Pratite nas

Religija i Vjera

Biskup Košić: Glavni mediji u hrvatskoj su “mahom protucrkveni” te traže materijal za linč

Objavljeno

na

Sisački biskup Vlado Košić na misnom slavlju na blagdan Sveta tri kralja pozvao je vjernike da, poput tri kralja, ne dopuste da ih zavedu medijski i politički trikovi.

U svojoj propovijedi sisački biskup Vlado Košić rekao je da su glavni mediji u hrvatskoj “mahom protucrkveni” te da traže materijal za linč, a kao takav im je poslužio, naglasio je i vjeroučitelj iz Zagreba koji je, podsjetimo, pred učenicima navodno govorio o streljanju Vesne Pusić i Stipe Mesića.

“To je bio aposolutno neprihvatljiv govor, ali vjeroučitelja nije trebalo linčovati dok se ne dokaže da je to izgovorio. No, odmah isti dan oglasili su se i ministarstvo i DORH”, rekao je Košić u subotu.

Biskup je citirao pisma koja je, kako je naveo, dobio od vjernika i osvrnuo se na teme koje ih zaokupljaju. Pa je tako izdvojio jedno u kojem piše: “Ostat će nam pusta zemlja naša ako ne dignete glas protiv Ovršnog zakona. Rastrošnost političara je prevelika, to tjera mlade van” i drugo koje je napisala žena čija snaha ne može naći posao, jer ima dijete, na što poslodavci okreću oči i sada šalje u Irsku životopise.

“Za Vladu demografija treba biti prioritet broj jedan. S time je povezana i otvorenost koju Vlada treba pokazati prema onim Hrvatima koji su otišli u inozemstvo – oni bi trebali imati veću ulogu u politici i gospodarstvu. Nije li sramotno da tri milijuna ljudi ima samo 3 zastupnka u Saboru“, pita Košić koji je opet optužio medije da o problemu iseljavanja “jedva izvještavaju te da čak i potiču na odlazak”.

“Tko je kriv za iseljavanje? Mediji o tome jedva izvještavaju, a kao da potiču mlade da odu. Naravno političke elite koje su se izmjenjivale na vlasti odgovornije su za demografsko propadanje, ljudi su razočarani.

Udbaška komunistička elita dovela je do toga da se čak i čistačice zapošljavaju preko veze. Zato nam je potreban zakon o lustraciji, i promjena izbornog zakona koji bi dao šansu svima, a ne da se samo izmjenjuju iste opcije”, rekao je Košić naglasivši da se vjernici trebaju zalagati za promjenu Ovršnog zakona kako se dužnici ne bi zbog duga od 5000 kuna ovršavali sa 50.000.

Istaknuo je i kako je problem granice sa Slovenijom tema koja je namjerno ubačena “da se ne bavimo onim stvarima koje su bitne”.

“Zna se gdje je granica, stoljećima se to zna”, naglasio je Košić.

Također je rekao i da kardinal Alojzije Stepinac u ovoj godini treba dobiti spomenik u Sisku.

Policija ne može pronaći svjedoka protiv vjeroučitelja Bagarića, a snimka sama po sebi nije dokaz

 

Biskup Košić: Na vlasti su i dalje protuhrvatski kadrovi i političari, mentalni komunisti

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa proglasio pet svetaca, uključujući i britanskog katolika Newmana

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u nedjelju pet osoba proglasio svecima, uključujući i kardinala Johna Henryja Newmana, istaknutog anglikanca iz 19. stoljeća koji se preobratio na katoličanstvo i postao jedan od najutjecajnijih kršćanskih figura modernog doba.

Ističući ugled Newmana u kršćanstvu, princ Charles, koji će stati na čelo Engleske Crkve kada postane kralj, nazočio je kanonizacijskoj misi na Trgu sv. Petra i kazao da je proglašenje Newmana svecem razlog za slavlje svih Britanaca.

“Koja god uvjerenja gajili i bez obzira koje tradicije slijedimo, možemo samo biti zahvalni Newmanu na darovima ukorijenjenim u njegovoj katoličkoj vjeri, a koje je dijelio s velikim dijelom društva”, kazao je princ Charles u članku za vatikanske novine.

Charles je imao samo riječi hvale za Newmana, prvog britanskog sveca u više od 40 godina i prvog Engleza rođenog nakon 1600. koji je kanoniziran, opisujući ga kao “velikog Britanca, velikog svećenika i, sada to možemo reći, velikog sveca”.

Newman je bio čovjek velikog intelekta koji je pisao o teologiji, filozofiji i povijesti, a pisao je također romane i poeziju. Na katoličanstvo se preobratio 1845., zaređen je za katoličkog svećenika 1847., a u rang kardinala je ušao 1879.

Njegova autobiografija “Apologia Pro Vita Sua”, napisana 1864., u kojoj opisuje evoluciju svojeg vjerskog razmišljanja, i dalje se uvelike čita i štampaju se nova izdanja.

Papa je također kanonizirao tri časne sestre: Giuseppinu Vannini (1859-1911), Talijanku i osnivačicu vjerskog reda, Mariam Thresiz Chiramelu Mandikiyn (1876-1926), Indisku koja je pomagala sirotinji, i Dulcu Lopes Pontes (1914-1992), Brazilku koja je bila posvećena obrazovanju radnika.

Među sveticama je završila i Marguerite Bays (1815-1879) iz Švicarske, laikinja i mističarka za koju tvrde da je imala stigme, pet rana razapetog Krista.

Svim novoproglašenim svecima se pripisuje da su posredovali kod Boga kako bi izvodili čuda. Crkva naučava da samo Bog izvodi čuda, ali da se sveci, za koje se vjeruje da su s Bogom, zauzimaju u ime ljude koji se njima obraćaju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice

Objavljeno

na

Objavio

Slavimo blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice koji ima svoju daleku prošlost, a vezuje se uz osmanlijska osvajanja u 16. stoljeću.

Danas je blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice. Kršćanska flota izborila je pobjedu kod Lepanta 7. listopada 1571. i zaustavila prodor Osmanskog carstva prema zapadnom Mediteranu.

Kršćanski mornari i vojnici, među njima mnogi Hrvati, prije početka boja molili su BDM od Krunice za hrabrost, odlučnost i pobjedu.

Blažena Djevica Marija od Krunice (ili Gospa od Ružarija) blagdan je nastao kao spomen na veliku pobjedu kršćanske flote nad turskom u glasovitoj bitki kod Lepanta 7. listopada 1571. Pobjeda se pripisuje molitvi krunice na koju je pozvao cijelo kršćanstvo tadašnji papa sveti Pio V.

Europa se tad našla pred velikom opašnošću od turske vojske koja je osvajala nove krajeve i ozbiljno zaprijetila kršćanskom Zapadu. Papa Pio V. pozvao je 1569. kršćanski svijet na molitvu svete krunice, kako bi vjernici i na taj način pomogli svojim braniteljima.

Do odlučne pomorske bitke došlo je 7. listopada 1571. kada je mornarica Svete lige pod zapovjedništvom Don Juana de Austria kod Lepanta, na ulazu u Korintski zaljev teško porazila tursku flotu. U mletačkoj mornarici spominju i galije s Krka, Cresa i Raba, Šibenika, Trogira, Hvara i Kotora.

U spomen na veliku pobjedu, izborenu pod zaštitom Blažene Djevice Marije, papa Pio V. je 7. listopada proglasio blagdanom Gospe od pobjede.

Papa Grgur 13. mijenja ime tog spomendana u blagdan Svete Krunice, a papa Pavao VI. naziva ga 1969. blagdanom Gospe od Krunice. U hrvatskim krajevima zovu ga i blagdanom Kraljice svete krunice te blagdanom Gospe od svetog Ružarija ili Gospe Ružarice.

Molitva krunice raširena je, i stoljećima omiljena u katoličkom puku. Po nekim legendama njezini korijeni sežu do 1208. i Marijinog ukazanja svetom Dominiku.

Ona je oblik pobožnosti i molitvenog razmišljanja usmjerenog na Isusa i Blaženu Djevicu Mariju. Teme razmišljanja zovu se otajstva jer se odnose na pojedine istine vjere i važne događaje iz Isusova života: od rođenja i djetinjstva, preko javnog djelovanja do muke i smrti te uskrsnuća, uzašašća i poslanja Duha Svetoga.

Krunica nas uvodi u stanje velikog milosrđa Božjeg čovjeka prema grešniku. Ona poziva čovjeka na pokajanje, potiče nadu i otkriva konačni smisao čovjeka u ljubavi i radosti Presvetoga Trojstva. Kroz ta otajstva vjere vodi nas Blažena Djevica Marija, puna milosti.

Ona nas vodi svojom majčinskom rukom Isusu Kristu i zato nas molitva svete krunice povezuje trajno s Isusom i Njegovom Majkom. (vjeraidjela.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari