Pratite nas

BiH

Biskup Komarica: Kako je moguće da nitko ne odgovara jer ovdje nema ljudi

Objavljeno

na

Banjolučki biskup monsinjor Franjo Komarica kazao je za Dnevni avaz da ne želi komentirati navode predsjednika RS Milorada Dodika (SNSD), koji je prije dva dana rekao da se Komarica avanturistički miješa u politiku i da „biskupove neistine ne doprinose miru i suživotu”.

– Nemam ja što na to reći. Pitajte političare o tome. Ima valjda netko u Banjoj Luci osim mene tko može reći što je istina. Ima tu valjda i hrvatskih političara. Neka oni kažu što je istina. Neka oni kažu ima li ovdje katolika i neka kažu gdje su – istakno je Komarica.

On je dodao da se „nismo jučer rodili” i da je biskup u Banjoj Luci postojao i prije rata. Komarica je podsjetio da je govorio protiv rata i da rata u Banjoj Luci nije bilo, ali katolika nema.

– Gdje su moji katolici? To ne pitam ja, to pita papa. Biskup nije ovdje sam, on je član velike svjetske crkve i nikako ne može biti svejedno da gledamo nepravdu i da šutimo. Zato pitajte one koji su dužni da štite svoje građane – kazao je biskup Komarica.

Dodao je da biskup nije političar, ali da jeste građanin i ima pravo pitati političare gdje su im sugrađani.

– Što ste uradili sa svojim sugrađanima? Kako je moguće da nitko ne odgovara jer ovdje nema ljudi?

Žao mi je što se ovakva pitanja ne postavljaju onima kojima je dužnost da na njih odgovaraju. Meni svaki dan dolaze obespravljeni, mole i jauču i traže pomoć. Oni kažu da im nitko od političara ne želi pomoći – istaknuo je biskup Komarica.

> Biskup Komarica: Stanje u kojemu žive preostali Hrvati na teritoriju RS je “katastrofalno”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

LJUBIĆ: Federalna jedinica s hrvatskom većinom najbolje rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH dr Božo Ljubić smatra kao dr. Miro Kovač, predsjednik vanjskopolitičkog odbora parlamenta Hrvatske nije rekao novoga niti išta što odudara od političkih stajališta legitimnih hrvatskih predstavnika u BiH, kada je izjavio da bi BiH trebalo organizirati kao federaciju triju regija, kao što je organizirana Belgija.

-Svi dokumenti legitimnih predstavnika Hrvatskog naroda u B i H, od prvog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora do danas kao i usuglašena stajališta stranaka koje nose hrvatski izborni legitimitet( „Kreševska deklaracija“ i ostali) kao rješenje bosansko hercegovačke ustavne i institucionalne krize sadrže potrebu administrativno teritorijalnog preustroja koji uključuje federalnu jedinicuili jedinice s hrvatskom većinom, podsjetio je Ljubić u izjavi za Hrvatski Medijski Servis.

Kovačeva izjava ne odudara od europskih standarda

Ljubić, koji je i predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Hrvatskog sabora ističe kako njegov kolega Kovač kao predsjednik Odbora za vanjsku politiku Republike Hrvatske, članice Europske unije, nije ništa rekao što odudara od europskih standarda na kojima su ustrojene višenacionalne demokratske države EU, navodeći izrijekom primjer Belgije, najstarije članice EU.

„BiH bi se mogla inspirirati uređenjem Belgije koja ima tri jezične zajednice, postoje tri regije. Tako se to može napraviti u Bosni i Hercegovini kako bi Hrvati bili u potpunosti ravnopravan narod s druga dva ustavotvorna naroda Bošnjacima i Srbima“, rekao je Kovač u intervju za Radio-televiziju Herceg-Bosne iz Mostara.

Pri tome je pojasnio kako osobno snažno zagovara preustroj BiH i njezino približavanje prema euroatlantskim integracijama po modelu Belgije, koja je i sjedište Europske unije i NATO saveza.

Upitan kako izbjeći ponavljanje fenomena Željka Komšića, koji je izabran za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno preglasavanjem ovoga naroda od brojnijih Bošnjaka, Kovač je ocijenio kako njegovi sunarodnjaci u BiH trebaju dobiti izbornu jedinicu kako se takvo što ne bi ponavljalo. Dodao je kako je zbog složenosti i Belgija ustrojena na sličnom modelu koji svim trima zajednicama jamči ravnopravnost.

-Dr. Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku članice EU, svojim prijedlogom izravno slijedi stajališta Europskog parlamenta koji u više svojih rezolucija zaključuje kako se Bosna i Hercegovina, kako bi postala sposobna i podobna za europske integracije, treba konstituirati „na načelima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i građana“, izrijekom tražeći provedbu presuda Ustavnog suda BiH po predmetima „ Ljubić“ i „Mostar“ kao i presudu Europskog suda za ljudska prava po predmetu „Sejdić-Finci“, koje podrazumijevanju legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim „administrativno-političkim razinama“, naglašava Ljubić.

U izjavi za HMS, predsjednik Glavnog vijeća HNS BiH kaže kako dr. Kovač, kao prijatelj Bosne i Hercegovine i osoba koja vuče porijeklo iz BiH, dobronamjerno iznosi svoja stajališta kao prijedlog za razmišljanje političkim predstavnicima konstitutivnih naroda i građana u BiH koji su jedini u mogućnosti provesti preustroj B i H.

Kovačevi prijedlozi naišli su, međutim, na oštre reakcije u Sarajevu. Tako ih je visoki dužnosnik SDA Šemsudin Mehmedovića ocjenio fašističkim, dok je zamjenik predsjednika SDA Adil Osmanović kazao kako je kako posljednji istup bivšeg ministra vanjskih poslova Hrvatske Mire Kovača predstavlja izravno miješanje u unutarnje stvari suverene nezavisne države BiH.

“Što bi se dogodilo ako bi neki visoki dužnosnik Italije kazao da u Istri treba pokrenuti pitanje drugačijeg ustroja i rješavanje pitanja talijanske manjine? Svako bi rekao kako je to miješanje u unutrašnje stvari nezavisne i suverene države. Stoga, svi dužnosnici kako u BiH, tako i u susjednim državama, moraju voditi računa o izjavama. Ne trebaju se miješati u unutarnje stvari susjednih država”, kazao je Osmanović uspoređujući Hrvate, koji su suveren, ustavotvoran narod u BiH s talijanskom manjinom u RH.

“Šovinistička histerija” iz Sarajeva

Reakcije pojedinaca i stranaka iz Sarajeva na Kovačevu izjavu Ljubić smatra neprimjerenim i antidejtonskim a neke, po njegovu mišljenju zaslužuju i mnogo teže epitete kao što su “šovinistička histerija ili jednostavno „isanity“(eng. ludilo)”.

S obzirom da se to ponavlja naročito zadnjih mjeseci, takve reakcije, kaže Ljubić, govore o dubini krize u Bosni i Hercegovini, posebice u odnosima sa susjedima.

On primjećuje kako se vrlo često ovakve i slične reakcije iz Sarajeva prema Hrvatskoj označavaju kao odnos BiH prema Hrvatskoj što je sasvim pogrešno.

-Radi se samo o stajalištima jednog dijela bošnjačkog političkog Sarajeva koji u nedostatku vizije i rješenja za europsku Bosnu i Hercegovinu i europsku budućnost bošnjačkog naroda, optužuju druge da bi se manje vidjela njihova nesposobnost, kaže sugovornik HMS-a.

“Federalna jedinica s hrvatskom većinom najbolja i logična opcija”

Ističe kako je administrativno-teritorijalni preustroj države kroz formiranje federalne jedinice s hrvatskom većinom najbolja i logična opcija, u svjetlu činjenice da već postoje dva entiteta, uz postojanje tri konstitutivna naroda.

-Uvjeren sam da će doći vrijeme kada će se o ovoj opciji moći racionalno razgovarati u sklopu rasprave o korjenitoj ustavnoj reformi Bosne i Hercegovine. To vrijeme prije može doći iz tri razloga; Prvi je, sazrijevanjem vizije i odgovornosti za održivu i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu; drugi daljim produbljivanjem krize, na čemu se nažalost zadnjih godina i mjeseci uporno radi, i to najviše oni koji se najviše zaklinju u državnost Bosne i Hercegovine; i treći obezvrjeđivanjem i negiranjem koncepta institucionalne ravnopravnosti naroda negiranjem prava na izbor legitimnih predstavnika naroda i građana, sukladno temeljnim načelima Ustava iz Daytona, kaže Ljubić.

Dok čekamo vrijeme za korjenitu reformu Ustava, Ljubić smatra kako je potreban kreativan, proaktivan i odgovoran pristup promjeni postojećeg stanja, kojim bi se ublažile ili eliminirale posljedice odstupanja od temeljnih načela Ustava BiH, a sama ta načela sačuvala.

-Izmjena Izbornog zakona kako bi se implementirala presuda Ustavnog suda BiH „predmet Ljubić“ na način da se osigura legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda u domove naroda, te presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“ na način da se osigura mogućnost kandidiranja svakom građaninu BiH ali i isti utjecaj na izbor članova Predsjedništva svakom od tri konstitutivna naroda. Da je to bilo učinjeno, kada je moralo, danas se ne bi suočavali s ovom krizom uspostave vlasti i svim posljedicama, ističe predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH i predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Hrvatskog sabora dr Božo Ljubić./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek posjetila Široki Brijeg

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica kulture Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek u srijedu je sa suradnicima posjetila Široki Brijeg te obišla Franjevački samostan i prisustvovala otvaranju Mediteran Film Festivala (MFF).

Prijem i doček za ministricu u Vladi Republike Hrvatske upriličili su gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević, gvardijan Franjevačkog samostana fra Ivan Marić i vicepostulator postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ fra Miljenko Stojić.

Prilikom posjete ministrica je sa svojim suradnicima obišla Gospino svetište, i to samostan, Franjevački muzej i galeriju, riznicu, nekadašnju zgradu sjemeništa i ratno sklonište u kojem je ubijeno i spaljeno 12 fratara, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Grada Širokog Brijega. S ministricom Obuljen Koržinek u posjetu je stigla i zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko.

U obilasku riznice izaslanstvo je pogledalo izložene metalne predmete, misno ruho, slike i nekoliko knjiga iz samostanske knjižnice, kao i stalni likovni postav Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg koji sadrži 230 radova i pokriva razdoblje od sredine XIX. stoljeća do 2015. godine.

Nekadašnja zgrada sjemeništa još je u fazi obnove, a veliki dio sredstava za njezinu obnovu i dogradnju, kojom će biti uređen etno muzej i knjižnica, odobren je od Vlade Republike Hrvatske, točnije preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Domaćini su izrazili zahvalnost za potporu Vlade RH koja svake godine financijski podrži sve važnije projekte u Širokom Brijegu. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari