Pratite nas

Religija i Vjera

Biskup Košić: Nakon odluke o suverenosti počela je agresija na Hrvatsku

Objavljeno

na

„Danas naša Domovina slavi Dan državnosti. Naime, na današnji je dan, 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio Odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kao neovisne države. Usput budi rečeno da su iz sabornice izišli oni zastupnici koji nisu željeli samostalnu Hrvatsku.

Prije je toga na referendumu koji je održan 19. svibnja te 1991. godine glasovala ogromna većina naroda – preko 93%. No, premda je narod slavio i očekivao da će samostalna država Hrvatska, po demokratski iskazanoj volji naroda, započeti mirno svoj samostalni život, već sljedeći dan, 26. lipnja u našoj Glini je započeo nametnuti rat, brutalna agresija Srbije na Hrvatsku, u kojoj je stradalo silno mnogo naših ljudi, prema Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar”, bilo je 15.970 žrtava rata na hrvatskoj strani, od toga 8.147 palih branitelja, 6.605 ubijenih civila te 1.218 nestalih osoba, od toga preko 600 civila. Svi znamo što se i zašto to sve događalo, pa ipak još postoje neki koji to niječu i izvrću činjenice “, podsjetio je na početku svoje homilije sisački biskup Vlado Košić predvodeći na Dan državnosti, u nedjelju 25. lipnja svečano misno slavlje za Domovinu.

U koncelebraciji bili su kancelar mons. Marko Cvitkušić i katedralni župnik preč. Marko Karača, a misi su uz vjernike nazočili i predstavnici državne, županijske i gradske vlasti.

U nastavku biskup je upozorio kako bi i za Drugi svjetski rat i poraće i za Domovinski rat trebalo konačno napraviti službenu istinitu reviziju povijesti. „Neki se groze riječi ‘revizija povijesti’, što i ne bi bilo dobro kada bi se izvrtala istina koja se dogodila. Međutim, nama se još uvijek nameće neistinita povijest koju u svakom slučaju treba revidirati jer je samo istina temelj svakog razvoja i napretka. Dobro znamo da su nam o Drugom svjetskom ratu i poraću lažnu povijest nametnuli u Jugoslaviji komunisti, a na žalost i događaje iz nedavnog Domovinskog rata iskrivljuju oni koji ne vole samostalnu hrvatsku državu. To bi trebalo promijeniti, po uzoru na Poljsku koja je 2016. godine donijela tzv. antikomunistički zakon koji zabranjuje veličanje osoba, događaja, simbola iz komunističkog razdoblja. Jedino u tom slučaju, naime kada bi i Hrvatska to učinila, bi i oni koji ne vole današnju samostalnu Hrvatsku trebali prestati s lažima. To je dakle nužno, samo se pitamo, imamo li mi takvu vlast koja će to učiniti, kao što je to učinila Poljska“.

Biskupova homilija

Biskup je rekao kako se danas moli i za domovinu Hrvatsku, njezine državljane, za sve seljake i građane, za djecu i mlade, za roditelje i starce. „Molimo se osobito da u našoj Domovini bude djece, da mladi ljudi ostanu u Hrvatskoj i ne odlaze u tuđinu, molimo se za ljude na vlasti, da osiguraju uvjete za sve koji žive u Hrvatskoj da mogu raditi i živjeti od svoga rada, da mogu uzdržavati obitelj i svoju djecu, da ih mogu školovati i da čitav naš narod napreduje u miru i slozi, u domoljublju i čovjekoljublju. Da bi pak moglo biti domoljublja i čovjekoljublja, potrebno nam je na prvom mjestu Bogoljublje jer čovjek koji Boga ne priznaje niti voli, ne može poštovati ni voljeti druge ljude, pa ni sebe samoga, a kamoli svoju domovinu.

Stoga danas i ima javnih osoba koji bez srama ističu da ne vole domovinu – čak govore kako je to neki relikt prošlosti, da je to nazadno i u suvremenom životu nepotrebno, ima na žalost i mnogo medijskih djelatnika koji bez imalo nacionalnog osjećaja svojim djelovanjem zagađuju prostor domovinskog života, tako da bismo željeli da se već jednom omogući onima, kojih je sigurno većina, da oni govore o ljubavi prema Domovini, o ljubavi prema svakom čovjeku, o obitelji i roditeljima koji vole djecu i koji imaju brojnu djecu, o djeci i mladima koji vole svoje roditelje, da ukupno ozračje u našoj Domovini bude pozitivnije“, ustvrdio je biskup.

Govoreći o pročitanoj Božjoj Riječi biskup je rekao kako se pročitano može primijeniti i na našu Domovinu i ispravan odnos prema našem narodu. „Prorok Jeremija (Jr 20,10-13) govori o negativnom govoru u svome židovskom narodu: ‘Čuh klevete mnogih: ‘Užas odasvud! Prijavite! Mi ćemo ga prijaviti.’ Svi koji mi bijahu prijatelji čekahu moj pad. ‘Možda ga zavedemo, pa ćemo njim ovladati i njemu se osvetiti!’ Nije li to posve nevjernički stav? Proroka žele ušutkati tako da ga kleveću, da šire dezinformacije, negativno raspoloženje – kako je oko nas posvuda samo užas, da nema ništa dobra (!), te čak i bivši prijatelji čekaju njegov pad i žele ga zavesti. Naš papa Franjo često govori kako je razorno ogovaranje i kako je otrovno međusobno klevetanje. A danas je to gotovo normalno.

Posvuda se ljude osuđuje, izriču se teške optužbe a bez argumenta, te samo zato što se netko ne slaže s drugim, ovaj mu radi o glavi i želi njegov pad. Pitamo se zašto bi netko želio zavesti bližnjega? Uvesti ga u zlo i propast. To svakako nije ni ljudski ni kršćanski. Isus nam je dao zapovijed ljubavi prema bližnjemu koju je proglasio čak jednakom kao i zapovijed ljubavi prema Bogu. Mogli bismo reći: bez ljubavi prema čovjeku, ljubav prema Bogu je laž. To možemo primijeniti i na Domovinu. Ako ne ljubimo sami sebe i svoju Domovinu, ne možemo ljubiti ni druge ljude i narode pa to znači da ne možemo ljubiti ni Boga.

Blaženi naš kardinal Alojzije Stepinac rekao je jednom akademičarima kako ljubav prema domovini nije samo dopuštena, nego ona je zapovjeđena! Jer kako će Bog dati svoju milost nekome koji prezire narav, a koja je pretpostavka milosti. Tako da su naravne stvari nužni preduvjet svakom nadnaravnom poretku i daru“, poručio je biskup te dodao kako se mi danas ponovno nalazimo u borbi za obranu naše Domovine. „Većina naših hrvatskih branitelja nosila je krunicu oko vrata i bila za dom spremna umrijeti.

Tada Crkva nije bila ni nepoželjna ni nazadna jer smo zajedno ginuli, bili u progonstvu, brinuli se za prognanike i izbjeglice, hrabrili i pridizali ljude i borili se za slobodu. To nam danas oni koji nikada nisu ništa žrtvovali za Domovinu ne priznaju niti ih to zanima. Mnoge danas zanima samo vlastiti interes, a briga za narod i Domovinu uglavnom je u srcu branitelja i malih ljudi koji njeguju u duši vjernost i čestitost.

Molimo danas Gospodina da takvi prevladaju, da nam Domovina opet bude ponosna, da se više i mi sami ponosimo djelima koja nam je Gospodin učinio i čini. Molimo Gospodina za sve poginule za Domovinu, molimo im mir i vječnu nagradu, a nama da ih ne zaboravimo niti njihove ideale te i mi svojim zalaganjem učvrstimo samopouzdanje i napredak svojoj domovini Hrvatskoj“.

Misno slavlje animirao je Mješoviti zbor katedralne župe uz orguljašku pratnju i vodstvo prof. Jelene Blašković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Biskupi pozivaju da se i ove godine 18. studenog u 18.11 sati oglase crkvena zvona u znak sjećanja na žrtvu Vukovara

Objavljeno

na

Objavio

Plenarno, 59. zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića u Zagrebu od 16. do 18. listopada 2019. Na zasjedanju su uz članove HBK sudjelovali delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine vojni ordinarij Tomo Vukšić, srijemski biskup Đuro Gašparović i subotički biskup Ivan Penzeš, prenosi ika.hkm.hr

Pozdravljajući nazočne na početku zasjedanja nadbiskup Puljić posebno je pozdravio i izrazio dobrodošlicu novom apostolskom nunciju u Republici Hrvatskoj nadbiskupu Giorgiu Lingui poželjevši mu plodnu i uspješnu misiju u našoj zemlji. Zaželio je dobrodošlicu i novom članu Hrvatske biskupske konferencije imenovanom varaždinskom biskupu mons. Boži Radošu sa željom da njegov rad bude plodan i blagoslovljen. Predsjednik HBK ujedno je zahvalio dosadašnjem varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku za sve dobro što je učinio u biskupiji i u konferenciji napose za višegodišnje vodstvo Hrvatskog Caritasa.

Nakon prihvaćanja zapisnika s prošlog zasjedanja biskupi su upoznati s prijedlogom Kurikula katoličkih škola i odobrili su njegovu provedbu. Naime, predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje požeški biskup Antun Škvorčević potaknuo je uključivanje katoličkih škola u reformu kurikula kako bi se definirale posebnosti i istaknuo identitet katoličkih škola. U tome smislu prošle godine osnovano je Povjerenstvo za izradu plana i programa u katoličkim školama koje je priredilo dva dokumenta. Jedan sadrži opće dopune kurikula za potrebe katoličkih škola, a drugi dopune kurikula za svaki pojedini nastavni predmet u čijoj su izradi sudjelovali učitelji i nastavnici katoličkih škola. Probna provedba dopunjenih kurikula u svim katoličkim osnovnim i srednjim školama započela je u ovoj školskoj godini 2019./2020. Istaknuta je potreba nastavka jačanja autentičnosti katoličkih škola i njihovih standarda obrazovanja kako bi se u njima održao katolički identitet.

Na zasjedanju je razmotren nacrt poruke HBK o ekumenizmu koja bi trebala dati smjernice i nove poticaje za promicanje ekumenizma u našoj stvarnosti. U raspravi su biskupi istaknuli važnost objavljivanja takvog dokumenta te su ga uz pojedine prijedloge uputili na daljnju doradu.

Budući da je imenovanjem mons. Bože Radoša varaždinskim biskupom upražnjeno mjesto rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, biskupi su na zasjedanju razmatrali pitanje njegovog nasljednika.

Jedna od tema zasjedanja bilo je funkcioniranje i djelovanje crkvenih medija napose onih koji su u mjerodavnosti Hrvatske biskupske konferencije. Istaknute su pozitivne strane objedinjavanja medija HBK u Hrvatsku katoličku mrežu (HKM) koja je zaživjela prošle godine u novim prostorima u sjedištu HBK. Biskupi su izrazili zahvalnost svim djelatnicima na trudu koji svakodnevno ulažu u zahtjevnu zadaću stvaranja bogatog medijskoga sadržaja u svim sastavnicama HKM-a: Hrvatskom katoličkom radiju, Informativnoj katoličkoj agenciji te novim medijima. Ujedno su istaknuti i izazovi s kojima se ta medijska kuća suočava napose u smislu svojeg specifičnog poslanja na hrvatskoj medijskoj sceni kao i u sklopu evangelizacijskog poslanja Crkve u našem vremenu. U tome smislu biskupi su dali poticaje da se u našim crkvenim medijima još više poradi na evangelizaciji, apostolatu, duhovnosti, promicanju kršćanske umjetnosti, kulture, kao i društvenoj dimenziji vjere i odgoju. Isto tako istaknuto je kako iskustvo stečeno od uspostave HKM-a može biti dragocjeno za ozbiljniju analizu radi daljnjega razvoja i unaprjeđenja cijeloga sustava.

Biskupi su zatim podrobnije upoznati sa sadržajem dokumenta „Muško i žensko stvori ih“ koje je u lipnju ove godine objavila Kongregacija za katolički odgoj. Podnaslov toga dokumenta sažima razlog njegova nastanka a glasi „Prema putu dijaloga o pitanjima roda (gender) u obrazovanju“. Dokument ima za cilj pomoći onima koji djeluju na području odgoja i obrazovanja novih naraštaja u odnosu na pitanja ljudske afektivnosti i seksualnosti, jer se nalazimo u vremenu, kako stoji u dokumentu, ,,kulturne dezorijentacije“ koju je donijela sa sobom pojava rodne ideologije. Kongregacija za katolički odgoj željela je jasno iznijeti crkveni nauk te donijeti odgojne smjernice u odnosu na tu pojavu, ali i predstaviti metodologiju dijaloga s obzirom na pitanja ljudske spolnosti koja su u središtu diskusije.

Članovi HBK podržali su prijedlog Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve da se od 23. do 25. listopada 2020. održi Šesti hrvatski socijalni tjedan. Glavna tema toga skupa bit će „Demografija – iseljavanje – migracije“. Prihvaćen je i prijedlog da za predsjednika Programskog odbora tjedna bude imenovan prof. dr. Gordan Črpić, a za dopredsjednika mr. Zvonimir Ancić.

Na kraju drugog dana zasjedanja u četvrtak, 17. listopada, hrvatski su biskupi slavili svečanu euharistiju u zagrebačkoj prvostolnici s novim apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupom Giorgiom Linguom na početku njegove službe u našoj zemlji.

Između ostaloga na ovom je zasjedanju odlučeno da Odbor za mlade HBK više neće biti glavni organizator Festivala duhovne glazbe Uskrsfest. Naime, u organizaciju toga festivala koji se održava od 1979. godine Odbor za mlade HBK uključio se 2004. godine.

Predsjednici pojedinih tijela, Komisija, Vijeća i Odbora HBK podnijeli su redovita godišnja izvješća.

Na zasjedanju su donesene i odluke o pojedinim mandatima u tijelima HBK. Za novog delegata HBK pri Komisiji biskupskih konferencija zemalja Europske Unije – COMECE izabran je bjelovarsko križevački biskup Vjekoslav Huzjak, a za zamjenika porečki i pulski biskup Dražen Kutleša. Pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško ponovno je izabran za nacionalnog delegata za međunarodne euharistijske kongrese.

Kalendar događanja Hrvatske biskupske konferencije u idućem razdoblju uključuje izvanredna zasjedanja 27. siječnja i 9. lipnja 2020. Redovita plenarna zasjedanja Sabora HBK održat će se od 21. do 23. travnja 2020. te 20. do 22. listopada u Zagrebu. Susret članova HBK s redovničkim poglavarima i poglavaricama bit će upriličen 8. lipnja 2020. Deveti pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike održat će se 3. i 4. ožujka 2020. u Zagrebu. Susret hrvatske katoličke mladeži održat će se u Zagrebu 9. i 10. svibnja 2010. U Šibeniku će 21. lipnja 2020. biti proslavljena 50. obljetnica proglašenja svetim Nikole Tavelića. Šesti hrvatski socijalni tjedan održat će se od 23. do 25. listopada 2020. u Zagrebu. Međunarodni znanstveni simpozij u povodu 100. obljetnici smrti biskupa Antuna Mahnića bit će upriličen 12. prosinca 2020., a svečana misa u krčkoj katedrali sutradan, 13. prosinca 2020.

Biskupi pozivaju da se i ove godine 18. studenog u 18.11 sati oglase crkvena zvona u znak sjećanja na žrtvu Vukovara i na sve žrtve Domovinskoga rata.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Puljić: Biskup Pero Sudar je čovjek zdravih prosudbi, mudrih savjeta i vjeran Crkvi i svom hrvatskom narodu

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je papa Franjo, 18. listopada 2019. prihvatio odreknuće od službe pomoćnog biskupa vrhbosanskog mons. Pere Sudara, nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić za KTA BK BiH je govorio o sada umirovljenom pomoćnom biskupu vrhbosanskom mons. Peri Sudaru.

Kardinal Puljić je rekao kako mu nije poznat tekst kojeg je mons. Sudar napisao Svetom Ocu, ali zna da je spomenuo zdravstvene razloge.

Ispričao je i detalje je kako je on 6. siječnja 1994. tadašnjeg rektora Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa mons. Peru Sudara posvetio za pomoćnoga biskupa u opkoljenom Sarajevu tijekom rata.

– Bilo je to vrlo teško vrijeme kada su granate padale na sve strane, pa i na samu Vrhbosansku bogosloviju gdje je bio pripremljen zajednički objed. Hvala Bogu, nitko nije stradao. Njegova posveta bila je pozitivna poruka narodu koji je strahovao za opstanak, pogotovo jer je on snažno nastupao s nadom, rekao je kardinal.

Biskup Sudar prošao je s kardinalom Puljićem ili sam tijekom i nakon rata brojna mjesta stradanja te vodio brojne projekte. Jedan od njih je i partnerstvo župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

– I prije nego je postao biskup, zajedno smo obilazili mjesta stradanja, a s nama je koji put bio i pokojni fra Ljubo Lucić. Svjedok je našeg stradanja. Posebno u ratnom vremenu i u prvim godinama poraća, ali i danas posebno značenje ima njegov hrabri stav za naš ostanak i opstanak na ovim prostorima. Tijekom vođenja programa partnerstva između župa Vrhbosanske nadbiskupije u poratnim godinama učinio je brojne poteze potpore da se dižemo iz pepela i gledamo s vjerom u budućnost, ispričao je kardinal.

Kardinal Puljić je ispričao kako je biskup Sudar začetnik ideje o katoličkim školama što je njemu i povjereno kao promicatelju katoličkog školstva u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

– Uspješno je stvarao strukturu rada, obnove i izgradnje zdanja te praćenje rada. Kasnije je i Biskupska konferencija BiH povjerila mu poslanje da to radi i u njezino ime kao predsjednik Pedagoškog vijeća Sustava katoličkih škola za Europu, rekao je kardinal.

Biskup Sudar godinama je bio kardinalov najbliži suradnik, i o tome je rekao nekoliko riječi.

– Biskup Sudar je čovjek vrlo zdravih prosudbi, mudrih savjeta i vjeran Crkvi i svom hrvatskom narodu. Ima poseban osjećaj za one koji trpe bilo siromaštvo bilo nepravdu. Njegove propovijedi i predavanja vrlo su domišljeni s mudrim porukama, rekao je kardinal Puljić u razgovoru za KTA koji je vodio Ivo Tomašević.

Podsjetimo, vijest o ostavci biskupa Pere Sudara objavio je danas (18. listopada) u podne Tiskovni ured Svete Stolice.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari