Pratite nas

BiH

Biskup Komarica: RS je ubila moje svećenike i iskorijenila moju biskupiju

Objavljeno

na

Banjolučki biskup Franjo Komarica je o napadima koje trpi već skoro tri desetljeća, položaju katolika u Republici Srpskoj i polemici s Dodikom govorio za Al Jazeeru.

Ja ništa novo nisam rekao. Ja to govorim već 25 godina od kada se, ničim izazvanim i ničim krivo, počelo s uništavanjem čovjeka i njegovog dostojanstva. Ja sam za vrijeme rata, i usmeno i pismeno, mnogo puta, intervenirao kod tadašnjih vlasti, koje su radile to što su radile – naređivale su da se čine zločini. Molio sam ih da to ne rade.

Nije kod nas ovdje rat. Za rat trebaju dvije strane, a mi ne želimo rat. Stalno govorim svojim vjernicima: nemojte uzimati oružje i radije ćemo zlo i nepravdu podnositi nego drugima je činiti. Ne smijemo uzeti oružje.

Božija zapovijest glasi “Ne ubij!” Mi se želimo držati Božije zapovijedi, a ne neke stranke ili nekog političara. To je bilo vrlo teško, to je bio izazov za vjernike, ja to priznajem, ali su ljudi poslušali i naši susjedi Srbi, u ovom kraju, i Bošnjaci nemaju zamjerki na nas, kaže biskup Komarica komentirajući napade lidera RS Milorada Dodika.  To možda zvuči prepotentno, ali ja bih jako volio da mi se kaže koji je to katolik ovdje ubio ili osakatio ili ugrozio imovinu, a osobito život svoga susjeda. Ali zato su katolici platili tu svoju miroljubivost, platili su jednim užasnim nestajanjem, nedopustivim, na kraju 20. stoljeća u Europi.

Kao nijedna druga biskupija, moja biskupija je, ni kriva ni dužna, takoreći iskorijenjena. A sve se to događalo pod komandom samoproglašene Republike Srpske, koja je Daytonom ozakonjena. I nastavila je i dalje činiti ono da ne treba više tu biti katolika, katoličkih župa, dakle, da treba iskorijeniti katolike. Na upit koga smatra odgovornim za egzodus katolika iz Banjolučke biskupije i šire banjolučke regije, biskup ističe da je “to što je učinjeno nenormalno”.  – To je nedopustivo po međunarodnom pravu i oni koji su dozvolili da se to učini, a dozvolili su međunarodni predstavnici, glavni su krivci.

Domaći su bili samo neodgovorni izvođači radova. Ja sam to nebrojeno puta rekao. I kome sam govorio? Govorio sam jer sam svjedočio istini, jer sam morao reći da je nedopustivo, osobito za vjernika, da se klanja nekom samozvanom božanstvu, pa makar to bio i čovjek, a osobito oružju. Dakle, više nego onome Bogu za kojega kaže da vjeruje u njega, kaže biskup.  – Ništa ja posebno nisam rekao nego sam samo konstatirao kako mi to ozbiljno slavimo Uskrs. Ako slavimo neke blagdane kao vjernici, moramo znati sadržaje tih blagdana. Mi slavimo potpunu afirmaciju čovjekove bogolikosti.

Ovdje i vrabac i ptica i gavran i lisica i kokoš – svi znaju za u nebo vapijuću nepravdu, a kako onda ne znaju intelektualci, političari, profesori na fakultetima, novinari, evo, svi drugi ljudi kojima se ne može osporiti ni mozak, ni razboritost, ni pamet da nema ovdje jednog autohtonog naroda, hrvatskog naroda i Katoličke crkve, koja nije od jučer ovdje?

Mi nismo uljezi ni došljaci ovdje. Onda se netko čudi što ja to smijem reći, navodi Komarica.  – Moji su ljudi pobijeni u vlastitim kućama zato što nisu htjeli napustiti kuće. Moji su svećenici pobijeni. To je najstradalija biskupija u cijeloj Europi. Shvaćate li vi gdje vi živite i što se dogodilo ovdje među nama? Koja je to biskupija u kojoj je ubijeno sedam svećenika i jedna časna sestra, i to spaljeni? I to pred očima svih – Dodika i domaćih Srba.

Sada se svi ovdje prave kao da nemaju pojma o tome, a naređivali su da se to radi. Tko kome ovdje laže?, pita Komarica.  – Ja sam to na sudu ovdje u Banjoj Luci svjedočio za moga svećenika i njegove roditelje. Tko je ovdje kriv za vašeg ubijenog svećenika? Bio sam u kućnom pritvoru i ne znam počinitelje, ali znam da je Republika Srpska ubila mojega svećenika i njegove roditelje, da je Republika Srpska porušila moje crkve i ubila druge moje svećenike. To nisu slučajne ubojice bile nego je sve to, nažalost, bilo u službi jedne čudnovate, duboko nehumane i proklete politike.

Ne može biti blagoslova nad srpskim narodom i srpski narod je, ni kriv ni dužan, vođen takvim čudnovatim političarima, zapravo navukao na sebe strašno prokletstvo. Ja molim Boga da spriječi to prokletstvo. Molio sam za vrijeme za rata i mnogi su mi Srbi rekli: “Hvala, biskupe, vi ste spriječili katastrofu nad nama.”, ispričao je biskup Komarica.

Ovdje je bilo 9.000 ljudi 1995. godine, katolika, Hrvata, jer mi svake godine na kraju imamo popis koliko ima našeg svijeta – katolika, koji nisu svi Hrvati, ali su većina, kao i onih Hrvata koji se ne izjašnjavaju kao katolici. Sada imate samo par tisuća više, rekao je između ostalog biskup.  Prema njegovim riječima, ljudi sada bježe, odnosno sklanjaju se, jer ne mogu izdržati nenormalnosti.    – Nitko nema snage da se odupre nehumanoj logici vođenja države, tvrdi biskup Komarica.

> MLADEN PAVKOVIĆ: Biskup Komarica nema podršku. Zašto?

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

U Busovači postavljena zastava Hrvatske duga 15 metara

Objavljeno

na

Objavio

Ovako se navija u Busovači

Nogometaši Hrvatske večeras od 20 sati igraju drugu utakmicu na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Rusiji.

Izabranici Zlatka Dalića snage će odmjeriti sa vrlo dobrom reprezentacijom Argentine koja je, sudeći po kladionicama, blagi favorit.

Diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svijeta vlada prava navijačka euforija. U Busovači, prije pola sata postavljena je ogromna zastava na zgradi u centru grada, objavljeno je na web stranici Grada Busovače.

Busovljacima i Busovkama na ovakvoj euforiji mogu pozavidjeti i mnogi veći gradovi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Postoji opasnost od manipulacije migrantima u predizbornom razdoblju

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović smatra da Europska unija neće donijeti nikakvu odluku koja bi išla u smjeru stvaranja migrantskih centara na teritorij BiH, jer bi to bilo prerizično.

– Mislim da takve odluke Europska unija ne može donijeti. Staviti u jedan sigurnosno-pravno još neizgrađen prostor jednu takvu populaciju ljudi, koja je uzdrmala i mnogo sigurnije europske sustave od ovih naših ovdje balkanskih, bilo bi prerizično.

Tako da ne vjerujem da će se s te strane donositi odluke, ali moramo biti vrlo jasni, migrantska kriza je preozbiljna kriza i ona je izrodila i potpuno novi pristup u vođenju politika u našem ne tako dalekom susjedstvu, izjavio je Čović za Fenu navodeći za primjer politike Mađarske, Austrije i Slovenije. Smatra da će taj negativni odnos prema migrantima samo jačati, iako ističe da on migrantsku krizu, prije svega, doživljava kao humanitarnu, pa tek onda sigurnosnu i na kraju političku.

No, također upozorava da je humanitarna faza ove krize već završila u spomenutim zemljama i da one sada poblem migranata promatraju kao sigurnosni i politički. – To će doći i u Bosni i Hercegovini neminovno. BiH je danas jako izložena, jer nema sve svoje normalne infrastrukture državnih instrumenata kojima možemo kontrolirati taj put.

Mi danas moramo biti spremni na ove dolaske, koridore, bez obzira kojim putem oni dolaze prema BiH. Broj od šest tisuća je bio jedan broj za testiranje i broj ovih dvjestotinjak migranata koji su jednu noć prebačeni u Mostar za potrebe dolaska predsjednika Turske u Sarajevo, samo je bio test jednoga procesa kako će se dalje odvijati – ističe Čović.

Po njegovim riječima, tijekom ljetnih mjeseci, zbog lakšeg prelaska granice između BiH i Hrvatske, na teritoriju BiH se neće stvarati veći migrantski centri. Ističe da se danas pravi jedan zajednički napor da se migranti ne pomjeraju s onih prostora gdje su locirani, bez obzira je li to Turska, Grčka ili neka treća zemlja.

Ako bi taj problem potcijenili, dodaje Čović, mogli bi imati izuzetnu krizu u BiH, pogotovo u izbornoj kampanji, jer „ti migranti će služiti nekome također za kalkulacije, izborne poruke“.

– Netko će namjerno organizirati, ako hoćete, incident, da bi na tome gradio neku politiku u ovih par mjeseci. To može biti vrlo opasno i zbog toga ćemo i mi u Predsjedništvu BiH inzistirati, iako to nije osnovni zadatak Predsjedništva, da naše sigurnosne i policijske službe, da pravna država vrlo jasno funkcionira, da korigiramo zakonska rješenja koja će biti na europskim razinama, kako bi upravljali tim procesom.

Kažem još jednom, ti jadni ljudi koji dolaze sa svojom djecom, čitave obitelji ovdje, s te strane treba promatrati kao klasičan humanitarni problem.

Međutim, s druge strane, on postaje sigurnosni, jer imate fizičke incidente između njih samih i tih nekih incidenata je bilo u Salakovcu i na bihaćkom području, pa u konačnici dođete i do političkog problema.

Obzirom da BiH u svojoj strukturi i na putovima kojim idu migrantski koridori, dominantno ima etnički čiste prostore na kojima žive Hrvati, Srbi ili Bošnjaci, naravno da imate i različita viđenja ako to netko želi zloupotrijebiti, tako da sam uvjeren da ćemo mi nadzirati taj proces, ali ne smijemo biti naivni oko toga – upozorava hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

(Fena)

 

Dio trećeg svjetskog rata upravo se odvija na morskim i kopnenim granicama Europe

 

 

Ivica Šola: Treća, pacifistička, invazija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori