Pratite nas

Religija i Vjera

Biskup Košić: Naša Vlada, i predsjednik i članovi, svojim prihvaćanjem IK pljunuli su nama katolicima u lice

Objavljeno

na

Foto: Sisačka biskupija

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je na Nedjelju muke Gospodnje, Cvjetnicu, 25. ožujka u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku, svečano misno slavlje kojem je prethodio blagoslov maslinovih grančica i procesija kroz Gradski park, kao spomen Isusova ulaska u Jeruzalem.

U koncelebraciji bili su generalni vikar biskupije mons. Marko Cvitkušić, katedralni župnik preč. Marko Karača, supsidijar preč. Milan Begić i vikar katedralne župe vlč. Vedran Pejak-Pašić.

Na početku pjevanu Muku Gospodina našega Isusa Krista po Marku izveli su preč. Begić i bogoslovi Valentino Ljevar i Fran Bijelić uz podršku Katedralnog zbora pod ravnanjem prof. Jelene Blašković.

U homiliji govoreći o pročitanom Evanđelju i Isusovom svečanom ulasku u Jeruzalem biskup je rekao kako je to bio kraljevski ulazak u grad u kojem će on za nekoliko dana doživjeti najveća poniženja, odbacivanje, lažne optužbe i samu smrtnu osudu. „Ipak, trebalo je da on uđe u Jeruzalem kao onaj koji dolazi u ime Gospodnje, kao Mesija koji donosi mir – jer je magarac simbol mira, za razliku od konja koji je bio ratni simbol.

Trebalo je to upravo zato jer je slijedila – muka, raspeće i smrt. To što smo i mi, poput židovskih suvremenika Isusovih, ponijeli grane maslina i palmi, što smo pošli u povorci pjevajući pjesme Kristu Kralju, znači da i mi sudjelujemo u Isusovoj muci.

Premda toga nismo uvijek svjesni, željeli bismo si posvijestiti tu činjenicu. I naš je životni put hod s Kristom poniženim, klicanje i veličanje ali i nošenje križa“.

Homilija na Cvjetnicu

Mk 11,1-10; u misi: Iz 50,4-7; Ps 22,8-9.17-20.23-24; Fil 2,6-11; Mk 14,1 – 15,47/

Dragi vjernici,

Danas smo ušli u Tjedan muke Gospodnje, dapače i današnja se nedjelja naziva nedjeljom muke Gospodnje. Ona ima dva dijela: prvi je bio čitanje Evanđelja o Isusovom svečanom ulasku u Jeruzalem, te drugi dio s čitanjima iz SZ i NZ te muke Gospodina našega Isusa Krista po Marku.

Isusa su, čuli smo u izvješću, pozdravljali građani Jeruzalema kad je on jahao na magarcu tako što su mu klicali: „Hosana!“ i „Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!“ Bio je to kraljevski ulazak u grad u kojem će međutim Isus za par dana doživjeti najveća poniženja, odbacivanje, lažne optužbe i samu smrtnu osudu. Ipak, trebalo je da on uđe u Jeruzalem kao onaj koji dolazi u ime Gospodnje, kao Mesija koji donosi mir – jer je magarac simbol mira, za razliku od konja koji je bio ratni simbol. Trebalo je to upravo zato jer je slijedila – muka, raspeće i smrt.

To što smo i mi, poput židovskih suvremenika Isusovih, ponijeli grane maslina i palmi, što smo pošli u povorci pjevajući pjesme Kristu Kralju, znači da i mi sudjelujemo u Isusovoj muci. Premda toga nismo uvijek svjesni, željeli bismo si posvijestiti tu činjenicu. I naš je životni put hod s Kristom poniženim, klicanje i veličanje ali i nošenje križa.

Uvod u muku Kristovu bilo je čitanje knjige proroka Izaije (Iz 50, 4-7). Kao da sam Krist govori po proroku o svojoj patnji, o tome kako je odbačen i popljuvan, kako je predan na volju mučiteljima: „Lica svojeg ne zaklonih od pogrda, ali znam da se neću postidjeti.“ – kaže Mesija koji trpi, ali koji zna zašto je to trpljenje dragovoljno preuzeo.

Psalam 22. je molitva pravednika koji nevin trpi. Najteže mu je što osjeća da ga je i Bog napustio, no na kraju svoje molitve iznosi Bogu svoju nadu da će mu Bog pohititi u susret.

Pavlova poslanica Filipljanima (Fil 2, 6-11) je pjesma o Kristu poniženom i uzvišenom: Apostol kaže da on „ponizi sam sebe poslušan do smrti, smrti na križu… zato ga Bog preuzvisi.“

Muka Kristova kako ju opisuje sveti Marko (Mk 14, 1 – 15, 47) koju smo danas slušali je puna dramatike, puna teških momenata ali i poučnih i simboličkih elemenata koji daju nazrijeti tko je Isus i zašto je trpio. Dapače, iz Markova se opisa jasno vidi i to da on zna kako je Krist po svojoj muci pobijedio đavla i svako zlo i grijeh, te da je ta njegova muka – slavna!

Upravo o takvom muci Kristovoj govori i čitava današnja liturgija. Jer nije Krist trpio da bismo ga mi sažalijevali, nije on podnosio nepravdu jer je bio slab i nemoćan, nego baš stoga što je Sin Božji, što je moćan vladar i kralj svega svijeta on je muku svijeta i svakog čovjeka ponio na svojim leđima da bi ju pobijedio i svemu svijetu donio novi život, pun radosti i smisla.

Pred našim se očima redaju slike: glavari svećenički i pismoznanci kuju zavjeru; Isusa u Betaniji pomazuje jedna žena skupocjenom pomašću – on kaže da je to njemu učinila za ukop; Juda, jedan od apostola, izdaje Isusa; na pashalnoj večeri Isus blaguje s učenicima i razgovara s njima o izdaji; daje im euharistiju – svoje tijelo i krv u kruhu i vinu; nakon večere Isus moli u Getsemanskom vrtu, a učenici spavaju; Isusa su uhvatili stražari velikog svećenika nakon što ga je Juda izdao svojim poljupcem; Isus je doveden pred Veliko vijeće koje ga ispituje, a on ne odgovara; Petar je Isusa triput zatajio; carski namjesnik Pilat ispituje Isusa i želi ga pustiti ali narod traži Isusovu smrt te im on popušta i osuđuje ga, a pušta na slobodu razbojnika Barabu; Isusa izruguju Pilatovi vojnici; Isus nosi svoj križ na Golgotu gdje ga rimski vojnici razapinju među dva razbojnika; Isus visi na križu do devete ure i tada umire; izdaleka ga slijede žene; pokapa ga Josip iz Arimateje u novi grob.

Svi su nam ti podaci poznati, no Evanđelista je želio iznijeti opis Kristove muke da bi u nama probudio svijest koliko je Bog nas volio, koliko je bio spreman dati za nas, koliko je velika Božja ljubav. S druge strane: koliko je slab čovjek – jedan Isusov apostol ga izdaje, drugi ga zatajuje; Pilat ga nevina osuđuje, vojnici i svjetina mu se podruguju. Ipak ima tu i ljudi koji su sućutni, koji ga prate s ljubavlju: Petar plače kad spoznaje svoju slabost, Šimun Cirenac mu pomaže nositi križ, žene ga prate i plaču nad njim, a Josip iz Arimateje ga pokapa u svoj grob. Na kraju, nakon što Isus umire na križu, rimski satnik zaključuje: „Doista, ovaj čovjek bijaše Sin Božji!“ I mi bismo trebali doći do tog zaključka i zahvalno se pokloniti Gospodinu koji je za nas, premda Bog, trpio i umro.

Gdje smo tu mi? Zna Gospodin da smo slabi, zato je i ponio križ za sve nas. Koliko je strašan Judin poljubac! Da ga je bar ošamario, ne, Juda je Isusa poljubio. Ono što bi trebao biti znak ljubavi i nježnosti, on je pretvorio u znak prijevare i izdaje. Koliko prijetvornosti često ima u svima nama ljudima!

Kada bismo trebali biti blizu onima koji trpe, mi okrećemo oči od njih; kada bismo trebali priskočiti u pomoć, mi radije ostajemo u svojoj komotnosti; kada bismo trebali dići svoj glas protiv nepravde i protiv zala ovog svijeta, mi radije šutimo… Judin poljubac! Koliko je to strašna pouka – za sve ljude, za sva vremena. A jesmo li što naučili, jesmo li spremni priznati svoje nedosljednosti i ispraviti ih, poći za Isusom i nositi svoj križ s vjerom da je to put spasenja?

Molimo danas, braćo i sestre, Gospodina koji je za nas trpio, koji je za nas bio nepravedno osuđen, koji je bio izrugivan, nosio svoj križ i bio raspet, da i mi ne jadikujemo i ne izmičemo kada nas drugi ne razumiju, kada nam podmeću i žele ukloniti s lica zemlje…

I danas se Krista razapinje kada se ponižava, vrijeđa i progoni Crkvu. Naša Vlada, i predsjednik i članovi, svojim prihvaćanjem Istambulske konvencije pljunuli su nama katolicima u lice, ali još postoje i naši narodni zastupnici u Hrvatskom saboru koji ne smiju, ako su vjernici, dati svoj glas za tu ratifikaciju. Ne smiju to ni oni koji su nevjernici, zbog pravnih i moralnih razloga i zato što bi se time prihvatio nadzakon koji bi nadzirao domaće zakone. A radi se o duboko nekršćanskom zakonu i, kako je rekao predsjednik HBK, oni koji to zlo podupiru sami sebe ekskomuniciraju iz Katoličke Crkve. Molimo se, braćo i sestre, i dalje da to zlo ne prevlada.

Krist je pobijedio. On će dati da i mi s njime pobijedimo. No, kroz mnoge nam je nevolje proći… ali s vjerom, uzdignute glave, svjesni da nismo sami i da je to put spasenja.

Zato: „Klanjamo Ti se, Kriste, i blagoslivljamo Te jer si po svojem svetom Križu pobijedio svijet!“ Amen.

 

Biskup Košić poručio zastupnicima: Ako ste vjernici, katolici: NE SMIJETE DATI SVOJ GLAS ZA IK!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Željko Barbarić novi magistar znanosti s Fordhama

Objavljeno

na

Objavio

Isusovačko sveučilište Fordham u New Yorku

Fra Željko Barbarić, rodom iz Širokog Brijega u Bosni i Hercegovini, trenutačno djeluje kao svećenik u hrvatskoj župi svetih Ćirila i Metoda i sv. Rafaela u New Yorku

U subotu 18. svibnja održana je 174. svečana promocija studenata isusovačkog sveučilišta Fordham u New Yorku na sveučilišnom kampusu Rose Hill u Bronxu. I ove godine među stotinama diplomanata s jednog od deset fakulteta u sklopu tog sveučilišta bilo je i nekoliko Hrvata. Jedan od njih, fra Željko Barbarić, član Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM (Mostar) na svečanosti promoviran je u magistra znanosti.

U gotovo dva i pol sata dugoj ceremoniji stotinama studenata i mnoštvu od nekoliko tisuća posjetitelja obratio se kao gost govornik predsjednik glavnog odbora Specijalne olimpijade Timothy Shriver. Potaknuo je okupljene studente da nastoje biti ljudi koji druge neće promatrati kao drukčije nego kao osobe poput sebe te da nastoje hrabro mijenjati svijet na bolje.

S Fordhama su kao diplomci izašli jedan nobelovac, četvorica kardinala, petero osvajača olimpijskih medalja, nekolicina oskarovaca, dvojica ravnatelja CIA-e, brojni američki senatori i guverneri, te doslovce stotine vrhunskih svjetskih pravnika, odvjetnika, akademika i poslovnih ljudi, a prije par godina tu su diplomirala još dvojica hrvatskih katoličkih svećenika.

Fra Željko, rodom iz Širokog Brijega u Bosni i Hercegovini, trenutačno djeluje kao svećenik u hrvatskoj župi svetih Ćirila i Metoda i sv. Rafaela u New Yorku, a svoj pastoralni rad tijekom protekle dvije i pol godine spojio je s postdiplomskim studijem iz područja Pastoralne teologije na fakultetu Graduate School of Religion and Religious Education u programu pod nazivom Pastoral Mental Health Counseling.

Tijekom studija uz petnaest potrebnih predmeta iz područja psihologije i teologije fra Željko je odradio i 600 sati praktičnog rada u Psihijatrijskoj bolnici Ramapo Ridge u Wyckoff, New Jerseyju pod stručnim vodstvom i uz nadzor svog mentora.

Taj postdiplomski studij osposobljava polaznike na području psihodinamike i različitih terapeutskih pristupa u radu s osobama koje boluju od psihičkih poremećaja (npr. depresija, anksioznost, poremećaji u ishrani, poremećaji vezani uz ovisnosti, bipolarni poremećaj, suicidalno ponašanje/razmišljanje, itd.) uz teološku notu koja pruža ne samo drukčiji pogled na same klijente/pacijente nego i potpuniji pristup njihovoj bolesti i patnji.

Prostor rada na kojem se znanje stečeno na tom studiju primjenjuje je velik te obuhvaća rad u ulozi terapeutskog savjetovatelja u bolnicama, bračnim i obiteljskim savjetovalištima, bolničkim kapelanijama kao i u svakodnevnom pastoralnom radu. (IKA)

 

Fra Željko Barbarić o svojoj subraći koju su 1945. ubili partizani

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Snažna propovijed biskupa Perića: Što u nama izvodi 7 glavnih grijeha, a što 7 darova Duha Svetoga

Objavljeno

na

Objavio

Mnogi mladi ovih dana primaju sakrament svete potvrde. Kako bismo bolje razumjeli ovaj sakrament, donosimo snažnu propovijed mostarsko – duvanjskog biskupa Ratka Perića koju je izgovorio na misi na kojoj je sakrament potvrde po njegovim rukama primio 491 krizmanik. Misa koja je uključivala obred podjele sakramenta svete potvrde održana je u Mostaru, ispred katedrale Marije Kraljice neba i Majke Crkve, 8. lipnja 2014. Propovijed biskupa Perića donosimo u cijelosti.

Što u nama izvodi 7 glavnih grijeha, a što 7 darova Duha Svetoga

1. Grijeh Oholosti

Prvi su ljudi slobodno odlučili biti kao Bog pa su se našli ispražnjeni od Božje milosti, lišeni prijateljstva, ogoljeni od darova Božjih, izbačeni iz zemaljskoga vrta. I svi smo mi od tada prognani sinovi Evini.

Oholi ili umišljeni jesu oni koji u duši misle da znaju, a ne znaju; da dobro rade, a ne rade. Oholi ili uobraženi jesu oni koji svojim zemaljskim grješnim zakonima udaraju na Božji vječni mudri zakon. Koliko god imali škole, pojedinci pa i narodi, prazne su ili ohole glave i srca ako im Bog nije glavna osoba u životu!

Suprot grijehu oholosti jest:

Dar Mudrosti

Mudar je onaj učenik koji poduzima razumna sredstva da postigne razuman cilj. Škola: uči da dobro maturira. Maturira da pohađa i dobro završi fakultet. Diplomira da se zaposli i bude koristan društvu. Radi da stekne život vječni. Uči ne za školu, nego za život, i ovaj i onaj. Da vrijedi u sebi, u obitelji, u narodu.

Mudra je ona djevojka koja čuva svoj dobar glas iz obitelji u društvu, da može s mladićem koji je njezina srca osnovati zakonitu ženidbenu vezu imajući vječnost pred očima.

Krizmanici, vi se danas odričete grijeha oholosti da steknete dar mudrosti.

2. Grijeh Lakomosti

Pohlepa. Glad za još više. Škrtu je čovjeku cilj života bogaćenje, pa i krađom, otimačinom, na štetu drugih, i na svoju štetu zemaljsku i nebesku.

Suprot lakomosti jest:

Dar Razbora

Razbor dolazi od razabrati, razumom razlučiti, razbistriti što u životu valja, što ne valja; što je čast, a što sramota. Što je krađa, a što je rađa. Što je zdrava štednja, a što bolesna škrtost.

Nerazborit je tko ne razabire zasluženo bogatstvo od pohlepna bogaćenja. A nitko ti ne može dati dara razbora doli Duh Sveti.

Krizmanici, vi se danas odričete grijeha lakomosti da surađujete s darom razbora.

3. Grijeh Lijenosti

Lijen je mladić koji ima ruke nevaljale i nevoljne. Mozak mu zahrđao, nema više u njemu daha Božjega. Cijelo tijelo lijeno, tromo, neradino. A lijen narod jest neradin, nekultiviran narod, propao na povijesnom i svakom ispitu i testu.

Dar Znanja

Nitko ne bi želio biti neuk, nepismen, s neznanjem, osim lijenčine. I svatko razuman radostan je i ponosan da ima bar malo pismenosti, kulture i pameti u glavi, u kući, u gradu. Zato škole, gimnazije, fakulteti, znanstveni instituti, akademije. I sve nam to ništa koristilo ne bi kada ne bismo imali znanja potrebna za vječno spasenje.

Pravo znanje ima onaj tko poštuje svoje roditelje, koji im se ne ruga i ne kaže: „Tebe, ćaća, pregazilo vrijeme! Što ti, mama, znaš? Ušuti!“ A pravo znanje daruje Duh Sveti u sakramentu sv. potvrde.

Krizmanici, pamet u glavu i zasukati rukave ako želite duhovne plodove znanja sadašnjosti i budućnosti! I nakon krizme razvijajte dar znanja radi vječnoga spasa.

4. Grijeh Zavisti

Zavidan je u duši onaj tko ruši tvoju kuću da je nemaš, koji želi da nastradaš, da se razboliš i umreš. Nigdje đavao nema toliko uspjeha a mi ljudi popuštanja kao u zavisti. Zavist je izvorište novih grijeha.

Dar Savjeta

Kako je majka neopisivo radosna kada joj djeca usvajaju razuman savjet u kući, u školi, na ulici, u crkvi! I kako je žalosna kada mora svim i svačim odvraćati sina da ne luduje na cesti s posuđenim autom, a kćer urazumljivati da ne gazi savjesti radi svojih strasti.

Bog daruje svoga Duha onima koji njegov savjet slušaju, “onima koji mu se pokoravaju” (Dj 5,32), tj. koji njegove zapovijedi obdržavaju. Protiv dobra savjeta radi zao savjet ili vraška zavist.

5. Grijeh Bludnosti

Zloporaba tjelesne moći koja inače služi ravnoteži organizma i odgovornu rađanju novih bića. Iz bludnosti niču preljubi i svakovrsna zastranjenja protiv ljudske naravi. Teška zloporaba u uživalačke svrhe bez ikakve odgovornosti. Ništa nije odgovornije od prave ljubavi, a neodgovornije od grijeha bludnosti. I ništa neodgovornije od priziva na bludnost u ime ljubavi.

Jedno je pristojnost i ljudsko dostojanstvo, a drugo je prostaštvo i besramni govori, čini, psovke i šale koje čovjeka svode na neljudski stupanj. Oholost i bludnost dvije su slijepe blizanke, od kojih jedna drugu vodi i obje u jamu padaju.

Suprot njima jest:

Dar Jakosti

Duh je naš Branitelj od zla i grijeha, od trajne i tragične smrti. Duh nam daje dar jakosti. Mi smatramo pravim svjedocima one koji su uskladili svoje držanje i svoju vjeru s Duhom Božjim; onoga tko se ne stidi javno posvjedočiti za svoju vjeru i svoje podrijetlo. Tko zna dati razloge svojoj vjeri: molitvom i obrazloženjem!

6. Grijeh Neumjerenosti u jelu i piću

Piće oduzima pamet i obraz, uništava brak i obitelj. Ne opija se čovjek samo alkoholom, nego još gore: opojnim sredstvima, travama. Od heroina se ne postaje heroj, nego duhovni i tjelesni bogalj, sakat, hrom, hrđa fizička i psihička. To je suprotno Božjemu planu.

Suprot takvoj neumjerenosti jest:

Dar Pobožnosti

Pobožan znači “po Bogu”, živjeti po Božjoj zapovijedi i školi. Pobožnost te navodi da se drukčije vladaš u crkvi negoli na stadionu; drukčije na pričesti nego na plaži, a na oba mjesta poštujući Božji zakon. Da čuvaš svoju pamet i svoje srce kako ga je Bog stvorio i djelovanje mu odredio.

Krizmaniče, danas primaš dar pobožnosti da ostaneš čitava života pobožan i religiozan radi stjecanja vječnoga spasa!

7. Zla srdžba

u duši postaje grijehom jer je prilika za psovku, razbijanje, tučnjavu. Srditost je planuće strasti. Pokazujemo drugima kako nam je živčani sustav ugrožen. Srdžba je gubljenje volana iz ruke i ravno – u zid i na mjestu mrtav. Postoji neki vanjski sud. Postoji pravda. Na stadionu sto tisuća navijača srdito viče, ali se računa samo kada sudac daje znak.

Budi pravedan, nepristran, jak i odlučan kao sudac, a ne nepravedna, strastvena, srdita vika i galama.

Suprot srdžbi i njezinim posljedicama jest:

Dar Straha Božjega

Bogobojaznost jest početak prave mudrosti. Strah je ugrađen u našu krv i život kao neki ovoj od zla, fizičkoga i moralnoga. Ali, na žalost, mi ne bježimo toliko od zla grijeha, jer nas kazna odmah ne pogađa. Ali ona nas jednako stiže, bilo na ovome bilo na onome svijetu.

Zaključak:

Očuvaj nas, Duše Sveti, od zloduha oholosti i lakomosti, od grijeha bludnosti i zavisti, od neumjerenosti i zle srdžbe, i poroka lijenosti. Očuvaj osobito ove mlade krizmanike od tih sedam zala! Udijeli im darove svoje mudrosti i razbora, svoga znanja i savjeta, svoje jakosti, pobožnosti i nada sve straha Božjega. A i nas sve da uvijek surađujemo s Tobom čuvajući se sedam glavnih grijeha, a radeći sa sedam svetih darova! Sedam svojih dara daj! Amen.

hkm.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari