Pratite nas

Religija i Vjera

Biskup Košić: Nakon odluke o suverenosti počela je agresija na Hrvatsku

Objavljeno

na

„Danas naša Domovina slavi Dan državnosti. Naime, na današnji je dan, 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio Odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kao neovisne države. Usput budi rečeno da su iz sabornice izišli oni zastupnici koji nisu željeli samostalnu Hrvatsku.

Prije je toga na referendumu koji je održan 19. svibnja te 1991. godine glasovala ogromna većina naroda – preko 93%. No, premda je narod slavio i očekivao da će samostalna država Hrvatska, po demokratski iskazanoj volji naroda, započeti mirno svoj samostalni život, već sljedeći dan, 26. lipnja u našoj Glini je započeo nametnuti rat, brutalna agresija Srbije na Hrvatsku, u kojoj je stradalo silno mnogo naših ljudi, prema Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar”, bilo je 15.970 žrtava rata na hrvatskoj strani, od toga 8.147 palih branitelja, 6.605 ubijenih civila te 1.218 nestalih osoba, od toga preko 600 civila. Svi znamo što se i zašto to sve događalo, pa ipak još postoje neki koji to niječu i izvrću činjenice “, podsjetio je na početku svoje homilije sisački biskup Vlado Košić predvodeći na Dan državnosti, u nedjelju 25. lipnja svečano misno slavlje za Domovinu.

U koncelebraciji bili su kancelar mons. Marko Cvitkušić i katedralni župnik preč. Marko Karača, a misi su uz vjernike nazočili i predstavnici državne, županijske i gradske vlasti.

U nastavku biskup je upozorio kako bi i za Drugi svjetski rat i poraće i za Domovinski rat trebalo konačno napraviti službenu istinitu reviziju povijesti. „Neki se groze riječi ‘revizija povijesti’, što i ne bi bilo dobro kada bi se izvrtala istina koja se dogodila. Međutim, nama se još uvijek nameće neistinita povijest koju u svakom slučaju treba revidirati jer je samo istina temelj svakog razvoja i napretka. Dobro znamo da su nam o Drugom svjetskom ratu i poraću lažnu povijest nametnuli u Jugoslaviji komunisti, a na žalost i događaje iz nedavnog Domovinskog rata iskrivljuju oni koji ne vole samostalnu hrvatsku državu. To bi trebalo promijeniti, po uzoru na Poljsku koja je 2016. godine donijela tzv. antikomunistički zakon koji zabranjuje veličanje osoba, događaja, simbola iz komunističkog razdoblja. Jedino u tom slučaju, naime kada bi i Hrvatska to učinila, bi i oni koji ne vole današnju samostalnu Hrvatsku trebali prestati s lažima. To je dakle nužno, samo se pitamo, imamo li mi takvu vlast koja će to učiniti, kao što je to učinila Poljska“.

Biskupova homilija

Biskup je rekao kako se danas moli i za domovinu Hrvatsku, njezine državljane, za sve seljake i građane, za djecu i mlade, za roditelje i starce. „Molimo se osobito da u našoj Domovini bude djece, da mladi ljudi ostanu u Hrvatskoj i ne odlaze u tuđinu, molimo se za ljude na vlasti, da osiguraju uvjete za sve koji žive u Hrvatskoj da mogu raditi i živjeti od svoga rada, da mogu uzdržavati obitelj i svoju djecu, da ih mogu školovati i da čitav naš narod napreduje u miru i slozi, u domoljublju i čovjekoljublju. Da bi pak moglo biti domoljublja i čovjekoljublja, potrebno nam je na prvom mjestu Bogoljublje jer čovjek koji Boga ne priznaje niti voli, ne može poštovati ni voljeti druge ljude, pa ni sebe samoga, a kamoli svoju domovinu.

Stoga danas i ima javnih osoba koji bez srama ističu da ne vole domovinu – čak govore kako je to neki relikt prošlosti, da je to nazadno i u suvremenom životu nepotrebno, ima na žalost i mnogo medijskih djelatnika koji bez imalo nacionalnog osjećaja svojim djelovanjem zagađuju prostor domovinskog života, tako da bismo željeli da se već jednom omogući onima, kojih je sigurno većina, da oni govore o ljubavi prema Domovini, o ljubavi prema svakom čovjeku, o obitelji i roditeljima koji vole djecu i koji imaju brojnu djecu, o djeci i mladima koji vole svoje roditelje, da ukupno ozračje u našoj Domovini bude pozitivnije“, ustvrdio je biskup.

Govoreći o pročitanoj Božjoj Riječi biskup je rekao kako se pročitano može primijeniti i na našu Domovinu i ispravan odnos prema našem narodu. „Prorok Jeremija (Jr 20,10-13) govori o negativnom govoru u svome židovskom narodu: ‘Čuh klevete mnogih: ‘Užas odasvud! Prijavite! Mi ćemo ga prijaviti.’ Svi koji mi bijahu prijatelji čekahu moj pad. ‘Možda ga zavedemo, pa ćemo njim ovladati i njemu se osvetiti!’ Nije li to posve nevjernički stav? Proroka žele ušutkati tako da ga kleveću, da šire dezinformacije, negativno raspoloženje – kako je oko nas posvuda samo užas, da nema ništa dobra (!), te čak i bivši prijatelji čekaju njegov pad i žele ga zavesti. Naš papa Franjo često govori kako je razorno ogovaranje i kako je otrovno međusobno klevetanje. A danas je to gotovo normalno.

Posvuda se ljude osuđuje, izriču se teške optužbe a bez argumenta, te samo zato što se netko ne slaže s drugim, ovaj mu radi o glavi i želi njegov pad. Pitamo se zašto bi netko želio zavesti bližnjega? Uvesti ga u zlo i propast. To svakako nije ni ljudski ni kršćanski. Isus nam je dao zapovijed ljubavi prema bližnjemu koju je proglasio čak jednakom kao i zapovijed ljubavi prema Bogu. Mogli bismo reći: bez ljubavi prema čovjeku, ljubav prema Bogu je laž. To možemo primijeniti i na Domovinu. Ako ne ljubimo sami sebe i svoju Domovinu, ne možemo ljubiti ni druge ljude i narode pa to znači da ne možemo ljubiti ni Boga.

Blaženi naš kardinal Alojzije Stepinac rekao je jednom akademičarima kako ljubav prema domovini nije samo dopuštena, nego ona je zapovjeđena! Jer kako će Bog dati svoju milost nekome koji prezire narav, a koja je pretpostavka milosti. Tako da su naravne stvari nužni preduvjet svakom nadnaravnom poretku i daru“, poručio je biskup te dodao kako se mi danas ponovno nalazimo u borbi za obranu naše Domovine. „Većina naših hrvatskih branitelja nosila je krunicu oko vrata i bila za dom spremna umrijeti.

Tada Crkva nije bila ni nepoželjna ni nazadna jer smo zajedno ginuli, bili u progonstvu, brinuli se za prognanike i izbjeglice, hrabrili i pridizali ljude i borili se za slobodu. To nam danas oni koji nikada nisu ništa žrtvovali za Domovinu ne priznaju niti ih to zanima. Mnoge danas zanima samo vlastiti interes, a briga za narod i Domovinu uglavnom je u srcu branitelja i malih ljudi koji njeguju u duši vjernost i čestitost.

Molimo danas Gospodina da takvi prevladaju, da nam Domovina opet bude ponosna, da se više i mi sami ponosimo djelima koja nam je Gospodin učinio i čini. Molimo Gospodina za sve poginule za Domovinu, molimo im mir i vječnu nagradu, a nama da ih ne zaboravimo niti njihove ideale te i mi svojim zalaganjem učvrstimo samopouzdanje i napredak svojoj domovini Hrvatskoj“.

Misno slavlje animirao je Mješoviti zbor katedralne župe uz orguljašku pratnju i vodstvo prof. Jelene Blašković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa Franjo: Židovi su naša braća i oni ne smiju biti proganjani

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u srijedu osudio antisemitizam, u vrijeme zabrinutosti zbog porasta antisemitizma u Europi.

“Židovi su puno patili kroz povijest”, rekao je papa Franjo tijekom opće audijencije srijedom na Trgu Svetog Petra, pri čemu je osudio “brutalnosti” holokausta.

“Svi smo bili uvjereni da je s time gotovo. Ali danas ponovno vidimo progone Židova ovdje i tamo. Braćo i sestre, to nije ljudski ili kršćanski. Židovi su naša braća i oni ne smiju biti proganjani. Razumijete”, rekao je Papa.

Ovoga mjeseca je osamdesetdevetogodišnjoj talijanskoj senatorici Liliani Segre, koja je preživjela holokaust, pružena policijska zaštita, nakon što su joj krajnji desničari prijetili smrću putem društvenih mreža. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

25. obljetnica diplomatskih veza Svete Stolice i Izraela obilježena u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i Veliki kancelar Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS) u Zagrebu pozdravio je sudionike Konferencije povodom 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael koja je u ponedjeljak 11. studenoga, u organizaciji Veleposlanstva Države Izrael, Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj, Zagrebačke nadbiskupije i HKS-a, te pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, svečano otvorena u Sveučilišnoj Velikoj dvorani.

– Gledajući nas ovdje okupljene, postaje jasno da taj događaj uspostave diplomatskih odnosa ima puno šire značenje od jednoga međudržavnog bilateralnog čina, ostvarenoga najprije potpisivanjem Temeljnoga ugovora u prosincu 1993. godine između Svete Stolice i Države Izrael, koji je stupio na snagu 10. ožujka 1994. godine, a zatim su se 15. lipnja 1994. godine otvorila veleposlanstva u Tel Avivu i Vatikanu. – kazao je kardinal Bozanić, upućujući, između ostaloga, zahvalan pozdrav predavačima koji su došli iz Izraela, Vatikana i Austrije kako bi pomogli razmatrati, prisjetiti se, ponovno otkriti duboke poveznice i izvorišta zajedničkoga hoda u dijalogu između kršćanstva i židovstva.

Govoreći kako je događaj od prije 25 godina znak koji ne prestaje privlačiti i poticati, Kardinal je istaknuo kako je uspostava diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael – plod ne samo dijaloga koji se oslanja na uvide i smjernice Drugoga vatikanskog koncila, nego i zauzetosti konkretnih ljudi potaknutih djelovanjem Božjega Duha, među kojima se s posebnim poštovanjem sjećamo pape Ivana Pavla II., kojega u Crkvi častimo kao sveca. (…) Ta 1994. godina, u povezanosti s papom Ivanom Pavlom II., draga je hrvatskomu narodu i našoj Crkvi, jer u rujnu te godine on je prvi put pohodio Hrvatsku u Zagrebu, i to upravo u godinama ratnih stradanja, dok smo čeznuli za slobodom i mirom, navodi Zagrebačka nadbiskupija.

Budući da uspostavljanje odnosa uvijek poziva na njihovo razvijanje i snažniju suradnju, Kardinal je naglasio kako je ovaj povod također važan za Hrvatsku kao okvir koji omogućuje bolje uzajamno poznavanje i jačanje povjerenja. – U tome imamo dragocjenu zajedničku baštinu, na koju se možemo osloniti i nadovezati. U Zagrebu i Hrvatskoj, ne previđajući bolnu prošlost i razne zaprjeke, postoji bogata baština, osobito duhovna i kulturološka, međuodnosa kršćanstva i židovstva, na koju se treba vraćati, ponirati u dubinu i upoznavati nepoznato, ali i ispravljati iskrivljeno.

Pritom ne smijemo prešućivati hrabre i neustrašive muževe i žene koji su nam ostavili sjajno svjedočanstvo kako se i u teškim vremenima pomaže, svjedoči ljubav i poštovanje. S njima se Hrvatska treba ponositi jer oni su vrijedni pozornosti na europskoj i svjetskoj razini. –

U svome govoru Kardinal je posebno izdvojio prisutnost mladih, naraštaja rođena tijekom proteklih 25 godina: – Sa sviješću da su posude u našim rukama i srcu krhke, njima prenosimo vjeru, nadu i ljubav, s porukom da iskrena vjera, premda življena u različitosti, ne zatvara; upravo kao što ni istina ne zatvara i ne razdvaja, nego povezuje. Ideologije se tomu protive, jer one razgrađuju i stvaraju sukobe. – rekao je Kardinal.

Napomenuvši kako današnji dan vidi i kao prihvaćanje odgovornosti za vrijeme koje nam je povjereno, jer je puno područja u kojima osjećamo da treba progovoriti mudrost ukorijenjena u Objavi, iskustvo pročišćeno trpljenjem, kultura koja je izrasla i raste iz židovsko-kršćanskih korijena, pazeći da se nikada ne udaljimo od zaštite ljudskoga života, govor je završio riječima: – Ovdje smo u iskrenosti svoje vjere i dobre volje. Siguran sam da će nas to jačati u zajedništvu istine, međusobnog poštovanja i zbližavanja u svjetlu Božjega Duha. –

Osim Kardinala, sudionike Konferencije pozdravili su predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Sebastian Rogač, Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, veleposlanik Države Izraela u Republici Hrvatskoj Ilan Mor i rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić.

Rektor Tanjić podsjetio je na riječi pape Franje upućene sudionicima Foruma o budućnosti zdravlja i ekosustavu sveučilišta organiziranog od strane Međunarodne federacije katoličkih sveučilišta prema kojima sveučilišni odgoj nije samo punjenje glave pojmovima: – Potrebna su tri jezika. Potrebno je da se u igru uključe različiti jezici: jezik uma, jezik srca i jezik ruku, tako da čovjek misli u skladu s onim što osjeća i čini, da osjeća u skladu s onim što misli i radi, da čini u skladu s onim što osjeća i misli.“ Prema tome, – i naš je današnji susret, kao i sva događanja vezana uz proslavu 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael, u svjetlu ove važne obljetnice i Papinih riječi zapravo dio odgojnog procesa u životnoj školi međusobnog upoznavanja, dijaloga i poštovanja Židova i katolika, upravo u svjetlu ove obljetnice, bez obzira kolikog godina imali i koje službe obnašali. – istaknuo je Rektor.

Također je posebno istaknuo studente, koji uza sve poteškoće, uče povezati različite jezike sporazumijevanja koji nam otkrivaju bogati, često bolni i nadom ispunjeni odnos Katoličke Crkve i židovstva te se referirao na riječi kardinala Jeana Marie Lustigera, nadbiskupa pariškoga koji je za uspješan kršćansko-židovski dijalog istaknuo četiri pretpostavke i tri koraka:

– Prvo, kršćani moraju poznavati oba Pisma, Novi Zavjet i Prvi Zavjet, drugo, potrebno je poznavati post-biblijsko židovstvo u svom njegovom bogatstvu, treće, potrebno je zajedno ostvarivati konkretne inicijative djelotvorne ljubavi, služenja, pravde i mira i četvrto, tamo gdje postoje sukobi potrebno je biti prisutan i sve učiniti da prestanu neprijateljstva i da se shvati bol drugoga. A tri potrebna koraka da se u svemu uspije su molitva, obraćenje srca, na hebrejskom teshuvah, pojedinca i zajednice te studij i proučavanje u međusobnom dijalogu. Vjerujem da ovaj današnji skup na našem sveučilištu, mjestu studija, podučavanja i dijaloga, vođen molitvom za obraćenje srca svakoga od nas može učvrstiti naš zajednički hod. – kazao je rektor Tanjić, posebno zahvalivši predavačima koji će pomoći razumjeti ono što čini jedinstvenima u različitosti i pomoći započeti procese razumijevanja produbljujemo i razvijamo.

Prisjećajući se povijesti odnosa Države Izrael i Katoličke crkve, veleposlanik Države Izraela u Republici Hrvatskoj Nj. E. Ilan Mor rekao je kako je Drugi vatikanski koncil omogućio „revoluciju“ odnosa između Katoličke crkve i židovskoga naroda. Sam je Koncil, kako je rekao, bio trenutak transformacije Katoličke crkve. Ujedno je izdvojio i važnost deklaracije Nostra aetate o odnosima Crkve prema nekršćanskim religijama, osobito četvrti odlomak deklaracije u kojoj se promišlja o odnosu Katoličke crkve i Židova. Nj. E. Mor pozvao je na međusobno duhovno poštivanje te njegovanje dijaloga i političkih odnosa te, citirajući papu Franju da kršćanin ne može biti antisemit zbog svojih židovskih korijena, naglasio važnost prenošenja poruke deklaracije Nostrae etate na sveučilištima, u Crkvi, u političkom životu i medijima, a ponajviše mladima jer, kako je zaključio, obrazovanje omogućava nadilaženje fanatizma i osposobljava za dijalog.

Izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Sebastian Rogač podsjetio je kako je Hrvatska 2017. obilježila četvrt stoljeća diplomatskih odnosa sa Svetom Stolicom, a iste godine i dvadesetu obljetnicu odnosa s Izraelom. – Sveta Stolica zauzima posebno mjesto u sveukupnoj povijesti hrvatske države i naroda. Naše spone s Rimom su čvrste i neraskidive. Na drugoj strani zajedničkog nam Mediterana, nedavnim uzvratnim državnim posjetom Predsjednice Republike Izraelu učvrstili smo snažne temelje prijateljstva i partnerstva između Hrvatske i Izraela te potvrdili zajedničku želju za trajnom i strateškom hrvatsko-izraelskom suradnjom. – kazao je Predsjedničin izaslanik, apostrofirajući kako su odnosi Svete stolice i Izraela presudni, ne samo u diplomatskom i političkom smislu, već kao most i platforma dijaloga i razumijevanja dviju vjera odnosno kršćana, katolika i Židova općenito zbog čega je, osobito u kontekstu sve većih globalnih izazova i prijetnji miru, važan međureligijski i međukulturni dijalog.

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Lingua, govoreći o teškoćama, ali i važnosti uspostave odnosa Svete Stolice i Države Izrael, apostrofirao je pontifikat pape Ivana Pavla II. koji je odrastao uz mnoge pripadnike židovskoga naroda te svjedočio holokaustu Drugoga svjetskoga rata. – Potrebno je vrijeme kako bi se izgradilo povjerenje i temelji za snažne odnose. Nadajmo se da će ova 25. obljetnica ojačati zajedničku volju Svete Stolice i države Izrael za rastućim uzajamnim povjerenjem i međusobnom poštovanju – kazao je mons. Lingua.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković u svome je obraćanju pozdravio inicijativu izraelskoga Veleposlanstva, Apostolske nuncijature i Hrvatskog katoličkog sveučilišta da se ovaj važan događaj obilježi i u Hrvatskoj. – Porukama na ovoj Konferenciji dat ćemo snažnu potporu daljnjem osnaživanju odnosa između Svete Stolice i Države Izrael i kršćansko-židovskih veza. – kazao je. Istaknuvši također kako su za Hrvatsku posebni značajni odnosi sa Svetom Stolicom i Državom Izrael baš kao što su kroz cijelu hrvatsku povijest do danas za hrvatski narod iznimno važni odnosi s Katoličkom crkvom, napomenuo je kako je katolička vjera uvijek bila temelj hrvatskog nacionalnog jedinstva, kohezije, opstojnosti, otpora i borbe za slobodu, te da – u Izraelu Hrvatska vidi istinskog prijatelja s kojim želi dalje razvijati partnerski odnos i svekoliku suradnju. –

Dva glavna predavanja na Konferenciji održat će rabin prof. dr. sc. Daniel Sperber sa Sveučilišta Ban-Ilan u Ramat Ganu iz Izraela, koji će govoriti o viziji Nostra aetate sa židovske strane, te salezijanac dr. sc. Norbert Hofmann, tajnik Povjerenstva Svete Stolice za vjerske odnose sa židovstvom i jedan od vodećih stručnjaka za odnose sa židovstvom pri Svetoj Stolici. Tajnik Hofmann govorit će o trenutnoj situaciji po pitanju dijaloga između katolika i Židova. U drugom dijelu sudjeluju doc. dr. sc. Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koji će govoriti o duhovnom i političkom zbližavanju kršćana i Židova od devedesetih godina 20. stoljeća do danas, zatim glavni rabin izv. prof. dr. sc. Kotel Da-Don s temom odnosa između judaizma i Rimokatoličke crkve i 25. obljetnice diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izraela s teološke perspektive i austrijski teolog prof. dr. sc. Jan-Heiner Tück sa Sveučilišta u Beču koji će govoriti o „vraćanju Isusa“ u židovstvo kao poticaju za kršćansku teologiju.

Na Konferenciji sudjeluju brojni visoki uzvanici, nositelji građanskih vlasti, predstavnici i članovi akademskih i odgojno-obrazovnih ustanova, političkoga i poslovnoga svijeta, umjetnosti, kulture i medija.

U nastavku pročitajte pozdravni govor kardinala Bozanića u cijelosti:

Pozdravni govor na otvorenju konferencije prigodom 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael (1994. – 2019.) Hrvatsko katoličko sveučilište, 11. studenoga 2019.

1. Danas sam istinski radostan i zahvalan Gospodinu što vas, kao zagrebački nadbiskup, mogu pozdraviti ovdje u dvorani Hrvatskoga katoličkog sveučilišta na početku konferencije, organizirane prigodom 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izrael.
Gledajući nas ovdje okupljene, postaje jasno da taj događaj uspostave diplomatskih odnosa ima puno šire značenje od jednoga međudržavnog bilateralnog čina, ostvarenoga najprije potpisivanjem Temeljnoga ugovora u prosincu 1993. godine između Svete Stolice i Države Izrael, koji je stupio na snagu 10. ožujka 1994. godine, a zatim su se 15. lipnja 1994. godine otvorila veleposlanstva u Tel Avivu i Vatikanu.
Želim da se svaki i svaka od vas osjećate srdačno dobrodošlima na ovom akademskom činu i da čujete riječ poštovanja i prihvaćanja, a među nama posebnim pozdravom ističem one čija je prisutnost osobito znakovita u ovome susretu.

2. Pozdravljam predstavnika pape Franje u Republici Hrvatskoj, preuzvišenoga gospodina apostolskoga nuncija mons. Giorgia Lingu i Njegovu ekselenciju, veleposlanika Države Izrael u Republici Hrvatskoj, gospodina Ilana Mora.
Pozdravljam Predsjednika Hrvatskoga Sabora, gospodina Gordana Jandrokovića, kao i izaslanika predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar-Kitarović, gospodina Sebastiana Rogača.

Pozdravljam cijenjenu gospodu rabine i sve članove židovskih zajednica. Pozdrav upućujem subraći biskupima, svećenicima i sestrama redovnicama. Pozdravljam nositelje građanskih vlasti te predstavnike i članove akademskih, kulturnih institucija. Poseban pozdrav upućujem studentima, nastavnicima i djelatnicima Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, na čelu s veleučenim gospodinom rektorom, prof. dr. Željkom Tanjićem.
Zahvalan pozdrav upućujem predavačima koji su došli iz Izraela, Vatikana i Austrije i koji će nam danas pomoći razmatrati, prisjetiti se, ponovno otkriti duboke poveznice i izvorišta zajedničkoga hoda u dijalogu između kršćanstva i židovstva.

3. Na početku ove konferencije smatram važnim podsjetiti da je događaj od prije dvadeset i pet godina znak koji ne prestaje privlačiti i poticati. On je plod ne samo dijaloga koji se oslanja na uvide i smjernice Drugoga vatikanskog koncila, nego i zauzetosti konkretnih ljudi potaknutih djelovanjem Božjega Duha, među kojima se s posebnim poštovanjem sjećamo pape Ivana Pavla II., kojega u Crkvi častimo kao sveca. Sveti papa Ivan Pavao II. svojom je osobnošću, blizinom židovskomu narodu i svima koji trpe, svojom gorljivošću za mir i evanđeoskim osjećajem za pravednost, pozivao na otvorenost i svjedočio neprolazne vrjednote, utemeljene na dostojanstvu čovjeka kao Božjega stvorenja i na slobodi koja teži prema dobru i suradnji s drugima.
Ta 1994. godina, u povezanosti s papom Ivanom Pavlom II., draga je hrvatskomu narodu i našoj Crkvi, jer u rujnu te godine on je prvi put pohodio Hrvatsku u Zagrebu, i to upravo u godinama ratnih stradanja, dok smo čeznuli za slobodom i mirom.

4. Osjećam se potaknutim reći i to da je ovaj povod važan za nas u Hrvatskoj. Uspostavljanje odnosa uvijek poziva na njihovo razvijanje i snažniju suradnju. To je okvir koji omogućuje bolje uzajamno poznavanje i jačanje povjerenja.

U tome imamo dragocjenu zajedničku baštinu, na koju se možemo osloniti i nadovezati. U Zagrebu i Hrvatskoj, ne previđajući bolnu prošlost i razne zaprjeke, postoji bogata baština, osobito duhovna i kulturološka, međuodnosa kršćanstva i židovstva, na koju se treba vraćati, ponirati u dubinu i upoznavati nepoznato, ali i ispravljati iskrivljeno. Pritom ne smijemo prešućivati hrabre i neustrašive muževe i žene koji su nam ostavili sjajno svjedočanstvo kako se i u teškim vremenima pomaže, svjedoči ljubav i poštovanje. S njima se Hrvatska treba ponositi jer oni su vrijedni pozornosti na europskoj i svjetskoj razini.

Zbog toga me ovdje osobito raduje prisutnost mladih, naraštaja rođena tijekom proteklih dvadeset i pet godina. Sa sviješću da su posude u našim rukama i srcu krhke, njima prenosimo vjeru, nadu i ljubav, s porukom da iskrena vjera, premda življena u različitosti, ne zatvara; upravo kao što ni istina ne zatvara i ne razdvaja, nego povezuje. Ideologije se tomu protive, jer one razgrađuju i stvaraju sukobe.

Zato današnji dan vidim i kao prihvaćanje odgovornosti za vrijeme koje je povjereno nama. Puno je područja u kojima osjećamo da treba progovoriti mudrost ukorijenjena u Objavi, iskustvo pročišćeno trpljenjem, kultura koja je izrasla i raste iz židovsko-kršćanskih korijena, pazeći da se nikada ne udaljimo od zaštite ljudskoga života.

Dragi prijatelji, organizatori, sudionici i gosti, ovdje smo u iskrenosti svoje vjere i dobre volje. Siguran sam da će nas to jačati u zajedništvu istine, međusobnog poštovanja i zbližavanja u svjetlu Božjega Duha.
Molim Gospodina da nas sve blagoslovi i prati svojom ljubavlju i mirom. Šalóm!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati