Pratite nas

BiH

Biskup Komarica: RS je ubila moje svećenike i iskorijenila moju biskupiju

Objavljeno

na

Banjolučki biskup Franjo Komarica je o napadima koje trpi već skoro tri desetljeća, položaju katolika u Republici Srpskoj i polemici s Dodikom govorio za Al Jazeeru.

Ja ništa novo nisam rekao. Ja to govorim već 25 godina od kada se, ničim izazvanim i ničim krivo, počelo s uništavanjem čovjeka i njegovog dostojanstva. Ja sam za vrijeme rata, i usmeno i pismeno, mnogo puta, intervenirao kod tadašnjih vlasti, koje su radile to što su radile – naređivale su da se čine zločini. Molio sam ih da to ne rade.

Nije kod nas ovdje rat. Za rat trebaju dvije strane, a mi ne želimo rat. Stalno govorim svojim vjernicima: nemojte uzimati oružje i radije ćemo zlo i nepravdu podnositi nego drugima je činiti. Ne smijemo uzeti oružje.

Božija zapovijest glasi “Ne ubij!” Mi se želimo držati Božije zapovijedi, a ne neke stranke ili nekog političara. To je bilo vrlo teško, to je bio izazov za vjernike, ja to priznajem, ali su ljudi poslušali i naši susjedi Srbi, u ovom kraju, i Bošnjaci nemaju zamjerki na nas, kaže biskup Komarica komentirajući napade lidera RS Milorada Dodika.  To možda zvuči prepotentno, ali ja bih jako volio da mi se kaže koji je to katolik ovdje ubio ili osakatio ili ugrozio imovinu, a osobito život svoga susjeda. Ali zato su katolici platili tu svoju miroljubivost, platili su jednim užasnim nestajanjem, nedopustivim, na kraju 20. stoljeća u Europi.

Kao nijedna druga biskupija, moja biskupija je, ni kriva ni dužna, takoreći iskorijenjena. A sve se to događalo pod komandom samoproglašene Republike Srpske, koja je Daytonom ozakonjena. I nastavila je i dalje činiti ono da ne treba više tu biti katolika, katoličkih župa, dakle, da treba iskorijeniti katolike. Na upit koga smatra odgovornim za egzodus katolika iz Banjolučke biskupije i šire banjolučke regije, biskup ističe da je “to što je učinjeno nenormalno”.  – To je nedopustivo po međunarodnom pravu i oni koji su dozvolili da se to učini, a dozvolili su međunarodni predstavnici, glavni su krivci.

Domaći su bili samo neodgovorni izvođači radova. Ja sam to nebrojeno puta rekao. I kome sam govorio? Govorio sam jer sam svjedočio istini, jer sam morao reći da je nedopustivo, osobito za vjernika, da se klanja nekom samozvanom božanstvu, pa makar to bio i čovjek, a osobito oružju. Dakle, više nego onome Bogu za kojega kaže da vjeruje u njega, kaže biskup.  – Ništa ja posebno nisam rekao nego sam samo konstatirao kako mi to ozbiljno slavimo Uskrs. Ako slavimo neke blagdane kao vjernici, moramo znati sadržaje tih blagdana. Mi slavimo potpunu afirmaciju čovjekove bogolikosti.

Ovdje i vrabac i ptica i gavran i lisica i kokoš – svi znaju za u nebo vapijuću nepravdu, a kako onda ne znaju intelektualci, političari, profesori na fakultetima, novinari, evo, svi drugi ljudi kojima se ne može osporiti ni mozak, ni razboritost, ni pamet da nema ovdje jednog autohtonog naroda, hrvatskog naroda i Katoličke crkve, koja nije od jučer ovdje?

Mi nismo uljezi ni došljaci ovdje. Onda se netko čudi što ja to smijem reći, navodi Komarica.  – Moji su ljudi pobijeni u vlastitim kućama zato što nisu htjeli napustiti kuće. Moji su svećenici pobijeni. To je najstradalija biskupija u cijeloj Europi. Shvaćate li vi gdje vi živite i što se dogodilo ovdje među nama? Koja je to biskupija u kojoj je ubijeno sedam svećenika i jedna časna sestra, i to spaljeni? I to pred očima svih – Dodika i domaćih Srba.

Sada se svi ovdje prave kao da nemaju pojma o tome, a naređivali su da se to radi. Tko kome ovdje laže?, pita Komarica.  – Ja sam to na sudu ovdje u Banjoj Luci svjedočio za moga svećenika i njegove roditelje. Tko je ovdje kriv za vašeg ubijenog svećenika? Bio sam u kućnom pritvoru i ne znam počinitelje, ali znam da je Republika Srpska ubila mojega svećenika i njegove roditelje, da je Republika Srpska porušila moje crkve i ubila druge moje svećenike. To nisu slučajne ubojice bile nego je sve to, nažalost, bilo u službi jedne čudnovate, duboko nehumane i proklete politike.

Ne može biti blagoslova nad srpskim narodom i srpski narod je, ni kriv ni dužan, vođen takvim čudnovatim političarima, zapravo navukao na sebe strašno prokletstvo. Ja molim Boga da spriječi to prokletstvo. Molio sam za vrijeme za rata i mnogi su mi Srbi rekli: “Hvala, biskupe, vi ste spriječili katastrofu nad nama.”, ispričao je biskup Komarica.

Ovdje je bilo 9.000 ljudi 1995. godine, katolika, Hrvata, jer mi svake godine na kraju imamo popis koliko ima našeg svijeta – katolika, koji nisu svi Hrvati, ali su većina, kao i onih Hrvata koji se ne izjašnjavaju kao katolici. Sada imate samo par tisuća više, rekao je između ostalog biskup.  Prema njegovim riječima, ljudi sada bježe, odnosno sklanjaju se, jer ne mogu izdržati nenormalnosti.    – Nitko nema snage da se odupre nehumanoj logici vođenja države, tvrdi biskup Komarica.

> MLADEN PAVKOVIĆ: Biskup Komarica nema podršku. Zašto?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, susreo se s Viktorom Orbanom predsjednikom Vlade Mađarske i predsjednikom Fidesz – Mađarskog građanskog saveza

Čović i Orban su razgovarali o odnosima dvije zemlje, aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i okruženju.

Zajednička je ocjena da pučke stranke europske provenijencije trebaju raditi zajedno u interesu svojih država i naroda kako bi se učinkovitije nosili s izazovima i problemima sadašnjice.

Stoga su kao predstavnici političkih opcija koje djeluju unutar grupacije Europskih pučkih stranaka razgovarali i o bližoj suradnji unutar EPP-a, kao i drugim prikladnim formatima.

Istaknut je značaj nastavka proširenja Europske unije na prostor jugoistočne Europe. Smatraju da bi bilo riskantno i opasno da predugo taj dio Europe ostane neintegriran. Integracije, međutim, moraju sadržavati izraženu vrijednosnu dimenziju.

U tom smislu Europa se dalje mora nastaviti razvijati na zajedničkim vrijednostima kako bi opstala i razvijala se kao zajednica naroda i država u eri rastućih globalnih izazova i kapitalističke konkurentnosti.

Dr. Čović je u razgovoru informirao Orbana i o nedavno održanim Općim izborima u BiH. Izjavio je da, usprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ BiH osvojili među Hrvatima Bosne i Hercegovine, zbog neustavnog i nedemokratskog Izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva.

Time je nepotrebno stavljen dodatan pritisak na političke odnose u BiH te nužnost izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala kao demokracija.

U tim procesima će svoj doprinos nastaviti davati HNS i HDZ BiH kao snažna politička opcija koja ima programsku i moralnu političku obvezu nastaviti predvoditi reformske aktivnosti u području europskih integracija.

Orban je izrazio bezrezervnu potporu europskom putu BiH, koju razumije i doživljava kao višenacionalnu, cjelovitu i suverenu državu koju čine tri tvorbena naroda.

Na kraju susreta dr. Čović je pozvao predsjednika Orbana da sljedeće godine posjeti Bosnu i Hercegovinu i Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, koji će se održati od 9.-13. travnja 2019. godine.

 

Viktor Orban: Ja sam ulični borac, liberali me mrze više nego predsjednika SAD-a Donalda Trumpa

 

 

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

 

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

‘Justitia et pax’ BK BiH: U BiH se desetljećima sustavno krše temeljna ljudska prava

Objavljeno

na

Objavio

Komisija “Justitia et pax” Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) u ponedjeljak je, posebenom izjavom u povodu 10. prosinca koji se obilježava kao Međunarodni dan ljudskih prava, upozorila kako se u BiH već godinama i desetljećima ta prava sustavno krše te kako je takva praksa rezultat djelovanja domaćih političara, ali i međunarodne zajednice, koja ne pokazuje dovoljno odlučnosti ustrajati na načelima na koja se opetovano deklarativno poziva.

“Mi smo, osobito tijekom zadnja dva i pol desetljeća, na vlastitoj koži dramatično osjetili kobnu nevjerodostojnost, nezainteresiranost, neodlučnost i nedosljednost iz svijeta međunarodne i domaće politike prema dostojanstvu ljudske osobe i prema pravu na brojna temeljena ljudska i građanska prava i slobode mnogih građana naše zemlje koji su kontinuirano izloženi obespravljivanju, ponižavajućim raznoraznim oblicima mobinga i zloporaba, nerijetko prisiljeni da budu bijedni sužnji jačega”, stoji u izjavi koju potpisuje predsjednik komisije banjolučki biskup Franjo Komarica.

Istaknuto je kako je svima znano da i 23 godine od potpisivanja Daytonskog sporazuma još uvijek desecima pa i stotinama tisuća stanovnika BiH, kojima je oduzeto pravo na rodno mjesto i na imovinu, to pravo nije vraćeno jer za to nije bilo političke volje.

Takvim odnosom teško su se o svoje obveze ogriješili svi zaduženi da osiguraju povratak prognanih i izbjeglih u prijeratne domove, a time je ujedno učvršćena “fatalna atmosfera daljnjih podjela” te potaknuto širenje i učvršćivanje mržnje, neprijateljstva, nezadovoljstva i nesigurnosti u BiH, upozoravaju iz komisije “Justitia et pax” BK BiH.

U komisiji zaključuju kako ovako koncipirana i na dosadašnji način vođena BiH nije u stanju osigurati zaštitu ljudskih prava svim svojim građanima zbog čega ljudi bježe, šire se beznađe, korupcija i kriminal.

Upozoravaju i kako je nužno imati u vidu da je BiH država više naroda, nacionalnih manjina i vjerskih zajednica pa se mora osigurati da svatko od njih ima zajamčena prava na izbor svojih političkih prdstavnika u vlasti.

“Nije pravedno ni čovječno niti doprinosi stvaranju bolje zajedničke budućnosti da bilo tko uzurpira to pravo bilo komu. Svjedoci smo da ovo osnovno načelo međusobnog uvažavanja i prihvaćanja svih naših ljudskih različitosti, tijekom cjelokupnog poratnog vremena nije ujedno načelo kojim se rukovode domaće i strane političke elite pri izgradnji urušenog društvenog tkiva naše zemlje”, stajalište je članova komisije kojim se oni očevidno očituju i o prijeporima oko ishoda nedavnih izbora za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Članovi komisije postavljaju pitanje kako se uopće moglo krenuti u izborni proces u BiH kada nije provedena presuda Ustavog suda kojom je naložena promjena izbornoga zakona pa je ostala pravna praznina koja priječi cjelovitu provedbu rezultata izbora.

U komisiji “Justistia et pax” drže kako je temljeni uzrok tom problemu daytonski okvir koji nije postavio ni minimum uvjeta za demokratski razvitak zemlje, a kritiziraju i pokušaj trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice Carla Bildta, Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga da sada interveniraju oko funkcioniranja zemlje.

“Iz svih ovih aktualnih diplomatskih inicijativa, posebice iz oglašavanja trojice bivših visokih predstavnika u BiH, zrcali se beskrajno licemjerje službenih predstavnika međunarodne politike u Bosni u Hercegovini, što nikako ne doprinosi zaštiti i afirmaciji ljudskih prava i izgradnji pravičnog društva i državne zajednice ravnopravnih naroda”, naode iz komisije.

Kao izlaz iz sadašnjeg stanja političarima su preporučili otklon od “sebičnog politikanstva” i okretanje istinskim demokratskim vrijednostima.

Na vjernike su apelirali da svojim djelovanjem uklanjaju postojeće predrasude, barijere i suprotnosti koje razdvajaju i proizvode sukobe te da se založe za pravedno stanje u kojemu će će biti zajamčena sva prava, uključujući ono na biranje svoga političkog predstavnika.

(Hina)

 

Pismo Schwarz-Schilling-u

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari