Pratite nas

Religija i Vjera

Biskup Košić: Danas je borba da sačuvamo naše vrijednosti, da opstanemo kao hrvatski katolički narod

Objavljeno

na

Biskup Košić predvodio Svetu misu u Skopaljskoj Gračanici

U nedjelju 10. lipnja vjernici su proslavili blagdan Bezgrješnog Srca Marijina , a posebno zajednice koje su posvećene Srcu Marijinu. Župa Skopaljska Gračanica između Uskoplja i Bugojna također je obilježila patron župe.

Na svečanoj svetoj misi ispred crkve, pod suncem okupilo se veliko mnoštvo vjernika. Svetu misu predvodio je mons. Vlado Košić, sisački biskup.

Prije samoga misnog slavlja okupljenima se obratio župnik velečasni Tadija Ivoš koji je iskazao svoju zahvalnost svim prisutnima, a posebno biskupu koji je došao posjetiti Skopaljsku dolinu. Dobrodošlicom se obratio i okupljenim gostima, predstavnicima hrvatskih vlasti u ovome kraju.

Župnik je poručio: „U teškim kušnjama i nesigurnostima stojimo pred pitanjem, kako opstati na ovim područjima? Ovakvo pitanje dolazi nakon teškog stradanja ove Skopaljske doline i Središnje Bosne. Brojke samo naznačuju ali i ne izriču, jer ne mogu izreći, dubinu našeg stradanja i boli koje je hrvatski narod pretrpio. Prije rata ova župna zajednica brojila je 2 980 vjernika, 650 obitelji. Na njezinom teritoriju ostalo je samo 700 vjernika, 263 obitelji“.

Župnik T. Ivoš iskazao je zabrinutost i za položaj Hrvata u Bugojnu koie su također stradali u ratu, a ni danas se ne zna o nestanku bugojanskih Hrvata koji su odvedeni u logor. Biskupa je pozvao da ohrabri sve kako bi ostali jedinstveni i složni u ovome presudnom vremenu gdje nas, kako kaže, žele razjediniti i podijeliti.

Sisački biskup mons. Vlado Košić u propovijedi je istaknuo važnost srca, koje je središte misli. Srce, srčanost i hrabrost to je poveznica. Naglasio je kako je važno imati hrabro srce te podsjetio: „Boj ne bije svijeto oružje, već boj bije srce u junaka“.

Ispričao je okupljenima kako se kroz povijest kršćanstvo branilo, odupiralo se osmanlijskim osvajanjima te da su kroz prošlost Hrvate uvijek povezivali s hrabrošću. Osvrnuo se i na sv. Juditu – ženu koja je svojom hrabrošću spasila narod. Biskup je istaknuo kako je na ovim prostorima teško živjeti, ali da je ovaj narod naučio opstajati. Nezaobilazna tema je svakako odlazak.

Biskup je pozvao na duhovnu borbu iz koje se, kako kaže, ne smije pobjeći. Uzor vjernicima treba biti Blažena Djevica Marija koja je vjerovala Bogu i kada nije znala što ju čeka. „Danas je borba da sačuvamo naše vrijednosti, da opstanemo kao hrvatski katolički narod. Opstati u svom zavičaju – biti vjeran svojoj rodnoj grudi“, poručio je biskup. Okupljenim vjernicima je kazao da i mali ostatak može biti kvasac velike obnove te da treba ljubiti sve narode, ali moramo prvo ljubiti sebe.

Nakon misnog slavlja župljani su imali priliku i razgovarati sa mons. Vladom Košićem, a upriličeno je i druženje gdje su bili brojni gosti. Župnik je još jednom zahvalio svima koji su pomagali i pomažu ovu župu u obnovi, kako predstavnicima vlasti tako i svim vjernicima – dobročiniteljima. Posebno je zahvalio i iskazao zadovoljstvo što je sprječena izgradnja regionalne deponije u ovome mjestu, a to puno znači za stanovnike ne smao obližnjih mjesta, nego i šire.

U razgovoru s biskupom poručio je kako mu je zadovoljstvo biti u ovome dijelu Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati očuvali identitet, drago mu je vidjeti i doživjeti vjeru koja se stoljećima očuvala.

„Ovo pripada i Hrvatima, tako da imaju pravo biti ravnopravni“, poručuje biskup. Smatra kako je Bog stvorio čovjeka iz onog gdje je rođen, Bog nas je s razlogom postavio tu gdje jesmo. Za kraj biskup je poslao poruku ohrabrenja da se ne odustaje te pozvao na suživot. Vjernici, od najmlađih do najstarijih, očuvali su vjeru i tradiciju te proslavom patrona župe uljepšali sliku Skopaljske doline.

(MARIJANA KUSTURA)

 

Biskup Košić: Hrvatska nikako da se oslobodi komunizma, referendumi će se održati jer je to odluka naroda

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Druga nedjelja Došašća

Objavljeno

na

Objavio

Druga nedjelja došašća – Pripravite put Gospodinu

U današnjem prvom čitanju čujemo kako prorok Izaija govori: Glas viče: Pripravite put Gospodinu u pustinji. To proroštvo danas evanđelist Marko primjenjuje na Ivana Krstitelja (Mk 1,1-8). On je taj glas koji viče iz pustinje.

Taj nam proročki glas danas govori: Pripravite put Gospodinu u pustinji. Svaka dolina neka se povisi, svaka gora i brežuljak neka se spusti; što je krivudavo, neka se izravna, što je hrapavo, neka se izgladi!

Za onoga koji želi čuti i prihvatiti – savršeno jasno i ostvarivo. Valja nam pripraviti put Gospodinu u našemu srcu. Iz njega sve proizlazi. U njemu su udoline. To su one manjkavosti, to su naši propusti. To je naša lijenost, naša nezainteresiranost.

Valja nam te praznine ispuniti svojim zauzimanjem, svojim čestitim radom, svojim dobrim djelima, naravno, započevši od svojih najbližih. Ima u našem srcu i brežuljaka. To su naše mane, naše zle sklonosti, naša oholost, srdžba, naši grijesi protiv bilo koje zapovijedi. Treba ih, uz pomoć Božje milosti, ukloniti. Tu su i krivine i hrapavosti.

To označava one loše strane našega značaja. Možda smo skloni lijenosti, ogovaranju, oholosti, zavisti. Oznake našega karaktera treba usmjeriti prema dobru, a ne prema zlu. Tako ćemo pripraviti put Gospodinu, da njegov dolazak za nas ne bude uzaludan.

Ivan je bio silan prorok. Veli današnje evanđelje: Grnula k njemu sva judejska zemlja i svi Jeruzalemci. Pa ipak, veli Ivan: Nakon mene dolazi jači od mene (…) Ja vas krstih vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim. Ta se Ivanova riječ ostvarila među nama i sada se ostvaruje.

Među nama je Isus, Sin Božji. Otkupljeni smo njegovom smrću i uskrsnućem, kršteni njegovim krštenjem, posvećeni i posvećivani njegovim Duhom u sakramentima u svetom bogoslužju.

To je snaga koja je u Crkvi, koja je u nama. Valja nam samo za njim posegnuti. Valja nam povjerovati Kristu i njegovu evanđelju, valja nam se odreći grijeha tražeći Boga u Crkvi, u njegovoj riječi, u njegovim sakramentima u svakodnevnom životu.

Dao Gospodin da njegova riječ za nas ne bude uzaludna, nego da u našem srcu nađe plodno tlo, na spasenje nama i onima koji su s nama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije

Objavljeno

na

Objavio

Današnji blagdan je katolička dogma koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom, Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svog začeća. Marija je bila puna milosti dobivenih od Boga i živjela je život posve bez grijeha.

Vjera u Bezgrešno začeće otkriva nam da Bog ne dolazi k nama uništiti grijeh, već pokazati nam svoju ljubav i potaknuti nas da ljubimo jedni druge.

Bog preko onih koji bezuvjetno ljube neposredno uništava grijeh u ovome svijetu. Budimo instrumenti Božje ljubavi, budimo ti koji će ljubavlju pobjeđivati grijeh, a neka nam u tome pomogne Bog i Marija bezgešno začeta. (fra Petar Horvat)

Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, utemeljio je papa Siksto IV. godine 1476., a dogmu je svečano proglasio, papa Pio IX. u poslanici “Ineffabilis Deus”, na današnji dan, 1854. godine.

Kad se govori o bezgrešnom začeću govori se o jednom predivnom fenomenu u Crkvi zvanom Sensus Fidelium (osjećaj vjernih). Bog govori preko cijele zajednice vjernika. Zbog toga je ova dogma koju je Crkva proglasila jako važna.

Često se u različitim tekstovima koje ćemo potražiti o današnjem blagdanu susrećemo i s navodima kako mnoge vjernike zbunjuje ime blagdana, sastavljeno od dviju riječi: “bezgrešno” i “začeće”.

Začeće novog čovjeka je čudesni događaj, riječ je o trenutku ljudske suradnje s Bogom u stvaranju novog bića.

Bezgrešnost i grijeh su, jasno, krajne suprotnosti, dvije inkopatibilne stvarnosti.

Ljudi nisu bezgrešni, naprotiv svi su grešni; “svaki je čovjek grešnik”, kažemo s pravom, ali i tu je važno razlikovati. Jedno su osobni grijesi koje može učiniti svaki odrastao i psihički normalan čovjek, a drugo je – kako ckrveni nauk kaže – nasljedni, izvorni ili, najpoznatije rečeno, istočni grijeh s kojim se čovjek – po nauci Crkve – rađa.

Čovjek nije za taj izvorni ili istočni grijeh osobno kriv, jer ovaj prvi grijeh “potječe” od prvog ljudskog para, od Adama i Eve i svaki ga novi čovjek u času svoga začeća nasljeđuje. Po crkvenom nauku taj se “istočni” grijeh uklanja, “briše” krštenjem.

Bog je Mariju od “istočnog grijeha” sačuvao već u krilu njezine majke Ane i to zato što ju je unaprijed odabrao da bude majka Isusu Kristu. Radi se, dakle, o jednoj duhovnoj stvarnosti, kažemo, otajstvu, i članku vjere. Blažena Djevica Marija očuvana je od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga začeća. Živjela je život bez grijeha.

Kad joj arkanđeo Gabrijel naviješta Božji plan da će biti Majka Spasitelja koga su proroci naviještali, pozdravlja je: „Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!“ Ona, bezgrešna i ponizna službenica Gospodnja kazala je: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!“ (Lk 1,28.38).

Vjera u Bezgrešno začeće otkriva nam da Bog ne dolazi k nama uništiti grijeh, već pokazati nam svoju ljubav i potaknuti nas da ljubimo jedni druge. A ta ljubav uništava grijeh.

(Laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari