Pratite nas

Religija i Vjera

Biskup Košić: Danas nažalost živimo u takvom vremenu gdje se kršćani ismijavaju, podmeću im se laži, a Crkvu se napada

Objavljeno

na

Sisačka Udruga Betlehem, koja od 2013. godine brine za od društva i obitelji odbačene samohrane majke, trudnice i njihovu djecu, otvorila je u subotu 23. lipnja svoju drugu kuću u Sisku.

Tom prigodom kuću je blagoslovio sisački biskup Vlado Košić, a otvorenju su nazočili i osnivač Udruge o. Marko Glogović, domaći župnik mons. Zdravko Novak, kancelar biskupije mr. Janko Lulić, dekan Sisačko-katedralnoga dekanata Krešimir Bulić, župnik sisačke župe Pohoda BDM Ivan Grbešić, predsjednica Udruge Iva Matijašević, korisnice te brojni prijatelji i volonteri.

Kuća života ‘Emanuel’ nedavno je kupljena zahvaljujući donaciji vjernika Hrvatskih katoličkih misija u Sydneyju, Frankfurtu i Stuttgartu, a ima smještajni kapacitet za osam majki i njihovu djecu.

U kući će korisnicama biti pružena materijalna, duhovna i psihološka podrška, a cilj je da se one tu osjećaju voljene sigurne i prihvaćene. U budućnosti je plan Udruge i razvijanje socijalnih usluga za samohrane majke i trudnice te razvijanje svijesti o važnosti majčinstva i kršćanskog odgoja djece.

U ime svih majki i volontera okupljenima je na dolasku zahvalila predsjednica Iva Matijašević. Ona je istaknula kako je ova kuća znak da Bog nije zaboravio one odbačene, prezrene i najmanje. Matijašević je zahvalila svim donatorima kao i biskupu Košiću i Sisačkoj biskupiji na dosadašnjoj pomoći, a posebno svim volonterima koji su uređivali kuću i tako u nju ugradili svoju ljubav.

Svoje svjedočanstvo izrekla je i bivša korisnica Dorotea Vidas, istaknuvši kako joj je boravak u kući promijenio percepciju gledanja na svijet jer je shvatila da ipak postoji netko tko bi se brinuo o njoj i njezinoj djeci u trenutku kada sama nije imala snage krenuti dalje.

Osnivač Udruge o. Marko Glogović podsjetio je kako je to šesta kuća samohranih majki i djece, te kako nakon što je sisačka Kuća Malog Isusa bila najmanja njihova kuća, Kuća života ‘Emanuel’ jedna je od najvećih. Pojasnivši naziv kuće, Glogović je rekao kako su željeli da taj naziv Emanuel – Bog je s nama, bude misija, karizma i poruka Udruge gradu Sisku.

Čestitavši svima to veliko postignuće, biskup Košić rekao je kako ova Udruga svima govori da se mi kršćani radujemo životu, podupiremo, poštujemo i molimo za svaki život.

Biskup rekao kako danas nažalost živimo u takvom vremenu gdje se kršćani ismijavaju, podmeću im se laži, a Crkvu se napada, ali kako ne smijemo dopustiti da nam takvi aveti sadašnjosti kroje budućnost već kao što je poručila Majka Terezija budućnost će nam krojiti svetost, ljubav prema Bogu, poštovanje života i naša zajednička povezanost u Crkvi.

U glazbeno-scenskom dijelu programa otvorenja nastupila su djeca iz župe Budaševo te Molitvena zajednica Srca Isusova iz Siska.

(IKA)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa proglasio pet svetaca, uključujući i britanskog katolika Newmana

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u nedjelju pet osoba proglasio svecima, uključujući i kardinala Johna Henryja Newmana, istaknutog anglikanca iz 19. stoljeća koji se preobratio na katoličanstvo i postao jedan od najutjecajnijih kršćanskih figura modernog doba.

Ističući ugled Newmana u kršćanstvu, princ Charles, koji će stati na čelo Engleske Crkve kada postane kralj, nazočio je kanonizacijskoj misi na Trgu sv. Petra i kazao da je proglašenje Newmana svecem razlog za slavlje svih Britanaca.

“Koja god uvjerenja gajili i bez obzira koje tradicije slijedimo, možemo samo biti zahvalni Newmanu na darovima ukorijenjenim u njegovoj katoličkoj vjeri, a koje je dijelio s velikim dijelom društva”, kazao je princ Charles u članku za vatikanske novine.

Charles je imao samo riječi hvale za Newmana, prvog britanskog sveca u više od 40 godina i prvog Engleza rođenog nakon 1600. koji je kanoniziran, opisujući ga kao “velikog Britanca, velikog svećenika i, sada to možemo reći, velikog sveca”.

Newman je bio čovjek velikog intelekta koji je pisao o teologiji, filozofiji i povijesti, a pisao je također romane i poeziju. Na katoličanstvo se preobratio 1845., zaređen je za katoličkog svećenika 1847., a u rang kardinala je ušao 1879.

Njegova autobiografija “Apologia Pro Vita Sua”, napisana 1864., u kojoj opisuje evoluciju svojeg vjerskog razmišljanja, i dalje se uvelike čita i štampaju se nova izdanja.

Papa je također kanonizirao tri časne sestre: Giuseppinu Vannini (1859-1911), Talijanku i osnivačicu vjerskog reda, Mariam Thresiz Chiramelu Mandikiyn (1876-1926), Indisku koja je pomagala sirotinji, i Dulcu Lopes Pontes (1914-1992), Brazilku koja je bila posvećena obrazovanju radnika.

Među sveticama je završila i Marguerite Bays (1815-1879) iz Švicarske, laikinja i mističarka za koju tvrde da je imala stigme, pet rana razapetog Krista.

Svim novoproglašenim svecima se pripisuje da su posredovali kod Boga kako bi izvodili čuda. Crkva naučava da samo Bog izvodi čuda, ali da se sveci, za koje se vjeruje da su s Bogom, zauzimaju u ime ljude koji se njima obraćaju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice

Objavljeno

na

Objavio

Slavimo blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice koji ima svoju daleku prošlost, a vezuje se uz osmanlijska osvajanja u 16. stoljeću.

Danas je blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice. Kršćanska flota izborila je pobjedu kod Lepanta 7. listopada 1571. i zaustavila prodor Osmanskog carstva prema zapadnom Mediteranu.

Kršćanski mornari i vojnici, među njima mnogi Hrvati, prije početka boja molili su BDM od Krunice za hrabrost, odlučnost i pobjedu.

Blažena Djevica Marija od Krunice (ili Gospa od Ružarija) blagdan je nastao kao spomen na veliku pobjedu kršćanske flote nad turskom u glasovitoj bitki kod Lepanta 7. listopada 1571. Pobjeda se pripisuje molitvi krunice na koju je pozvao cijelo kršćanstvo tadašnji papa sveti Pio V.

Europa se tad našla pred velikom opašnošću od turske vojske koja je osvajala nove krajeve i ozbiljno zaprijetila kršćanskom Zapadu. Papa Pio V. pozvao je 1569. kršćanski svijet na molitvu svete krunice, kako bi vjernici i na taj način pomogli svojim braniteljima.

Do odlučne pomorske bitke došlo je 7. listopada 1571. kada je mornarica Svete lige pod zapovjedništvom Don Juana de Austria kod Lepanta, na ulazu u Korintski zaljev teško porazila tursku flotu. U mletačkoj mornarici spominju i galije s Krka, Cresa i Raba, Šibenika, Trogira, Hvara i Kotora.

U spomen na veliku pobjedu, izborenu pod zaštitom Blažene Djevice Marije, papa Pio V. je 7. listopada proglasio blagdanom Gospe od pobjede.

Papa Grgur 13. mijenja ime tog spomendana u blagdan Svete Krunice, a papa Pavao VI. naziva ga 1969. blagdanom Gospe od Krunice. U hrvatskim krajevima zovu ga i blagdanom Kraljice svete krunice te blagdanom Gospe od svetog Ružarija ili Gospe Ružarice.

Molitva krunice raširena je, i stoljećima omiljena u katoličkom puku. Po nekim legendama njezini korijeni sežu do 1208. i Marijinog ukazanja svetom Dominiku.

Ona je oblik pobožnosti i molitvenog razmišljanja usmjerenog na Isusa i Blaženu Djevicu Mariju. Teme razmišljanja zovu se otajstva jer se odnose na pojedine istine vjere i važne događaje iz Isusova života: od rođenja i djetinjstva, preko javnog djelovanja do muke i smrti te uskrsnuća, uzašašća i poslanja Duha Svetoga.

Krunica nas uvodi u stanje velikog milosrđa Božjeg čovjeka prema grešniku. Ona poziva čovjeka na pokajanje, potiče nadu i otkriva konačni smisao čovjeka u ljubavi i radosti Presvetoga Trojstva. Kroz ta otajstva vjere vodi nas Blažena Djevica Marija, puna milosti.

Ona nas vodi svojom majčinskom rukom Isusu Kristu i zato nas molitva svete krunice povezuje trajno s Isusom i Njegovom Majkom. (vjeraidjela.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari