Pratite nas

Religija i Vjera

Biskup Komarica: Ne mora se biti kršćanin da se čine dobra djela

Objavljeno

na

Biskup banjolučki Franjo Komarica u uskršnjem intervjuu za Anadolu Agency (AA) rekao je kako je Uskrs za kršćane najveći blagdan.

“Imamo i Božić koji je posebno radostan, ali uskrsnuće Kristovo koje slavimo na dan Uskrsa jeste temelj kršćanstva, temelj naše vjere i svega onoga što kršćanstvo, ne samo očituje, očituje u svojim liturgijskim slavljima i danima tijekom cijele godine nego i sve ono što kršćanstvo ima zadatak ponuditi čovječanstvu”, naveo je biskup Komarica.

Ne mora se biti kršćanin da se čine dobra djela, poručuje biskup Komarica, “jer je božiji duh gdje god se čini dobro na djelu”. Gdje god duh Božiji zahvata čovjeka, naglašava Komarica, on ga potiče na dobro, na solidarnost, na otvorenost prema drugome, da ne šteti drugome, nego da pomaže drugoga. I zato, ističe biskup, “imamo na jednoj strani civilizaciju ljubavi, a na drugoj strani imamo anticivilizaciju smrti i mržnje”. I vidimo “i sada ta dva diva da se međusobno bore”.

Žalosti ga, kaže što i ovaj Uskrs ljudi diljem svijeta umjesto s porukom mira, dočekuju ga u ratovima i stradanjima diljem svijeta. Komarica navodi kako su ga posebno potresle nedavne slike djece stradale u bombardiranju kemijskim oružjem u Idlibu, u Siriji.

“Plakao sam iskreno, u sebi. Jer sam opet doživljavao na djelu ono što sam doživljavao u svom gradu, u Banja Luci, u svojoj zemlji, BiH. Podsjetilo me to na mnoge razgovore s vrlo utjecajnim ljudima politike, da ne kažem, stratezima svjetske politike i događanja koji se igraju uloge bogova, odnosno gospodara ljudskih života i života cijelih naroda.

Njima je glavni ugođaj jedna bjesomučna, egoistična zarada u proizvodnji, prodavanju i isprobavanju ubojitih sredstava ove ili one vrste. To je natjecanje među takozvanim velikim gospodarima naroda i ljudskih sudbina. To nije božije sjeme, to nije božiji trag. To je prkos Bogu. To je strašno. Suosjećamo li mi s tim ljudima? Kako ćemo im pomoći? Isti rukopis se ponavlja. To su mi isto rekli nedavno na skupu političara u Berlinu s kojima sam razgovarao. Kažu, biskupe, isti rukopis se piše i kod vas, i na Bliskom istoku, Ukrajini, drugim sredinama gdje se vode natjecanja velikih koji odlučuju o malim”, navodi biskup Komarica.

No, jednako je, cijeni, bolan i nepravedan mir, o kojem treba govoriti, kakav je onaj u BiH. On kaže kako bh. političari, napominjući da ne želi nikoga uvrijediti, trajno pokazuju svoje lice. Vjeruje da i oni čuju također i prigovore i jauke i molbe ljudi. BiH je, smatra on, kao država jako bogata za sve svoje stanovnike i da u njoj mogu svi stanovnici živjeti zadovoljni ako se to na pravilan način iskoristi.

“Stranci su zadivljeni prijemom u BiH. I to se odnosi i na Bošnjake, Srbe i Hrvate. Stranci kažu: mi moramo doći vama da se naučimo ljudskosti, da se naučimo humanosti, gostoljubivosti. Svakom našem čovjeku. To je naš kvalitet tako dragocjen potreban Europi koja je sve egoističnija, sve zbunjenija, sve nekako škrtija”, poručuje Komarica.

Kaže kako je prvo pitanje koje upućuje vjernicima, katolicima, pravoslavcima, muslimanima – što mi doprinosimo ovoj zemlji, koji je to naš konstruktivni doprinos?

“Kakvo je to slavljenje Uskrsa, Božića, Bajrama? U čemu se sastoji: da se malo najedemo, napijemo. To i krava radi, ovca, pas, mačka. I oni trebaju malo hrane. Ne smijemo na to zastupati. Ako nešto slavim, onda se ja opredjeljujem za to nešto što je jako važno u mom životu, u mom svjetonazoru, a to je ta dimenzija da ja moram da čovjeka kao duhovno i materijalno stvorenje, bogoliko stvorenje, kako kažemo mi kršćani, podržavati, osobito kada je on ugrožen u svome dostojanstvu, u svome pravu da živi životom dostojnim čovjeka tamo gdje ga je Bog stvorio. Jer, ako ja osporavam pravo da on živi životom dostojnim čovjeka u njegovom rodnom mjestu, onda se ja pravim Bogom nad njim.

Čovjeka možete likvidirati kada ga ubijete, fizički, i kada mu onemogućite da on bude tamo gdje postoji u osobnoj iskaznici gdje je uvedeno njegovo rodno mjesto, bilo iz ekonomskih ili prisilnih razloga, kao što je etničko čišćenje što je bilo u BiH ili na neki drugi način da mu osporavate ono na što on i po međunarodnim ugovorima ima pravo”, rekao je biskup Komarica.

Biskup banjolučki poručuje političarima: hajdemo izgrađivati, hajdemo praviti put, akcijama, jednu kuću, drugu, ovu zemlju. A, kako će se urediti onda institucionalno jedna mjesna zajednica, jedna općina, grad, jedinica ili država, to je sada pitanje razborite mogućnosti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Biskup Mrzljak: Vi koji ste na vlasti donosite zakone koji poštuju svetost života i obitelji

Objavljeno

na

Objavio

Svečano misno slavlje na Nedjelju Caritasa, koja se tradicionalno obilježava na treću nedjelju došašća, ove je godine 16. prosinca, u vukovarskoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova predvodio predsjednik Hrvatskog Caritasa, varaždinski biskup Josip Mrzljak.

Uz đakovačko-osječkog nadbiskupa Đuru Hranića misu su suslavili i ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina, te domaći župnik i gvardijan fra Ivica Jagodić. Na početku mise okupljene je pozdravio nadbiskup Hranić koji je podsjetio da je po odluci hrvatskih biskupa ova adventska nedjelja postala posvećena djelotvornoj ljubavi – Caritasu.

Predsjedniku Hrvatskog Caritasa biskupu Mrzljaku zahvalio je što će iz Vukovara – koji je ne samo simbol ratnih stradanja nego i osiromašenih ljudi – pozvati na solidarnost koja proizlazi iz euharistijskog zajedništva te da zajedno s Ivanom Krstiteljem – „Podijeli s onim koji nema”. „Te Ivanove riječi su i naslov vaše ovogodišnje poruke koju ste nam svima kao predsjednik Hrvatskoga Caritasa uputili uz današnju Nedjelju Caritasa i u kojoj ste nam posvijestili da je Bog ljubav koja nas sve poziva na ponizno i skromno srce, otvoreno za naše bližnje”, rekao je nadbiskup Hranić.

Izrazio je pritom zadovoljstvo što je zajedno s biskupom došao i ravnatelj Hrvatskoga Caritasa mons. Fabijan Svalina te im je obojici čestitao nedavno obilježenu 25. obljetnicu od kako Caritas kao pastoralno tijelo Hrvatske biskupske konferencije svoj organiziran i sustavan dobrotvorni rad ostvaruje pod imenom Hrvatski Caritas.

U ime Vukovaraca, ali i stanovnika drugih hrvatskih biskupija i nadbiskupija, nadbiskup Hranić Hrvatskom je Caritasu zahvalio na solidarnosti kojom prati sve nepogode, krize, siromaštvo i potrebe naših hrvatskih građana, migranata, ali sve više i druge ljude po svijetu bez obzira na njihov vjerski ili nacionalni identitet.

Podsjećajući kako očekujemo blagdan Rođenja Gospodnjega, u propovijedi biskup Mrzljak pitao se kako ga to danas slavimo. „Je li to samo prisjećanje na onaj događaj od prije 2018 godina u Betlehemu kada se Božja riječ utjelovila u osobi Isusa Krista, kada je Marija rodila Isusa. Je li to samo sjećanje na taj događaj ili se to i danas događa?

Mi bismo rekli da je to i današnji događaj. Bog i danas ulazi u našu ljudsku povijest Bog se želi i danas roditi – u nama, u našem društvu, u ljudima. On želi danas biti s nama. I zato mi s vjerom očekujemo taj blagdan.

Ne samo uz neka prisjećanja, ne samo uz neke običaje, neku tradiciju – nego želimo upravo probuditi tu vjeru u sebi da vidimo na koji način mi to danas čekamo Onoga koji dolazi, Onoga koji želi biti s nama”.

Božja riječ je živa i upućuje nam se danas, istaknuo je biskup Mrzljak. „Bog će sigurno ispuniti ono što je obećao – on će doći. Treba biti strpljiv, treba čekati, ali treba ga i prepoznati. Vidjeli smo kako se upravo to dogodilo da ga mnogi nisu prepoznali.

Nisu ga prepoznali ni onda, a ne prepoznaju ga ni danas kao onoga koji dolazi k nama kao dar, koji želi biti s nama, koji nam želi pokazati put kako treba živjeti ovim zemaljskim životom. Zato On dolazi, zato ga valja prepoznati. Tu je uloga Ivana Krstitelja – onda, ali i u našem vremenu – kada si mi postavljamo pitanje ‘što nam je činiti?’.

Ono prvo što je Ivan rekao učenicima koji su dolazili pitati jest: ‘ako imaš dvije haljine a onaj pokraj tebe nema – podaj mu, ako imaš hrane a onaj kraj tebe nema – daj mu. Tu možemo vidjeti i početak Caritasa, karitativnog djelovanja”, istaknuo je biskup.

Podsjetio je kako je ulazak Boga u ljudsku povijest – zapravo ulazak na jedan vidljiviji način, način Božje ljubavi – caritasa:

„Caritas je ljubav. I tu je djelovanje Caritasa i u ovom našem vremenu. Bog upravo na taj način želi ući među nas, doći k nama pojedincima, u naše obitelji, u naše zajednice u kojima živimo. (…) I mi u Crkvi bismo danas trebali doći i pitati ‘Gospodine, a što je nama u Crkvi činiti da više upoznamo tebe, da možemo više biti svjedoci tvoje ljubavi ovdje u svijetu’?

Svjesni smo da nismo uvijek učinili dosta i da trebamo činiti više. Svjesni smo također i svoje nedostatnosti, svoje grešnosti, svoje slabosti – i zato molimo Boga da bude s nama, da nam pomogne u svemu tome”, rekao je biskup Mrzljak.

Podsjećajući kako sv. Ivanu po savjet dolaze i predstavnici civilnih vlasti, usporedivši to s prilikama u kojima živimo danas.
„U našoj domovini, u našoj takozvanoj kršćanskoj Europi, u ovome svijetu u kojem živimo – vidimo velike razdore među ljudima. Vidimo i veliki strah među ljudima, vidimo mržnju, vidimo ratove, vidimo zlo koje se događa i onda dolazimo i pitamo ‘a što nam je činiti da se svega toga oslobodimo?’.

Što trebamo učiniti, kakvi moramo biti. I upravo tu je tajna utjelovljene Božje riječ koju kada promatramo možemo naći upravo odgovor na ta prevažna pitanja. Što nam je činiti i kao pojedincima i u obitelji a isto tako i u društvu.

I u našoj domovini Hrvatskoj oni koje smo izabrali, koji su na vlasti, trebaju se pitati ‘a što je nama činiti?’. A mi bismo upravo, u svijetlu Božje riječi rekli – donosite zakone koji su u biti isti s onim zakonima koje Isus donosi. To su zakoni ljubavi i poštovanja prema svakom čovjeku, poštivanje svetosti života, poštivanje svetosti obitelji – donosite takve zakone. Nemojte biti pristrani onda kada trebate nekoga primati u službu, učinite nešto da mnogi naši ne odlaze iz ove naše domovine, da im se ovdje nađe posla da mogu ostati ovdje.

To činite. To je ono što vi trebate učiniti to su ti odgovori ali pitanja su neprestana. I sigurno da će biti uvijek takvih pitanja koja su postavili pred Ivanom Krstiteljem, ali i koje mi danas postavljamo pred Onim čije rođenje slavimo”, istaknuo je u propovijedi biskup Mrzljak.

Od prodaje božićnih drvaca u sklopu Caritasove akcije “Za 1000 radosti – Pomažemo zajedno” u subotu je u Zagrebu prikupljeno oko 30.000 kuna koje će biti darovane siromašnim obiteljima diljem Hrvatske, istaknuo je voditelj te akcije Boris Peterlin.

Ta sredstva, zajedno s drugima koja će se prikupiti u akciji “Za 1000 radosti – Pomažemo zajedno”, Hrvatski Caritas će poslati biskupijskim Caritasima, koji će ih darovati obiteljima u potrebi, izjavio je Hini Peterlin.

U sklopu 17. nacionalne humanitarne akcije “Za 1000 radosti – Pomažemo zajedno” Hrvatski Caritas je s “Hrvatskim šumama” i Gradom Zagrebom organizirao promotivno – humanitarni događaj na kojem su se građanima na Trgu bana Jelačića nudila božićna drvca s korijenom, ukupno je bilo ponuđeno 250 drvaca obične i srebrne smreke te Pančićeve omorike.

Peterlin je rekao kako je bilo i građana koji su platili drvce, ali ga nisu željeli uzeti. Neka od tih drvaca su odmah darovana drugim građanima, a neka od njih su ponovno prodavana.

Volonteri Hrvatskog Caritasa – članovi Franjevačkoga svjetovnog reda i Frame, studenti i studentice zagrebačkog Sveučilišta, pomagali su kupcima izabrati božićno drvce te im ga odnosili do automobila, a onima kojima je bilo nužno, omogućen je i besplatan prijevoz do kućnih vrata.

Hrvatski Caritas je na prigodnim štandovima nudio i svoje promotivne materijale: narukvice, privjeske, kartice, šalice i vrpce, a dobrovoljni prilozi također su bili namijenjeni siromašnim obiteljima.

Kao gosti-podupiratelji akcije sudjelovali su Tugomir Majdak, izaslanik predsjednika Vlade, Maja Vučinić Knežević, pomoćnica ministrice u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Damir Miškulin, voditelj Uprave šuma Podružnice Zagreb (UŠP) Hrvatskih šuma te Maja Gačić Nimac, iz PBZ-a.

U akciju se tradicionalno uključio i Grad Zagreb, kojeg su predstavljale zamjenice gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević i Olivera Majić, uz brojne predstavnike Gradske uprave i Zagrebačkog holdinga, i to kupnjom drvaca, promotivnih proizvoda i pozivom građanima na pomoć siromašnim obiteljima.

Za višesatnog programa, Zagrepčanke i Zagrepčane je animirala i s gostima razgovarala Tanja Popec, urednica i voditeljica na Hrvatskom katoličkom radiju.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak obukao se u Caritasov prsluk i volontirao. “U opisu je našeg posla pomagati poljoprivrednicima, a ovdje imamo mogućnost pomaganja najpotrebnijim građanima. Nije nikad na odmet odvojiti svoje vrijeme za one kojima je pomoć potrebna”, poručio je.

Tijekom akcije jedanaestero djece i mladih primilo od ravnatelja Hrvatskog Caritasa mons. Fabijana Svaline prigodne darove “za izvrsnost, darovitost i uspješnost” namijenjene mladim osobama nadarenima za sport i umjetnost.

Među darovima bila je jednokratna stipendija za izvrsnost, knjiga Zlatka Dalića “Rusija naših snova”, poklon-paket “Podravkinih” proizvoda i obiteljsko božićno drvce s korijenom Hrvatskih šuma.

“Pokušali smo među mladima koji se nalaze u Caritasovim kućama i udomiteljskim domovima pronaći najbolje kako bi im dali do znanja da su prepoznati te da se njihova izvrsnost cijeni”, poručio je mons. Svalina.

(Misija / IKA / Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Papa Franjo podupire Svjetski sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: SIR/Marco Calvarese

Papa Franjo se nakon današnje molitve Anđeo Gospodnji na Trgu sv. Petra osvrnuo na usvajanje globalnog kompakta za “sigurnu, uređenu i regularnu migraciju”.

“Prošlog je tjedna u Marakešu u Maroku odobren Svjetski sporazum za sigurnu, uređenu i regularnu migraciju, koji želi biti referentni okvir za cijelu međunarodnu zajednicu.

Stoga se nadam da će, zahvaljujući ovom instrumentu, ona moći djelovati s odgovornošću, solidarnošću i suosjećanjem prema onima koji su iz raznih razloga napustili svoju zemlju i povjeravam tu nakanu vašim molitvama”, rekao je Papa u obraćanju vjernicima nakon molitve Anđeo Gospodnji na Trgu sv. Petra u Vatikanu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari