima dobro dođete zbog svog neprijepornog ugleda na međunarodnoj razini. Ali, smeta li vas to? Na ljudskoj razini.

Žao mi je što moram trošiti tu energiju koju trošim. Kad bih imao malo više solidarnosti od strane onih od kojih s pravom očekujem da budu solidarni sa mnom, pa nek’ mi sudi Crkva.

Što je s Hrvatima u BiH, mnogi spominju treći entitet kao spas za Hrvate u BiH. Kakav je vaš stav prema tome, a i uopće teritorijalnom preustroju BiH?

O entitetima, kantonima, županijama na teritoriju BiH odlučuju stranci. Oni su nama skuhali ovakvu kašu. Oni su ovdje vodili, na puno mjesta su to rekli, po vlastitoj tvrdnji – zastupnički rat. Njima je trebala BiH kao poligon da odmjere svoje snage. I oni su skrojili ovakvu kapu. Prema tome, bit će onoliko entiteta, kantona i županija, ili ih neće biti, koliko su to stranci sastavili. Ako sada dođe do podjele Bosne i Hercegovine odnosno jugoistoka Europe između Putina i Erdogana – kakvi entiteti? Pa nemate vi ljudi, zovite ih kako god hoćete, županije, entiteti, ali vi nemate ljudi! Čemu ta zemlja?

>>> Biskup Franjo Komarica: Cijeli jedan narod nedostaje u pola zemlje

Pa pobogu kad ćete se vi, Europska unijo, smilovati? I ja sam Europska unija, u čemu ste vi to bolji ljudi od mene? Ja sam slab čovjek. A koliko ste vi bolji? Pokažite da ste puno bolji pa pomozite meni koji sam slabiji. Poučite me što ja trebam raditi da me se uvaži.

Za kraj – Međugorje, što osobno mislite o tom fenomenu i kako će to završiti?

Međugorje poznajem od samog početka, i svi ga mi više-manje znamo kao fenomen, poznat diljem svijeta. Gdje god sam dolazio, kad bih rekao odakle sam, odmah je bilo – da, tamo je Međugorje. Znamo svi da je to, kako kažu mnogi, najveća ispovjedaonica svijeta. Mi bismo bili veliki skeptici, da ne kažem nevjernici, kad bismo rekli – nema to veze ni s Bogom ni s Gospom. To se nitko normalan ne bi usudio reći.

Prema tome, uvjeren sam da će Međugorje kao fenomen, jedna duhovna oaza, uvijek ostati, bez obzira što se njemu kasnije događalo. Ljudi će tamo ići.

>>> Biskup Komarica: Stanje u kojemu žive preostali Hrvati na teritoriju RS je “katastrofalno”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bariša Čolak: Nije moguće da se u Salakovac smjeste pripadnici ISIL-a

Objavljeno

na

Objavio

Ne stišava se bura zbog nedavne najave ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihe Borovac da će Izbjegličko-prihvatni centar Salakovac kod Mostara najvjerojatnije biti korišten za prihvat obitelji boraca ISIL-a iz Sirije koje se vrate u BiH.

Nakon što su hrvatski zastupnici u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije zatražili zaštitu stanovništva Hercegovine i reakciju pravosudnih institucija u BiH, ali i međunarodnih institucija povodom te najave, Dnevni avaz saznaje i da će hrvatski izaslanici u državnom Domu naroda izraziti protivljenje tome.

Bariša Čolak, izaslanik iz Kluba hrvatskog naroda, za Avaz kaže da nema informaciju da je ova tema stigla pred Dom naroda.

No, pojašnjava da, sve i ako bi netko ozbiljno razmišljao o smještaju povratnika sa sirijskih ratišta, bilo da su to borci ili njihove oitelji u Salakovcu, za takvo nešto nema mogućnosti.

– Zakon jasno kaže da u azilantske ili prihvatne centre mogu biti smješteni samo strani, a nikako bh. državljani. Prema tome, ako bi i došlo do nekog masovnijeg povratka bh. državljana sa sirijskog ratišta, oni prvo moraju proći procedure. Ako se utvrdi da su bili na stranim ratištima, zna se da podliježu odredbama Kaznenog zakona, koji odlazak na ratišta u svijetu ili pomaganje za odlazak tretira kao kazneno djelo – ističe Čolak.

Inače, do sada su svi oni koji su bili na sirijskom ratištu, a vratili su se u BiH, kazneno gonjeni i osuđeni na zatvorske kazne. Posljednji koji je vraćen iz Sirije je Ibro Ćufurović i također je u pritvoru.

Čolak ističe da se pri davanju izjava o osjetljivim temama poput ove mora voditi računa. Prije svega, ističe on, kako ne bi dolazilo do bespotrebnog uznemiravanja javnosti, jer, kako kaže, „u ovom slučaju je jasno da nema mogućnosti da državljani BiH budu smješteni u azilantski centar u svojoj zemlji“.

 

MUP HNŽ: Smještanje obitelji ISIL-ovaca u Mostar moglo bi izazvati katastrofalne posljedice

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Uskoplje: Obilježena 27. obljetnica brigade dr. Ante Starčević

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju, 21. srpnja u Uskoplju je obilježena 27. obljetnica brigade dr. Ante Strarčević.

Obilježavanje obljetnice počelo je služenjem svete mise za sve poginule hrvatske branitelje u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Uskoplju, te opijelom i polaganjem vijenaca na središnjem spomen-obilježju poginulim hrvatskim braniteljima u Uskoplju.

Vijence su položili koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja općine Uskoplje, Prozor-Rama, Tomislavgrad, ŽSB, Udruga 5. Gardijske brigade Sokolovi, Udruga pukovnije Ante Bruno Bušić ŽSB, izaslanstvo OO HDZ-a BiH Uskoplje te Oružane snage BiH.

Nazočnima se prigodno obratio brigadir Zoran Duspara a čestitke povodom 26. obljetnice brigade dr. Ante Strarčević uputili su predsjednik FBiH Marinko Čavara i brigadir HVO-a Zrinko Tokić, ratni zapovjednik brigade dr. Ante Starčević.

Brigada dr. Ante Starčević je unatoč svim teškoćama branila i obranila Uskoplje i hrvatski narod u Uskoplju. U svojim bojnim djelovanjima poštovala je načela ratovanja, pokazala izuzetno visok moral i korektan odnos prema zarobljenim vojnicima Armije BiH i civilnom pučanstvu.

Kroz brigadu prošlo je 1834 vojnika, od toga je 129 poginulih i 406 lakše ili teže ranjenih. Nakon polaganja vijenaca dodijeljene su prigodne nagrade najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola iz Uskoplja.

Prigodno druženje za sve pripadnike postrojbi koje su djelovale u sklopu brigade dr. Ante Starčević i za sve nazočne upriličeno je u dvorištu Osnovne škole „Uskoplje“.

 

Obilježena obljetnica stradanja hrvatskih branitelja na Pomenu kod Doljana

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari