Pratite nas

Događaji

Biskup Rogić: U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda

Objavljeno

na

Foto: Sisačka biskupija

Spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko

Misno slavlje u spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te slavne pogibije branitelja ove utvrde 13. siječnja 1578. godine, održano je u nedjelju 14. siječnja u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom.

Misu u sklopu 9. hodočasničkog spomen-pohoda predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, biskupima u miru Antom Ivasom i Milom Bogovićem, generalnim vikarom biskupije mons. Markom Cvitkušićem i domaćim župnikom Stjepanom Filipcem.

Uz više od tisuću hodočasnika iz cijele Hrvatske slavlju su nazočili i izaslanik predsjednice RH Ivica Krupec, ministar branitelja Tomo Medved, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, 12 hrvatskih generala članova Hrvatskog generalskog zbora predvođenih generalom zbora Pavom Miljavcem, kao i predstavnici brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Na početku sve okupljene je pozdravio biskup Košić zahvalivši svima na dolasku, a posebno po prvi puta biskupu Rogiću, te biskupima Ivasu i Bogoviću koji su već predvodili slavlja na ovome mjestu.

U homiliji biskup Rogić je rekao kako je sveti zadatak nas živih pamtiti velike dane i velike ljude iz naše povijesti. „Pobjede i porazi dio su svakog ljudskog i narodnog života, sastavni dio življenja. Kako smo se kada ponijeli predstavlja povijest, učiteljicu života. Ono što padne u zaborav prestaje biti škola života, izvor nadahnuća, opomena ili poticaj za uzlete novih generacija. Ako zaboravimo velikane i herojstva kako ćemo danas odgojiti velikane i heroje? Kako se nositi s novim opsadama i zahtjevnostima vremena? Čime ćemo danas biti zadivljeni i što će nas nositi naprijed?

U Svetom pismu izabrani Izraelski narod stalno prepričava svoju povijest. Djed i otac prepričavaju sinu i unuku događaje iz prošlosti svoga naroda: da upozna djela Božja, da otkrije ljude koje je nosila snaga vjere i da pronađe put u budućnost, u sadašnjim nevoljama sigurne i svijetle putokaze. Oni ih ohrabruju da ostanu vjerni Savezu, da se sa lutanja vrate, da iznova otkriju Božja djela za njih. U tom svjetlu, mi danas pričamo povijest Gvozdanskog pred 440 godina s 13. na 14. siječnja davne 1578. godine“, rekao je biskup te dodao kako u brojnim bitkama tijekom povijesti za slobodu hrvatskog čovjeka Gvozdansko svijetli kao najsjajnija zvijezda na nebu te i danas izaziva divljenje. „Velika vojna vještina, otpor do posljednjeg čovjeka i svjesno žrtvovanje za križ i slobodu učinilo je Gvozdansko simbolom hrvatske želje za slobodom i simbolom otpora protiv stranih osvajača.

U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda. Proći će stoljeća, a stradanja će se ponoviti i na početku Drugog svjetskog rata i u Domovinskom ratu. Doći će gotovo do istrebljenja, nestanka cijelih obitelji. U zadnjem pohodu crkva će biti zapaljenja. Tako svjedoči povijest, tako glasi istina o Gvozdanskom. I nama valja te događaje prepričavati, uspomene čuvati i od učiteljice života učiti, pouku tražiti u svjetlu Božje riječi“.

U nastavku biskup se osvrnuo na pročitanu Riječ Božju. Istaknuvši kako ona govori o pozivu, biskup Rogić se zapitao koji je naš današnji poziv i na što nas Bog zove. Hrvatski narod, od stoljeća sedmog, ima svoju uporišnu točku, svoj oslonac i sigurnost u vjeri u Boga Stvoritelja i Otkupitelja, Gospodara svijeta i vjekova. Vjera u trojedinog Boga, Oca, Sina i Svetoga Duha, vjera koju nam je Krist navijestio, objavio i svojom smrću i slavnim uskrsnućem učvrstio. Vjera u kojoj smo kršteni i Bogu posvećeni. Ako smo kroz prošle nevolje trpjeli i iz njih izišli, prevladali ih Božjom pomoću, snagom vjere i požrtvovnosti umirući jedni za druge, zajedništvom, zašto bi danas toga uzmanjkalo?

Isprosimo molitvom da nas ne ujedinjuje samo nevolja, nego istinska želja za izgradnjom boljeg svijeta, boljih odnosa, svakog napretka. Ne smijemo od toga odustati. Božja Riječ spominje da ‘Svijećnjak Božji još ne bijaše ugašen’. Vjerujemo da ni u našem narodu plamen svjetla i ljubavi za Boga, za čovjeka – brata pored sebe, za svoju Domovinu, za dobre odnose među ljudima, smisao za žrtvu, nije ugašen.

Svaki uloženi napor, svaka iskazana požrtvovnost i velikodušnost, svaka sposobnost pojedinca ugrađena u to, svaki novi uspjeh – uvelike će opravdati i podnesene žrtve, učiniti ih još vrjednijima. Pozvani smo živjeti svoju vjeru! Živjeti ju u obitelji, na javnom mjestu, u svom pozivu i okruženju, svjedočiti ju usprkos svim opsadama kojih i danas ima na pretek. Pozvani smo – svaki ponaosob – bolje osluhnuti na što nas Bog zove, što još više i bolje možemo učiniti za svoj narod, svoju Domovinu, svoje sugrađane, svoje najbliže!

Kada to otkrijemo, budimo poput Samuela ili prvih Isusovih učenika. Zato, s vjerom u Božju providnost i milosrđe, ne žaleći truda oko dobra svega naroda i zajedništva, ohrabreni iskustvom prevladanih nevolja, čuvajmo što nam je najsvetije. Najveća ljubav je u Bogu. On je ljubav sama koja Sina daruje za spasenje svakog čovjeka. Dati život, dati sebe za ljubav, za prijateljstvo, za istinu i vjeru, za obitelj i Domovinu ne može biti zaboravljeno. I nije život koji nestaje nego donosi svoje plodove i kad ga više ne bude. Tome nas i danas uče heroji Gvozdanskoga i nakon 440 godina“, zaključio je na kraju biskup Rogić.

Nakon mise slijedio je mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ do spomen-križa, gdje je na početku komemoracije molitvu za duše svih branitelja i žrtava Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. godine predmolio biskup Košić. Vijence i svijeće kod križa položili su predstavnici vlasti, braniteljskih udruga te predstavnici kulturnih i povijesnih udruga, a na kraju ispred samog kaštela Gvozdansko u čast žrtava zapaljen je „Plamen slobode“.

GVOZDANSKO – HRVATSKI ALAMO ZA KOJI NE ZNAJU JEDINO HRVATI

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

75. obljetnica jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca na Širokom Brijegu

Objavljeno

na

Objavio

„10. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca“ počinju u subotu 1. veljače u povodu 75. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca na Širokom Brijegu. Priređuje ih Vicepostulatura postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ na čelu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem koji je za Hrvatsku katoličku mrežu najavio program obilježavanja ove obljetnice.

Ove godine po prvi put “Dane pobijenih hercegovačkih franjevaca” počinjemo ranije, već u subotu 1. veljače, najavio je fra Miljenko. Prvi program započinje na Svijećnicu u nedjelju 2. veljače kada će od raznih spomenika pobijenim civilima doći vjernici hodočasteći na Široki Brijeg do ratnog skloništa gdje je  7. veljače 1945. ubijeno i zapaljeno 12 hercegovačkih franjevaca. Nakon toga,  slijedi sveta misa u 18 sati u samostanskoj crkvi Uznesenja BDM. I poslije toga, u središtu Širokog Brijega u Kinu Borak u 19.30 imat ćemo jednu dramu “Dide, pobiše nam  fratre” koju je napisala Mirela Lovrić i za koju je lani na natječaju dobila nagradu, piše HKM.

Nakon toga, od  4. veljače fra Miljenko najavljuje svete mise zadušnice koje će iduća tri dana predvoditi postulatori i vicepostulatori raznih kauza mučeništva u hrvatskom narodu. Prvi dan svetu misu će predvoditi don Marko Tomić, postulator Drinskih mučenica, drugi dan don Ilija Jakovljević, vicepostulator mučeništva bl. Miroslava Bulešića i treći dan don Filip Kucelin, postulator postupka mučeništva “Don Eugen Šutrin i drugovi”.

Kroz spomenuta tri dana bit će dodijeljene i nagrade onima koji su sudjelovali na »IX. nagradnom natječaju« s temom pobijeni hercegovački franjevci. Prvoga dana nagrade će dobiti pučkoškolci, drugoga mladež, a trećega odrasli. Vicepostulator će 5. veljače u 10 sati zajedno s društvenim predstavnicima položiti vijence i zapaliti svijeće na Trgu širokobrijeških žrtava i predvoditi molitvu za pobijene franjevce i puk Božji.

Četvrtog dana, na sami dan obljetnice, 7. veljače, program započinje u 16 sati molitvom pred ratnim skloništem, mjestom ubojstva i spaljivanja 12 franjevaca iz širokobriješkog samostana. Nastavlja se molitvom pred grobom gdje su dosad pokopana 24 ubijena hercegovačka franjevca. Slijedi sv. misa zadušnica koju će predvoditi i na njoj propovijedati dr. fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. I ove će godine 7. veljače biti obilježen kao »Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk«, što ga je proglasio grad Široki Brijeg, te kao »Dan sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja«, što ga je proglasila Zapadno-hercegovačka županija.

Pogledajte detaljan Program

Fra Miljenko je posjetio i na slijed događaja vezanih uz otkrivanje posmrtnih ostataka i postupak oko utvđivanja mučeništva njegove subraće:  “Već od prvog trenutka, nakon što su pobijeni fratri na Širokom Brijegu, mjesni biskup Petar Čule uvjeren u njihovu nevinost, okupljao je svjedoke da bi dokumentirao što se dogodilo. Negdje krajem ožujka 1945. krenuo je nadležnoj kongregaciji u Rimu da bi ih izvjestio o tome da su franjevci nevini pobijeni. Zahvaljujući njemu i tadašnjem nadbiskupu kardinalu Alojziju Stepincu sve je to ušlo u ono glasovito Pastirsko pismo od 20. rujna 1945. i nakon toga već u listopadu, na poticaj mjesnog biskupa Petra Čule, počeli su se okupljati i svjedoci da bi se pokrenuo postupak. Međutim, onda je došla OZNA i rastjerala svjedoke, pokupila sve ono što smo skupili, neke svjedoke zatvorila, neke izmlatila i sve je to stalo do negdje ’71.”, navodi fra Miljenko. Tada, za vriijeme Hrvatskog proljeća uspjeli su iskopati njih 12-oricu iz ratnog skloništa, šestoricu iz Mostarskog Gradca pa su ih dostojanstveno i ukopali u crkvi. Ali kad je završila sloboda Hrvatskog proljeća i pao mrak, navodi fra Miljenko, tamo sve do Domovinskog rata ništa se nije moglo raditi. Tek tada, nastavljamo tragati za pobijenom braćom, kaže, pa smo pronašli još šestoricu i tu smo ih ukopali, a na tragu smo i još nekima drugima. Sumirajući sve, fra Miljenko napominje da još uvijek skupljaju sva moguća svjedočanstva, sve moguće dokumente, da bi ih Crkva jednoga dana službeno priznala mučenicima, odnosno blaženima i svetima. To je ujedno, kaže fra Miljenko i primjer za naš vjerni puk.

Jer treba znati da je u Hercegovini za vrijeme Drugoga svjetskog rata ubijen svaki deseti Hercegovac, a to je zaista previše i na Širokom Brijegu nije bilo kuće iz koje netko nije ubijen ili odveden u tamnicu.”

Fra Miljenko navodi i ovaj primjer: “Kada su komunisti osvajali Široki Brijeg i onih nekoliko dana koliko im je trebalo da odu prema Mostaru, za tih nekoliko dana oni su napravili 330 što većih, što manjih grobišta i stratišta na Širokom Brijegu. Onda možemo samo zamisliti što su oni sve radili ili bolje rečeno što su imali na pameti prije nego što su uopće došli na Široki Brijeg.”

Započinju ‘X. Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Tri suncokreta ruralnog turizma stigla u Osječko-baranjsku županiju

Objavljeno

na

Objavio

Na sedmom Suncokretu ruralnog turizma održanom sinoć u zagrebačkom hotelu Academia, tri su prestižne turističke nagrade stigle i u osječko-baranjsku županiju.

Potvrda je to kontinuiranog rada na razvijanju potencijala ruralnog turizma naših OPG-ova, Slavonaca i Baranjaca koji se bave turističkom djelatnošću kao i naših turističkih zajednica i Osječko-baranjske županije putem Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport.

Ovu nagradu od 2011. godine dodjeljuje Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“, a nakon obilaska više od 150 nominiranih, komisija sastavljena od stručnjaka u turizmu odabrala najbolje u ukupno sedam kategorija – Turistička seljačka gospodarstva, Poduzetnici u ruralnom turizmu, Ruralno-turistički projekti, Ruralno-turističke manifestacije, Tradicijska ruralna gastronomija, Vinski turizam te Nositelji zaštićenih i marketinških oznaka.

Restoran Darocz iz Vardarca dobitnik je Zlatne povelje za tradicijsku ruralnu gastronomiju, Vinarija Gerštmajer je Srebrnom poveljom nagrađena u kategoriji vinskog turizma, a Posebno priznanje za tradicijsku manifestaciju dobili su Ribarski dani iz Kopačeva.

Čestitamo svim dobitnicima!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari