Pratite nas

Pregled

Biskup Košić: Zrin će postati što je zavrijedio da postane

Objavljeno

na

O završetku gradnje i blagoslovu spomen-crkve Našašća sv. Križa u Zrinu te o povijesnoj važnosti samog Zrina, u HKR-ovoj emisiji “Aktualno” urednice i voditeljice Tanje Maleš, govorio je sisački biskup Vlado Košić. Misno slavlje i blagoslov crkve na blagdan Uzvišenja sv. Križa, u subotu 14. rujna predvodito je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Dana 9. rujna 1943. nad hrvatskim pučanstvom u Zrinu počinjen je jedan od posebno teških zločina u II. svjetskom ratu. Toga su dana Zrin koji se nalazio u okruženju srpskih sela napale partizanske divizije. Muškarci koji su branili svoje domove bez milosti su poubijani, Zrin je zatim opljačkan te zapaljen, a žene i djeca su protjerani i raseljeni. Zrin je prije II. svjetskog rata imao oko 900 stanovnika, a tijekom rata i poraća ubijen je ukupno 291 stanovnik Zrina. Preživjele žene i djeca su raseljeni.

Hrvati katolici za dugih komunističkih desetljeća nisu se smjeli vratiti u svoj zavičaj, niti spomenuti da su podrijetlom iz Zrina. Prvi puta su se vratili nakon oslobođenja Pounja u “Oluji”, i na ruševinama župne crkve Sv. Katarine u Zrinu 9. rujna 1996. proslavili misu za sve žrtve zrinske pogibije.

Govoreći o završetku gradnje i blagoslovu nove spomen-crkve Našašća sv. Križa te o povijesnom značenju Zrina, biskup Košić napomenuo je da Zrin zaista ima veliko značenje za hrvatsku povijest, premda je nacionalna dimenzija zapravo potisnuta, a Zrinjani koji su bili žrtve pokolja zaboravljeni.

Košić je istaknuo da Zrin ima, ne samo lokalno, već nacionalno značenje još od 16. stoljeća. Zrin je bio mjesto gdje su prebivali Šubić i Zrinski, plemićka obitelj koja je dala istaknute vojskovođe, branitelje Hrvatske na tom području. Spomenuo je Nikolu Šubića Zrinskog, poznatog i kao branitelja Sigeta, kojim se dići cijela Hrvatska, čije ime je bilo inspiracija za poznati park Zrinjevac.

Biskup Košić rekao je da je crkva Našašća sv. Križa bila mjesto župnog života sve do 1943. kada su posljednji put zazvonila zvona župe na Zrinu. Napomenuo je također da je tamo ubijeno 291 civil. Košić navodi da, iako su partizani govorili da je zrinsko područje bilo ustaško uporište, spisi o 25 preuzetih pušaka iz tog područja dokazuju da su tamo prebivali civili, a ne vojnici. Branili su se od napada u vrijeme kada se pokušao provesti genocid nad hrvatskim narodom.

“Početkom stvaranja NDH došlo je do pobune srpskog stanovništva i već je tada bio genocid nad hrvatskim narodom. O tome svjedoče i Boričevac, Srb, Španovica, Zrin, Udbina i druga mjesta koja su bila potpuno očišćena od Hrvata. Zapravo se radi o jednom genocidnom planu. Imamo i dokumente gdje su se Talijani fašisti u Dalmaciji dogovarali s četnicima. Jedni su trebali Dalmaciju čistiti od Hrvata, a drugi zaleđe i unutrašnjost”, objasnio je biskup Košić.

Biskup se osvrnuo i na govor predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović tijekom proslave dana Sisačko-moslavačke županije u kojem je istaknula Zrin kao “sijelo zaslužne hrvatske velikaške obitelji Zrinskih, ali i mjesto ubojstva i progona stotina Hrvata u rujnu 1943. godine, da bi preživjelima i njihovim potomcima jugoslavenska komunistička vlast nakon rata oduzela sva građanska prava, imovinu i zabranila povratak”. Smatra pohvalnom njenu izjavu da ta nepravda još nije ispravljena i da je vrijeme da nadležne institucije isprave ono što se može ispraviti. Sami Zrinjani već gotovo 25 godina čekaju da se nepravda ispravi te žele, kako navodi mons. Košić, da se hrvatski narod u Zrinu osjeća kao kod kuće i da katolici mogu ponosno tamo ispovijedati svoju vjeru.

Na pitanje zna li se gdje su pokopani stradali Zrinjani, Košić je rekao da izgleda da ima ljudi koji možda znaju lokaciju, ali je nisu spremni reći. Potvrdio je da su na lokaciji stare crkve, gdje je bilo i groblje, pronašli 12 leševa što je evidentirano, a žrtve su dolično i pokopane.

Tijekom svetkovine 14. rujna bit će otkrivena i ploča s popisanim žrtvama čija imena su otkrivena zahvaljujući povjesničaru, dugogodišnjem uredniku časopisa Zrin, Anti Milinoviću te Damiru Borovčaku, autoru djela Zrin – 70 godina poslije komunističkog genocida.

Biskup Košić naveo je da je, zbog svog truda i želje da se Zrin i zrinske žrtve dostojno obilježavaju i komemoriraju, u medijima nazivan čak i ‘nazi biskupom’, iako nikada nije veličao totalitarizam.

Ja sam samo rekao da su partizani počinili zločin, a novinar u svom prikazu moje kritike na račun partizana nije spomenuo da je to rečeno u Zrinu. Dakle, na vrlo konkretnom mjestu s vrlo konkretnim događajima i konkretnim žrtvama.”

Biskup je, za sve zainteresirane, objasnio kako se dolazi do Zrina. Od Kostajnice treba ići prema Dvoru uz Unu gdje se dolazi do Divuša, a 11 km sjeverno od Divuša nalazi se Zrin. Istaknuo je i da Zrin sve više postaje hodočasničkim mjestom gdje dolaze Zrinjani oplakivati svoje najmilije, ali također dolazi sve više braniteljskih udruga iz cijele Hrvatske te vjeruje kako je to pokazatelj da će Zrin postati ono što je zavrijedio da postane.

(IKA)

Zrin: Vrijeme je za istinu o stradanjima hrvatskog naroda

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Horvatinčić umjesto na sud otišao u Njemačku: Ne može doći, pogoršalo mu se zdravstveno stanje

Objavljeno

na

Objavio

Tomo Horvatinčić danas je trebao doći na sud kako bi dobio termin za odlazak u zatvor i služenje kazne koju je dobio zbog izazivanja pomorske nesreće u kojoj je poginuo bračni par Salpietro.

Poziv je dobio od suca izvršenja, no njegov odvjetnik Velimir Došen ispričao ga je.

“Horvatinčiću se pogoršalo zdravstveno stanje, te se u ponedjeljak javio liječniku u Njemačkoj koji mu je rekao da hitno mora na operaciju 30. siječnja, umjesto u travnju, kako je bilo planirano. Za sve postoji medicinska dokumentacija”, rekao je Došen za N1.

Odvjetnik Vejko Miljević za N1 je objasnio kako se i u kojim situacijama može tražiti odgoda služenja zatvorske kazne

Prema Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, molba za odgodu može podnijeti tri dana otkad osuđenik dobije rješenje da mora ići u zatvor. Molbu može podnijeti i nakon isteka tog roka, ali ne kasnije od tri dana nakon što se otkrije da postoje razlozi koji bi mogli odgoditi izdržavanje kazne.

Razlozi za odgodu, stoji između ostalog u Zakonu, obuhvaćaju teške akutne bolesti ili znatno pogoršanje kronične bolesti koja se ne može liječiti u zatvoru, smrt člana obitelji osuđenika, završetak školske godine ili polaganje ispita.

Prva dva postupka protiv Horvatinčića vodila je šibenska sutkinja Maja Šupe, koja ga je na prvom suđenju 2015. osudila na uvjetnu kaznu, a dvije godine poslije zbog sinkope oslobodila krivnje za smrt dvoje ljudi. Na trećem je suđenju konačno u sudski spis uključena skica nesreće koju je načinio Horvatinčić.

Naime, svjedočio je umirovljeni lučki kapetan i magistar pomorskog prometa Boris Seljanovski, koji je izjavio da je Horvatinčić vlastoručno nacrtao skicu pomorske nesreće, i to nedugo nakon što se dogodila.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ravnatelj KBC-a Zagreb Ćorušić: Razlog zašto je Kujundžić morao otići je njegova nespretnost

Objavljeno

na

Objavio

14. promjena u Vladi Andreja Plenkovića. Kako je Milan Kujundžić dva puta preživio saborska glasovanja o povjerenju, a onda pao zbog nepropisno ispunjene imovinske kartice i sumnji u sukob interesa? Po čemu ćemo pamtiti mandat ministra zdravstva?

Što je ostavio iza sebe u zdravstvenom sustavu? Koje je probleme riješio, a koje nije?

O tome su sinoć u Otvorenom HRT-a govorili ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić, potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić, ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić, predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić i predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći Danijel Šota.

Facebook pitanje bilo je: Kako komentirate smjenu ministra zdravstva?

Ćorušić: Moglo se i bolje

Ćorušić je rekao da u ovom trenutku drugog izlaza za stranku nije bilo i da je premijer povukao potez koji je morao povući.

– Naravno da se moglo i bolje, ali ako gledamo sveukupan mandat ministra i Vlade, ako gledamo da su plaće porasle za 15,6 posto, kumulativno, što nije malo, ako gledamo samo da je Vlada Andreja Plenkovića investirala u kapitalnu opremu u sve državne bolnice 2,1 milijarde kuna, što se nije dogodilo nikada do sada, onda s te strane ministrov mandat možemo ocijeniti pozitivnim. Ali, s druge strane, naravno da se moglo bolje – rekao je Ćorušić, dodajući da je razlog zašto je Kujundžić morao otići njegova nespretnost. Na pitanje koju bi mu ocjenu dao od 1 do 5 odgovara: 3.

Ostojić je rekao da bi trebalo reformirati liste čekanja, a za Beroša je rekao da je loše počeo, iako kaže da ima pozitivno mišljenje o njemu. Kaže da je premijer Andrej Plenković prije nekoliko mjeseci hvalio Kujundžića, a danas kao da mu je okrenuo leđa.

– Mislim da Plenković treba biti zabrinut činjenicom da ova Vlada izgleda kao protočni bojler. Uđeš i izađeš obogaćen – rekao je Ostojić.

Komentirajući brojne ministre koji su dosad napustili Vladu Ćorušić je rekao da su neki otišli zbog pritiska javnosti. Spomenuo je primjer bivšeg ministra znanosti Pave Barišića koji je, kako je rekao, lažno optužen za plagijat, a na koncu se pokazalo da plagijata nije bilo.

– Nije lako biti hrvatski premijer – rekao je Ćorušić.

Ostojić je rekao da su osim 14 ministara koji su otišli još dvojica promijenila resore, što znači da su od prve posade Vlade samo četiri ministra ostala u svojim resorima.

– To je naprosto neshvatljivo – rekao je Ostojić, dodajući da bi poštenije bilo da je Plenković dao ostavku poput slovenskog premijera Marjana Šareca.

Ćorušić je rekao da imamo najboljeg premijera u povijesti države koji uspješno vodi državu.

Vukelić je napomenuo da nije svih 14 ministara smijenjeno, već su neki promijenili funkcije, otišli u EU i slično, a neki su sami dali ostavke.

Šota: Medicinski kadar ne odlazi zbog plaća

Govoreći o PET/CT-uređajima i odgovarajući na pitanje zašto se plaća privatnoj ustanovi na godišnjoj razini onoliko koliko se može potrošiti na nabavku četiri uređaja, Vukelić je rekao da HZZO plaća uslugu, da to nije ustanova koja nabavlja opremu niti oprema bolnice, već to radi ministarstvo.

– Prije privatnih ustanova, pacijente smo slali u Austriju, Tursku, Italiju, jer mi moramo brinuti o zdravlju naših pacijenata – rekao je Vukelić. Dodao je da smatra da smo odavno trebali nabaviti te PET/CT-ove i raspodijeliti ih u sve velike gradove.

Odgovarajući na pitanje zašto se HLK odlučio sklopiti ugovor s Croatia osiguranjem, gdje je na visokim funkcijama Tatjana Kujundžić, supruga Milana Kujundžića, a ne primjerice s HZZO-om, Krešimir Luetić je rekao da biva izabran najbolji i najpovoljniji ponuditelj, te da su ove godine prešli na Wiener.

– To nema nikakve veze s funkcijom bilo kojeg člana obitelji ili člana Vlade. Komora je bila neovisna. Tražili smo ponudu HZZO-a, ali je bila značajno nepovoljnija od najpovoljnijih ponuda – rekao je Luetić.

Govoreći o stanju u sustavu hitne medicinske pomoći Danijel Šota je rekao da su zakrčene čekaonice u hitnim prijemima i složio se s Luetićem da bi trebali više razgovarati o odlasku medicinskog kadra jer oni, ističe, ne odlaze zbog plaća, već zato što su nezadovoljni statusom.

– Oni odlaze zbog boljih uvjeta rada, zbog napredovanja i zato što mogu nešto konkretno raditi za boljitak – rekao je Šota.

Liste čekanja napuhane?

Ostojić je rekao da je u Hrvatskoj nikad manje građana i osiguranika u HZZO-u, a nikad više liječnika per capita. Logično bi bilo da su liste čekanja kraće, a one su nikad duže, zaključio je.

– Ja sam sad zaguglao, pogledao na web stranicu HZZO-a, pa čeka se na magnet dvije godine, CT godinu dana – rekao je Ostojić, dodajući da potpuno podržava Kujundžića u pogledu toga da PET/CT-ove treba kupiti.

Vukelić je rekao da se slaže s Ostojićem, ali da te liste čekanja nisu realne.

– Te podatke dobivamo iz bolnica. (…) Ove brojke koje pišu, pišu se direktno iz bolnica na našem sajtu. Kad budemo krenuli s ugovaranjem s postupcima, tada ćemo imati točne brojke – rekao je Vukelić, dodajući da rade na međusobnom povezivanju ustanova kako bi točno pratili broj postupaka.

Ostojić je rekao da Vukelić prebacuje odgovornost na bolnice, a pate naši pacijenti. Vukelić je odgovorio da ne možete znati koliko je pacijenata višestruko naručeno u pet ili šest bolnica te da to stvara lažnu sliku i lažne liste čekanja.

– Odgovorno tvrdim da će se to promijeniti kad završimo s umrežavanjem koje će biti 1. svibnja – rekao je Vukelić.

Ćorušić je rekao da su liste čekanja problem, ali ne najveći problem hrvatskog zdravstvenog sustava te da su napuhnute. Kaže da živimo u vremenu defenzivne medicine u kojemu se liječnici naručivanjem nepotrebnih pretraga štite od eventualnih tužbi.

– 30 posto nalaza na KBC-u Zagreb magnetske rezonance LS kralježnice ostaje nepodignuto jer je pacijentu na analgetike popustila bol u križima – rekao je Ćorušić. Naglasio je da u hitnim situacijama i kod malignih bolesti nema listi čekanja.

“Timovi 2 voze što taksi odbije”

Novi ministar najavio je pokretanje hitne helikopterske službe. Šota je rekao da bi svaki život spašen bio iznimno vrijedan te napomenuo da se turiste ne smije voziti u vojnim helikopterima. Govoreći o hitnoj pomoći rekao je da netko vozi Mercedes sa svom opremom, a netko ima zastarjelo vozilo koje se jedva kreće, pa ispada da život nije isti u svim krajevima Hrvatske.

– A to si ne smijemo dopustiti u današnje doba – rekao je Šota. Istaknuo je da postoji ružna uzrečica – da timovi 2 hitne medicinske pomoći voze ono što taksi odbije.

Ćorušić je rekao da bi prioritet novog ministra trebalo biti namirenje duga liječnicima, poručujući da ljudima treba vratiti zasluženi novac. Vukelić je rekao da nastali dug ne može biti teret HZZO-a te da će se to trebati riješiti na neki drugi način.

– Bitna je nagodba obje zainteresirane strane da bi se izbjegli troškovi odvjetnika, sudova i svega ovoga, time bi taj dug bio manji. A kažem, kroz to što ljudima vrate zasluženi novac, kroz potrošnju i PDV bi se taj dio novca opet slio u državnu blagajnu. Ali se mora brzo reagirati – rekao je Ćorušić.

Ćorušić je izrazio uvjerenje da Beroš može napraviti pomake u ovom kratkom mandatu, ali uz kompletnu racionalizaciju. Rekao je da je reforma hitne medicinske pomoći nužna, ali i da se moramo zapitati zašto je vozilo hitne pomoći tipa T2 u Hrvatskoj 8000 eura godišnje skuplje nego u Slovačkoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari