Pratite nas

Pregled

BISKUP VLADO KOŠIĆ: “Komunizam je propao, ali još uvijek ne počiva u miru”

Objavljeno

na

U emisiji Markov trg Marka Juriča gostovao je sisački biskup Vlado Košić, koji se našao u fokusu javnosti kada je na Facebooku rekao kritiku na račun Bože Petrova, 20. prosinca kada je izgledalo kao da će Most ići u koaliciju s Hrvatska raste.

[ad id=”93788″]

“Ja sam duže na društvenim mrežama, ali nikada nije bilo nešto zapaženo. Iznenadilo me kada su nacionalni dnevnici prenijeli moju poruku. Kada je izgledalo da će Most ići s koalicijom Hrvatska raste mene je to zgrozilo, s tim sam se malo narugao rekavši da je bolje da se uspostavi kraljevina”, rekao je Košić.

Na pitanje zašto ga je to zgrozilo Košić je izjavio kako smatra da bi to bilo cementiranje statusa quo, što je ponižavanje Crkve, branitelja, simbola Hrvatske – Vukovara.

“Smatram da bi to bio put u nacionalnu katastrofu”, tvrdi Košić.

Dodaje kako je čuo da se Petrov s njegovom kritikom nije pomirio te da mu je to teško palo pa mu se zato ispričao.

“Nije mi bilo teško ispričati mu se. Nisam kritizirao ljude nego pojave. Ako se nešto radi pred očima svih onda svi to imaju pravo kritizirati. Nisam se ispričao kao da povlačim riječ, nego ako je to nekoga osobno povrijedilo, jer to nije bilo osobno i priznao sam da je on time što je prihvatio da ne bude premijer u kombinaciji s koalicijom Hrvatska raste pošten i častan čovjek”, rekao je Košić.

Košić je podsjetio da je bilo samo tri komentara od njegovih kolega, a najviše mu se svidio komentar kardinala Bozanića, koji je u prolazu rekao lijepu rečenicu – ‘Crkva se nikad ne miješa u ono što je se ne tiče’.

“Naše poslanje kao svećenika je da svojim načinom budemo oni koji ljudima omogućuju da radosno prihvate Isusa. Nisam želio biti grub, htio sam se svima svidjeti. To je uvijek dočekivano s pohvalama i kritikama. Mene je zaoblilo kada su s tim kritikama krenuli vrijeđati, to me pogodilo”, tvrdi Košić.

Na pitanje smije li se Crkva baviti politikom Košić tvrdi da smije, kao i svaki drugi građanin, član društva, koji svojim doprinosom kreira javni prostor.

“Svećenici nemaju pravo zlorabiti svoju poziciju. Bilo je podjela političke naravi u prošlosti. Danas smatramo da to nije dobro. Niti sam član stranke, niti mislim tako djelovati. No želim doprinositi, dakako ne pred oltarom. Nekad je u kritičnim trenucima to dobro, jer kada je brod nagnut da se prevrne, ljudi se trebaju prebaciti na drugu stranu. U suodgovornosti za ljude, smatram da imamo pravo to reći. To nije zlouporaba moje službe, nego moj stav kao i svakog drugog građanina. Hrvatski brod je pun rupa, pušta na sve strane. Treba puno energije, dobre vizije i zajedništva da se nadvladaju te teškoće i da se sanira ono što je učinjeno. Počinjena su mnoga kriminalna djela, predbacuje se političarima kriminal, ali i više od materijalne krađe, još je gora duhovna šteta koju čine oni koji imaju odgovornost da vode narod pravim putem, ali izigrali su povjerenje i doveli narod u nemoguću situaciji. Milanović koji je rekao da je najveći branitelj Srba u Hrvatskoj. Mislim da je nemoguće biti na čelu jedne nacije i braniti jedan drugi narod koji još uvijek ima neke teritorijalne pretenzije. To je jedna neodgovorna politika.

Mislite na Zorana Milanovića koji je to izjavio o Srbima, pitao je voditelj. Da, odgovorio je Košić i nastavio: ‘Ono što je zadnjih godina bilo na djelu je vraćanje u zagrljaj velikog brata istoka’.

Košić smatra kako su silnice koje su pokušale vratiti Hrvatsku u bivše sustave vrlo jake.

“Ja sam iznenađen, nisam očekivao da su tako jake. Sjećam se 90-ih i euforije kada je hrvatski narod doživio slobodu nakon 45 godina represije, nije se smjelo zastavu staviti, narod je trpio”, rekao je.

Nositelji tih ideja, nastojanja da se Hrvatska vrati u bivše asocijacije bi trebalo analizirati, tvrdi Košić.

“Trebamo biti u dobrim odnosima, ali da smo ravnopravni. Kuharić je rekao da i s velikim narodima treba razgovarati na temelju principa, a ne na koljenima. Očito je da su s istoka dolazili osvajači i tih nastojanja ima i danas, ali ne razumijem da bi se hrvatski političar služio tim interesima”, čudi se Košić.

Zakon o manjinama u Hrvatskoj manjinama jamči osam zastupničkih mjesta, što nema niti jedna druga država. Hrvati nemaju u Srbiji niti jedno mjesto, dok Srbi u Hrvatskoj imaju tri što Košić objašnjava kao ustupak zbog teških ratnih događanja, gdje se želio iskazati veći znak dobre volje.

“Srbi u Hrvatskoj jesu doprinijeli tom ratu, ali je to došlo iz Srbije naravno. To je bila agresija Srbije, politika te države. To treba reći. Smatram i očekujem od buduće vlade da postavi zahtjev za ratnom odštetom”, kaže Košić.

Na pitanje kakav je to mentalitet hrvatskog čovjeka, koji je pretjerano pomirljiv, politički mlitav te prelazi preko nekih stvari Košić podsjeća da nisu svi Srbi, primjerice, napravili zlo, ali je državna politika kriva i učinila je ta zla. U Hrvatskoj se mora prestati primjenjivati hrvatsku šutnju i sakrivati se pod stol. To je hrvatskom narodu svojstveno zbog višestoljetnih uvjeta podložnosti.

Nakon mise zadušnice za Višnju Pavelić, a onda i za njenog oca, povjesničar Hrvoje Klasnić prozvao je Košića za ‘jastrebarstvo’ i rekao da među Košićem ima svećenika koji su zadušnice završavali s usklikom “Živio Ante Pavelić i Hitler, što Košić drži manipulacijom te pokušavanjima da se čitava crkva u Hrvatskoj proglasi zločinačkom.

“Osuđujem sve totalitarizme, fašizam, komunizam. To su manipulacije, za koje nema nikakvog podatka. Kao povjesničar bi trebao reći gdje je to bilo, kada? Meni Pavelić nije drag i mislim da je jednako zločinački nastrojen bio kao Tito. I za Tita su se služile mise. To je naša kršćanska dužnost”, kaže Košić.

Dodaje kako bi bilo važno da se država pobrine za to, a ne da brani istraživanje zločinačkih događaja, recimo Jasenovca.

“U ovih 25 godina nisu se istražile činjenice iz Domovinskog rata, mnoge stvari neriješene, puno je poginulih i nestalih, ne zna se gdje im je grob. Nažalost i u ovom ratu, po nekim popisima, ima najviše grobišta nakon Drugog svjetskog rata koje su počinili partizani i nema niti jednog križa. Kako to da se to još nije istražilo do kraja. Tu je potrebno ono što je Papa Ivan Pavao drugi govorio; da je potrebno očistiti pamćenje, a to se može tako da se suočimo s istinom”, kaže Košić.

Košić je dodao kako se Božić, u ovom kontekstu pravoslavni, čestita svima, a ne samo srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Napomenuo je kako je član komisije Hrvatske biskupske konferencije za odnose s pravoslavnom crkvom, koja broji tri katolička i pravoslavna biskupa.

“Zadnji sastanak je bio 2002. godine u Osijeku. Sljedeće godine je trebala biti domaćin srpska pravoslavna crkva, ali se to nije dogodilo do danas. Pitanja ima. Mi se susrećemo osobno. Ja sam dobar s ocem Porfirijem”, tvrdi Košić te dodaje kako nije pitao Porfirija za mali video zapis u kojem se on našao u društvu koje je pjevalo četničke pjesme.

“To je nemila epizoda. Očekivao bih više njegovu osudu tog četničkog vojvode popa Đujića o kojemu se pjevalo jer je on ipak bio svećenik, a bio je ubojica, zločinac. U društvu u kojem se našao možda nije njegova odgovornost, nadam se da je on taj koji osuđuje da svećenici budu ubojice ili vođe tih zločina. To su vrlo nezgodna pitanja.’

Na pitanje kako uskladiti odnos između crkava Košić kaže kako je to bolna tema te naglašava kako se neće odustati od Alojzija Stepinca.

“On je simbol nacije i tragedije koju je nosila čitava hrvatska nacija. On je stradavao i od ustaša i od nacista. Kritizirao je nacizam, progone Židova, pomagao Srbima. Borio se hrabro protiv svih totalitarizama. Na kraju je stradao od komunista. To je jako bolno, što srpska pravoslavna crkva osporava njegovu svetost”. Rekao samo ocu Porfiriju da bi to nas jako boljelo jer mi to poistovjećujemo s komunističkim lažima. Oni žele napraviti razliku za ono što je pretrpio u komunizmu, ali da nije dovoljno napravio za Srbe za vrijeme rata. Naveo je i dodao kako za činjenicu da ima 250 tisuća prekrštenih Srba nema temelja u stvarnosti, već je riječ o mitovima i obratnom procesu.

“Prije Drugog sv. rata je bila prevlast srpske pravoslavne crkve koja je željela pravoslavizirati sve tako da se Katolička crkva jedva odupirala tomu. Srpska pravoslavna crkva je srušila konkordat i Katolička crkva u kraljevini Jugoslaviji nije imala nikakva prava. Vrlo je zanimljivo da su biskupi protestirali protiv državnog uplitanja u crkvene poslove. I to je Marcone, tadašnji nuncij u Zagrebu pohvalio, ali su srpski znanstvenici potpuno okrenuli tu činjenicu kao da je Vatikan pohvalio katoličke biskupe što su sudjelovali u prekrštavanju Srba, a što je potpuno netočno jer je istina potpuno suprotna”, navodi Košić.

Pouzdano znam da je Papa Franjo rekao na više mjesta našim biskupima da on u kardinalovu svetost uopće ne sumnja i da će ga proglasiti svetim. Netočno je da sumnja, jer bi onda sumnjao u svoje institucije. Ako bismo išli jasno u tom procesu. I crkveni dio procesa je završen, dokazale su se njegove vrline i nije bilo nikakvog spora da je učinio kakav propust ili zlo djelo. Bog je već proglasio Stepinca svetim jer je učinio čudo pa ne može sada Papa sumnjati  u božju intervenciju. Drugo je pitanje što je dijalog sa srpskom pravoslavnom crkvom, jer se tu spominju neki nerješivi problemi. Moramo prvo priznati da je Srbija učinila agresiju u Domovinskom ratu. Tako i ovdje ne možemo govoriti o nečemu što se još ispituje, tu je jasna Katolička crkva, a problem je u srpskoj i njoj treba pomoći da se mitova, koje su povijesne natruhe natovarile kao jedan teret, riješi. Jer istina je ono što oslobađa”, rekao je.

“Komunizam je propao, ali još uvijek ne počiva u miru. Upravo u našim redovima je važna ta spoznaja, istina. Za mene veličina Stepinca nije samo u tome što je branio hrvatski narod, to nije bio nacionalizam, on je simbol božjeg čovjeka, koji jednako voli sve ljude, nadišao je granice, kada je spašavao i svoje ljude i Srbe i komuniste. On je čovjek koji je svjedok evanđelja ljubavi”, kaže Košić.

Komentirao je i inicijativu crkve da se zabrani radna nedjelja te objasnio kako i protiv pobačaja postoje slične inicijative.

“Nažalost, nije se uspjelo u ovoj inicijativi za slobodnu nedjelju, premda je i dalje živa, postoji međunarodni savez za nedjelju. Svake korizme pozivam da se ne ide u trgovine nedjeljom. To je na savjesti čitave crkve i vjernika. Što se pobačaja tiče, imamo jaku inicijativu, svake godine se 40 dana pred bolnicama moli za život. I mnogi su se odrekli pobačaja. Crkva će to uvijek braniti. Čovjek može činiti što hoće, ali ne smije činiti sve što može. U starom zavjetu su proroci često upozoravali Židove da ne smiju žrtvovati djecu na uzvišicama raznim poganskim bogovima. Na neki način je i pobačaj moderno žrtvovanje djece hedonizmu, sebičnosti, strahovima. Evo kako je Bog odgovorio na žrtvovanje Izaka kada Abraham misli da će se umiliti Bogu, da žrtvuje sina po uzoru iz tih poganskih kultova, ali Bog mu kaže ne, ni pod koju cijenu, ne smije se čovjeka žrtvovati. Tako mnogi danas imaju krivo poimanje o Bogu, ne udovoljava Bog svim našim prohtjevima”, zaključio je Košić.

Markov trg

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hoće li predsjednička kampanja biti prljava?

Objavljeno

na

Objavio

Još je pet i pol mjeseci ostalo do predsjedničkih izbora. Tko će se sve kandidirati? Kako će izgledati kampanja? Kome će glas dati desni, kome lijevi, a kome razočarani birači – u Otvorenom su govorili komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić, politički analitičar Slaven Letica, novinar Denis Kuljiš, novinarka Petra Maretić Žonja i politički analitičar Ivica Relković.

– Dobro je da se Zoran Milanović kandidirao. Napravio je to vrlo lukavo, na 30. obljetnicu HDZ-a pa im ukrao ‘show’. Predsjednica je trebala objaviti svoju kandidaturu. Gospodin Vladimir Šeks je stari lisac i s pričom o kompromitirajućim dokumentima nije izašao slučajno. Hoće li kampanja biti prljava, to ćemo vidjeti, kazala je Ankica Mamić. Za Miroslava Škoru je rekla da je sigurno već odlučio o svojoj kandidaturi samo je treba objaviti.

Petra Maretić Žonja je napomenula da kandidaturu Zorana Milanovića mora proći Glavni odbor stranke. Vidjet ćemo hoće li svi doći na tu sjednicu. “Postoji dio ljudi u SDP-u koji nisu za Milanovića, ali mislim da će sve proći glatko. Milanović je Predsjedništvo na neki način prisilio da postane kandidat, kazala je. Dodala je kako se na Predsjedništvu nije pojavio Erik Fabijanić koji drži stranu Zlatku Komadini.

Slaven Letica smatra kako Milanović ne razumije razliku između temperamenta (ćudi) i karaktera. U emisiju je došao s rezultatima istraživanja prema kojima je po karakternim osobinama Milanović najlošije prošao. Citirao je kinesku uzrečicu prema kojoj su “svi europski bivši državnici relativno jeftini”. Kinezi rade na “networkingu”, bivšim europskim čelnicima plate avionsku kartu, iznajme “buick”, rezerviraju dobar hotel i financiranju njihova predavanja u Kini. Letica smatra da će Kolinda Grabar-Kitarović objaviti svoju kandidaturu nekoliko dana nakon Dana državnosti.

– Prvi put će pitanje ovlasti predsjednika biti jedno od glavnih pitanja u kampanji. Ključno je pitanje da li najlegitimnija pozicija u državi – ima težinu. Kolinda Grabar Kitarović ne smije više svoja obećanja ponoviti, jer ih nije mogla ni ostvariti. Što će Milanović govoriti u kampanji, kreirati stav, protiv koga, premijera?, upitao je Ivica Relković. Slaven Letica kazao mu je da nije dovoljno informiran.

– Ovi se izbori neće voditi kroz stranke. Mi se nalazimo u vremenu populizma. Predsjednički kandidati će se obraćati izravno javnosti. Poznavajući Milanovića, on će nastupati kao “lijevi suverenist na dobroj vezi s Moskvom”. On je autentični suverenist. Njegov zadnji bilateralni susret kao premijera bio je s Cameronom čiji su potezi rezultirali napuštanjem EU-a. Milanović je jučer ispalio da ne želi biti u državi ograđenoj žicom – on relativizira Schengen. A to je najvažniji hrvatski ulov u EU-u, kazao je Denis Kuljiš.

Ankica Mamić je kazala kako u drugom krugu desni kandidat ima više šansi od lijevog. Za nju je Miroslav Škoro ozbiljni kandidat. Podsjetila je da je Škoro ostavio svoj saborski mandat kad je u vrijeme Sanadera kazao da nije zadovoljan načinom na koji se vodi HDZ. Kazala je da su njegove izjave “pristojno konzervativne”, bez ekstremizma. Teret bi mu moglo biti upravo to što ga mediji “kao ekstremnog desničara” povezuju s Bujancem i Radeljićem.

– Milanoviću kao ‘lijevom suverenistu’ suprotnost je Plenković kao ‘desni globalist’, kazao je Slaven Letica. Milanović bi, dodao je, pogriješio kad bi se u prvom krugu obraćao desnom biračkom tijelu. Smatra da će biti lakše dobiti predsjedničke izbore nego ući u drugi krug. I za njega je Miroslav Škoro dobar kandidat, kao uspješan poslovni čovjek i doktor ekonomskih znanosti te uspješan pjevač. Pitanje je kakav će mu biti tim i vizija predsjedništva. O Mislavu Kolakušiću je rekao da je ‘izvansistemski kandidat’.

– Mi već imamo veliku koaliciju u prvom krugu. Cijela ljevica se okuplja oko Milanovića. HDZ više nema Domoljubne koalicije. Vrlo je malo ostalo prostora malim strankama da imaju svoje kandidate. Stranački predznak u ovoj kampanji neće značiti ništa. Možda se pojavi i još neki kandidat, kazao je Ivica Relković. Ankica Mamić je povukla paralelu s europskim izborima: “Stranačka infrastruktura više neće biti važna. Ruža Tomašić je sa četiri stranke dobila neznatno više glasova od Mislava Kolakušić, a na izborima je dobro prošla i Marijana Petir”.

Za Slavena Leticu u drugi krug predsjedničkih izbora ući će Zoran Milanović i Miroslav Škoro, za Petru Maretić Žonju to su Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović, a za Denisa Kuljiša je siguran jedino Milanović. Ankica Mamić smatra kako će predsjednik Hrvatske postati kandidat desnice koji uzme prevagu u prvom krugu, a za Ivicu Relkovića sve su opcije još otvorene. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Izaslanstvo HDZ-a položilo vijenac na grobu utemeljitelja dr. Franje Tuđmana

Objavljeno

na

Objavio

U povodu 30. godišnjice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izaslanstvo stranke predvođeno predsjednikom Andrejom Plenkovićem položilo je vijenac te zapalilo svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana na Mirogoju.

Plenković je izjavio je kako je HDZ osnovao predsjednik Tuđman s utemeljiteljima i braniteljima te da je ta stranka u prvih 10 godina samostalne i slobodne Hrvatske ostvarila ključne ciljeve. To su stvaranje demokratskih institucija, obrana zemlje od agresije, oslobađanje teritorija, reintegracija hrvatskog Podunavlja te jasno zacrtani put prema EU i NATO-u.

“Možemo biti ponosni na postignuća HDZ-a u tom razdoblju, na predvođenju procesa transformacije pravnoga i gospodarskoga sustava, na članstvu u NATO-u i EU”, kazao je Plenković. HDZ danas, dodao je, radi na rješavanju ključnih pitanja za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti te nastojanju da se Hrvatska kvalitetno pozicionira.

Istaknuo je i kako je ovo godina kad se obilježava 20. godišnjica smrti Franje Tuđmana pa su obilježavanje 30. obljetnice stranke i započeli na Mirogoju, kako bi još jednom odali poštovanje svojemu utemeljitelju.

HDZ će 30. obljetnicu osnivanja obilježiti svečanom akademijom u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, a nakon toga uslijedit će druženje u prostorijama NK Jaruna i tradicionalna nogometna utakmica između momčadi HDZ-a i zvijezda.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari