Pratite nas

BiH

Biskup Komarica: O entitetima, kantonima, županijama na teritoriju BiH odlučuju stranci

Objavljeno

na

Biskup Franjo Komarica uoči Uskrsa kritizirao je vlasti entiteta RS te rekao da se dogodio stravičan progon Hrvata tijekom rata te da u tome entitetu danas živi jedva 10 posto od predratnog broja Hrvata. O tome i reakcijama te (ne)podržavanju s biskupom je razgovarao Andrija Jarak.

Andrija Jarak u Banjoj Luci razgovarao je s tamošnjim biskupom Franjom Komaricom. Podsjetimo, Komarica je uoči Uskrsa kritizirao vlasti entiteta RS u intervjuu za tursku agenciju Anadoliju te rekao da se dogodio stravičan progon Hrvata tijekom rata te da u tome entitetu danas živi jedva deset posto od predratnog broja Hrvata.

>>> Biskup Komarica Dodiku: Vrijeđate, a bježite od činjenica

Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS, potom je optužio Komaricu da iznosi neistinite tvrdnje o stanju u tom entitetu i položaju malobrojnih Hrvata te ustvrdio da u tom entitetu poštuju temeljna ljudska prava.

Vaša uskrsna čestitka izazvala je brojne reakcije, a najdalje je otišao predsjednik RS Milorad Dodik, koji je kazao kako je to pamflet.

Ničem se više ja ovdje ne čudim, ja bih se radije, ako mogu reći, čudio nekim pozitivnim stvarima, od onih u našem prvom susjedstvu do susjedne Hrvatske. Meni je žao, htio bih da se istinski zalažemo za opće dobro ljudi. Ali kad počnemo dirati u ona temeljna pitanja, pitanja ljudskih prava, prava na vlastiti identitet, na vlastitu kuću, na sva ostala ljudska prava, onda na to političari kažu: “čekaj, čekaj malo”. Ali, ja na to moram ukazati, to je moja zadaća prema crkvenim propisima, to je crkvena nauka.

Dodik vam prijeti sudskom tužbom, a pet godina vas ne želi primiti na sastanak. Zbog čega vas on izbjegava, čega se boji?

Ne mogu ja to komentirati, to trebate njega pitati. Ja bih rekao, “hoće mi se – može mi se”. To pokazuje stav prema službenom predstavniku jedne zajednice koja se zove Katolička crkva, koja nije, evo, bilo kakva. Ne osjećam se povrijeđenim, nego mi je žao čovjeka koji je time pokazao svoje lice, onakvo kakvo jest.

Žestoki napad na vas izazvao je brojne reakcije medija i intelektualaca, reagirala je i islamska zajednica. No izostala je politička reakcija: HDZ BiH šuti, Dragan Čović, član Predsjedništva, šuti, hrvatski narod i Sabor šute. Je li njih strah ili se slažu s time što Dodik govori?

I oni time pokazuju svoj obraz, na čijoj su strani. Ako ja radim nešto krivo, a ja jesam krivac, ja to znam, zato što sam ostao ovdje, to mi je rečeno nebrojeno puta. “Biskupe, što se vi tužite, vi ste morali otići, a niste otišli, i zato dobivate ovakva kažnjavanja, dobivate ostavljanje na cjedilu. Nije za vas predviđeno da ostanete u Banjoj Luci. Ne smije biti banjalučke biskupije.”

Znači, vi ste njima neugodan svjedok?

Ja sam ondje gdje me Bog postavlja, nisu me postavljali političari, predstavnici jednog ili drugog naroda. Božja providnost me je ovdje postavila. I zato mi je žao što političari kojima je dužnost da se brinu za opće dobro svakog čovjeka, pa tako i domicilnog Hrvata, katolika, a to su srpski političari, bošnjački, međunarodni… naravski, i hrvatski, da oni šute. Oni su svoj narod ostavili na cjedilu.

Ali, šuti i Zagreb. Predsjednica, premijer, ministri, Sabor… Vi za njih kao da ne postojite, kad dođu ovdje kao da jedva čekaju da odu. Sat vremena, rukovanje i živjeli.

Pitajte to njih pa ćete čuti kakav je odgovor. Ja se bojim da je to samo u kontinuitetu. Mi smo prekriženi, ali ne damo se prekrižiti. Papa je došao ovamo da nam pokaže da mi za njega nismo otpisani. Kazao je – ne dolazi u obzir da nestanu biskupije pred nosom Rima. A Zagreb kaže – ima da nestanu. Kako ću to prihvatiti, da je to normalno? A Zagreb se poziva na Rim. Odnosno na papu.

Vi njima dobro dođete zbog svog neprijepornog ugleda na međunarodnoj razini. Ali, smeta li vas to? Na ljudskoj razini.

Žao mi je što moram trošiti tu energiju koju trošim. Kad bih imao malo više solidarnosti od strane onih od kojih s pravom očekujem da budu solidarni sa mnom, pa nek’ mi sudi Crkva.

Što je s Hrvatima u BiH, mnogi spominju treći entitet kao spas za Hrvate u BiH. Kakav je vaš stav prema tome, a i uopće teritorijalnom preustroju BiH?

O entitetima, kantonima, županijama na teritoriju BiH odlučuju stranci. Oni su nama skuhali ovakvu kašu. Oni su ovdje vodili, na puno mjesta su to rekli, po vlastitoj tvrdnji – zastupnički rat. Njima je trebala BiH kao poligon da odmjere svoje snage. I oni su skrojili ovakvu kapu. Prema tome, bit će onoliko entiteta, kantona i županija, ili ih neće biti, koliko su to stranci sastavili. Ako sada dođe do podjele Bosne i Hercegovine odnosno jugoistoka Europe između Putina i Erdogana – kakvi entiteti? Pa nemate vi ljudi, zovite ih kako god hoćete, županije, entiteti, ali vi nemate ljudi! Čemu ta zemlja?

>>> Biskup Franjo Komarica: Cijeli jedan narod nedostaje u pola zemlje

Pa pobogu kad ćete se vi, Europska unijo, smilovati? I ja sam Europska unija, u čemu ste vi to bolji ljudi od mene? Ja sam slab čovjek. A koliko ste vi bolji? Pokažite da ste puno bolji pa pomozite meni koji sam slabiji. Poučite me što ja trebam raditi da me se uvaži.

Za kraj – Međugorje, što osobno mislite o tom fenomenu i kako će to završiti?

Međugorje poznajem od samog početka, i svi ga mi više-manje znamo kao fenomen, poznat diljem svijeta. Gdje god sam dolazio, kad bih rekao odakle sam, odmah je bilo – da, tamo je Međugorje. Znamo svi da je to, kako kažu mnogi, najveća ispovjedaonica svijeta. Mi bismo bili veliki skeptici, da ne kažem nevjernici, kad bismo rekli – nema to veze ni s Bogom ni s Gospom. To se nitko normalan ne bi usudio reći.

Prema tome, uvjeren sam da će Međugorje kao fenomen, jedna duhovna oaza, uvijek ostati, bez obzira što se njemu kasnije događalo. Ljudi će tamo ići.

>>> Biskup Komarica: Stanje u kojemu žive preostali Hrvati na teritoriju RS je “katastrofalno”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Božo Ljubić: Zbog Izetbegovićeve prijetnje zabrinut sam za budućnost BiH

Objavljeno

na

Objavio

-Provedba presuda Ustavnog suda BiH je obveza pod prijetnjom kaznene odgovornosti. Stoga je Tužiteljstvo i ranije moralo pokrenuti pravnu proceduru jer je Odluka Ustavnog suda donesena 1. prosinca 2016., s obvezom provedbe u roku od 6 mjeseci. Bez obzira hoće li i kako Tužiteljstvo i Sud reagirati, odgovornost za izmjene izbornog zakona je na legitimnim predstavnicima konstitutivnih naroda i građana- rekao je predsjednik Glavnog Vijeća HNS-a Božo Ljubić, komentirajući za Hrvatski Medijski Servis dopis iz Tužiteljstva BiH koji je u Parlament BiH stigao zbog osnovane sumnje da je to zakonodavno tijelo počinilo kazneno djelo “neprovođenje presude Ustavnog suda BiH”.

Konkretno, radi se o neprovođenju presude u “predmetu Ljubić” temeljem koje se nalaže osiguravanje prava na legitimno političko predstavljanje na svim administrativnim razinama.

Ljubić dodaje da su u temelju Ustava konstitutivni narodi, a kako kaže, konstitutivnost naroda je neodvojiva od legitimnog predstavljanja naroda, što je i Ustavni sud u svojoj Odluci od 1. prosinca 2016. (predmet Ljubić) u paragrafu 49 i izrijekom naglasio: „pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.“

Legitimno predstavljanje preduvjet stabilnosti

Sarajevski mediji i političari, međutim, tvrde kako Dragan Čović (s ostatkom HDZ-a BiH i HNS-a) vrši pritisak kako bi se izmijenio Izborni zakon baš po mjeri “Čovića i HDZ-a”, kako navode.

Komentirajući taj bošnjački medijsko-politički spin, Ljubić ističe da je jamstvo institucionalne ravnopravnosti, prvenstveno kroz legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, preduvjet političke stabilnosti, funkcioniranja i opstojnosti ovako ustrojene države.

“Stoga je to pitanje svih pitanja u Bosni i Hercegovini. Pokušaj redukcije ovog interesa na jednu osobu, jednu stranku , čak i samo na jedan narod, samo produžava političku krizu s posljedicama koje mi danas ne možemo do kraja predvidjeti. Alternativa institucionalnoj ravnopravnosti i legitimnom zastupanju je koncept nacionalne ravnopravnosti temeljen na etno-teritorijalnom principu”, rekao je Ljubić.

“Zabrinut sam za budućnost BiH”

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović jučer je izjavio da je “HDZ BiH ljestvicu postavio previsoko i da im je sada problem spustiti je”.

“Bojim se da će prijedlozi za izmjene Izbornog zakona koje kane predstaviti koalicijskim partnerima i javnosti ovih dana, ponovo biti u koliziji s obvezujućim dokumentima EU-a, poput Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, i presuda Europskog suda za ljudska prava po apelacijama Sejdić-Finci, Pilav i Zornić, a time i neprihvatljivi za bošnjačke i građanske stranke.

HDZ nakon toga može kroz cijeli mandat nastaviti s blokadom uspostavljanja nove strukture vlasti u Federaciji BiH, i podrškom SNSD-u u blokadi formiranja i rada Parlamentarne skupštine BiH, ali to ničem dobrom neće voditi”, rekao je Izetbegović dodavši da će bošnjačke stranke (probosanske, kako ih on naziva) krenuti u “trajno razbijanje blokada već od izbora 2022.”

Komentirajući ovu Izetbegovićevu prijetnju Ljubić je rekao da je ozbiljno zabrinut za funkcioniranje i budućnost BiH.

-Ako je za nekoga tko sudjeluje o odlukama o sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine nacionalna ravnopravnost i pravo na legitimno zastupanje „previsoko postavljena ljestvica“ odnosno neprihvatljivo, ja sam ozbiljno zabrinut za funkcioniranje i budućnost države BiH.

Nije istina da su prijedlozi Hrvatskog narodnog sabora u koliziji s „obvezujućim dokumentima Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u Europskoj uniji“ kako to sugerira Bakir Izetbegović, već naprotiv apsolutno u suglasju sa stajalištima EK.

Dakle, u izvješću EK, Europskom parlamentu i Vijeću i ostalim europskim institucijama o (ne)napretku BiH za 2018., u poglavlju 2. Politički kriteriji i vladavina prava, potpoglavlje 2.1.1. Demokracija stoji: „Kada su u pitanju izbori, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u prosincu 2016. godine proglasio neustavnim odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor delegata u Domu naroda Federacije. Uslijed neuspjeha Parlamentarne skupštine da provede odluku u danom roku od šest mjeseci, Ustavni sud je u srpnju 2017. godine ukinuo neustavne odredbe čime je stvorena pravna praznina koja potencijalno može otežati provođenje rezultata općih izbora 2018. godine”. I to se upravo događa, pojasnio je Ljubić koji je i zastupnik u Hrvatskom saboru.

Raskrinkati dezinformacije

Upitan kako će HNS odgovoriti na takvu zapaljivu bošnjačku retoriku Ljubić kaže da HNS nudi rješenja kroz konstruktivni pristup.

“Uz to treba argumentirano raskrinkavati dezinformacije i manipulacije, što sam i ja pokušao u ovom razgovoru kroz par citata”, rekao je Ljubić.

Argumentirano i otvoreno raspravljati

Božo Ljubić, predsjednik GV HNS, za HMS je kazao da je mišljenja da u predstojećem razdoblju HNS BiH ne treba nuditi bilo kakve nove prijedloge glede izmjene Izbornog zakona.

“Neophodno je otvoriti otvorenu i argumentiranu raspravu o našim prijedlozima s predstavnicima druga dva naroda. Spremni smo također na argumentiranu i otvorenu raspravu s prijedlozima partnera iz druga dva naroda koji će biti temeljeni na načelima Ustava BiH i presuda Ustavnog suda BiH što znači na načelima konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda odnosno legitimnog narodnog zastupanja na svim razinama kako je to i Ustavni sud BiH u svojoj Odluci od 1. prosinca 2016. naložio”, objasnio je Ljubić. (B. Galić./HMS)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Procurila snimka! Policija dislocirala tisuću migranata iz Bihaća na Vučjak (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona jučer je pokrenulo akciju dislociranja ilegalnih migranata iz Bihaća. Svi oni koji su boravili u napuštenim objektima i objektima koji nisu registrirani za pružanje usluga smještaja, kao i na javnim površinama prebačeni su na Vučjak.

Kako piše USKinfo do 16 sati prebačeno je između 400 i 500 migranata, a nakon toga još 250. Međutim, tamošnja redakcija tada je zaprimila snimku na kojoj se vidi da policija predvodi kolonu od čak 1000 osoba.

Gradonačelnik Bihaća upozorava da je stanje sa 6.000 migranata izmaklo kontroli

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari