Pratite nas

Kultura

Biskup Vlado Košić otvorio izložbu, “Stepinac put svetosti”

Objavljeno

na

Nakon što su život i djelovanje zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca (1898.-1960.) predstavljeni u lipnju u Europskom parlamentu u Bruxellesu te zatim u kolovozu u Domitrovićevoj kuli u Zagrebu, izložba „Stepinac: put svetosti“ otvorena je petak 14. listopada u Dvorani Juran i Sofija u Velikom Kaptolu u Sisku.

Svakog radnog dana do 31. listopada, posjetitelji će moći, na vremenskoj lenti, duljine osam metara, upoznati se sa Stepinčevim životom i svim važnim događajima vezanima uz njegovo štovanje sve do listopada 2016. godine, a u kontekstu događanja u Hrvatskoj i Europi.

Također, na 19 panoa Stepinac je predstavljen kroz zanimljive fotografije te izbor poticajnih misli, a izložba predstavlja i nekoliko djela hrvatskih kipara kojima je Stepinac bio nadahnuće u stvarateljskom opusu, od kojih je svakako najzanimljivija posmrtna maska blaženika, djelo kiparice Mile Vod.

U prepunoj dvorani Juran i Sofija uz brojne Siščane otvorenju su nazočili inicijatorica izložbe europarlamentarka Marijana Petir i autor izložbe predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije mons. Nedjeljko Pintarić, a izložbu je otvorio sisački biskup Vlado Košić.

Obraćajući se okupljenima Petir je izrazila radost što je nakon Bruxellesa ova izložba došla i u Sisak, zahvalivši pritom biskupu Košiću na podršci prilikom organizacije izložbe i konferencije u Europskom parlamentu. „Bl. Alojzije nije ponos samo meni kao zastupnici nego cijelom hrvatskom narodu i to je bio razlog zašto sam odlučila, upravo u ovoj godini kada očekujemo njegovo proglašenje svetim, premda je on za naš narod odavno svet, prikazati njegov lik i djelo i drugim zastupnicima, predstaviti ga tamo gdje se danas donose odluke u kojem će smjeru Hrvatska ići. Posebno me veseli to što smo u Bruxellesu imali jako velik broj posjetitelja koji su pogledali tu izložbu, kao i onih koji su slušali izlaganja naših vrsnih povjesničara na konferenciji. Nadam se da je ova izložba i sve ono što radimo kako bismo približili svijetli Stepinčev lik široj javnosti, jedna misija na kojoj svi zajednički radimo i koju ćemo uspješno završiti“, poručila je Petir.

Govoreći o bl. Stepincu mons. Pintarić je istaknuo kako je on bio znak milosrđa u nemilosrdnim vremenima. „Sve što je činio, činio je da uistinu pokaže, kao što i kaže njegova ovdje istaknuta misao o caritasu ‘da se iskaže slava Božja’. Sve što je činio kardinal Stepinac išlo je u tom pravcu da se zauzima za čovjeka i dostojanstvo ljudske osobe i za sve ono što u onim idealima ljudskog djelovanja može kao čovjek izreći i potaknuti nas na djelovanje. Drago mi je da mogu ovdje posvjedočiti zajedništvo koje smo imali tijekom nastajanja izložbe s gđom Petir i svim drugim suradnicima. Cilj nam je bio ispuniti prostor u Europskom parlamentu onime što bi zainteresiralo svakog tko prođe tim prostorom. U koliko bi netko pogledao bilo koji plakat ili vremensku lentu može u njoj naći nešto zanimljivoga, bio to pojam, konkretan događaj, a bilo to umjetničko nadahnuće koje je vodilo umjetnike koji su stvarali ova djela“, rekao je mons. Pintarić.

Na kraju, otvarajući izložbu, biskup Košić je zahvalio svima koji su sudjelovali u njenom postavljanju istaknuvši svoju radost što je ona u Sisačkoj biskupiji otvorena upravo u listopadu. „Na početku ovoga mjeseca, 3. listopada, imali smo hodočašće svećenika Zagrebačke metropolije u Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, jer je upravo na taj dan prije 18. godina sveti papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim Alojzija Stepinca. Također, prije 70. godina, u listopadu 1946. godine on je suđen, trećeg listopada je održao svoj znameniti govor, a 11. listopada donesena mu je presuda, a ove je godine, konačno, Županijski sud u Zagrebu tu presudu i poništio. Ali mi znamo i bez njih, mi svetost prepoznajemo jer ona svijetli jednom ljubavlju i osobito brigom za one koji su na rubu, koji su najugroženiji i kada je najteže“, rekao je biskup te podsjetio na kardinalovo zalaganje spašavanje Židova i srpske djece za vrijeme NDH.

Bez obzira na vjeru, rasu i naciju on je bio spasitelj čovjeka. On je svoju humanost i ljubav prema bližnjem, kao kršćanin, dokazivao prema svima. To je njegova veličina. Ja sam ga u propovijedi izgovorenoj prilikom otvaranja ove izložbe u Bruxellesu nazvao ‘Alojzije hrabri’ jer kada mu se radio o glavi, kada su ga htjeli ubiti i ustaše i komunisti on je bio neustrašiv, uvijek na strani istine, braneći čovjeka i njegovo dostojanstvo.”Program je vodila voditeljica Ureda za kulturu Spomenka Jurić, a glazbenom djelu nastupio je ženski dio Biskupijskog zbora pod ravnanjem vlč. Roberta Jakice.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

OJ TI VILO, VILO VELEBITA!

Objavljeno

na

Objavio

Zaplakala s Velebita vila
sakrila se među meka krila,
bijelo lice bistra suza mije
nikada joj teže bilo nije!

Oko plače a duša joj jeca
i od bola na koljena kleca,
mili Bože da je meni znati
kojim putem pođoše Hrvati!?

Nekada su kao jedan bili,
ginuli su jedan za drugoga,
domoljublje čuvali u srcu
a vodila vjera ih u Boga.

I bili su na pravome putu
skinuli su okove sa ruka,
kad počeše uživat slobodu
snašlo ih je na tisuću muka!

Svako žito kukolja ima,
hrvatsko ima ga najviše,
nekada zlatilo se polje
ali danas ne zlati se više!

Od lopova, ratnih profitera
pa do onih što Hrvatsku pljuju,
domoljubi sageli su glave
pa im pjesme više se ne čuju.

A sjećam se ne baš tako davno
čulo je se sve do kraja svi’ta,
pjevali su oni kao jedan
OJ TI VILO, VILO VELEBITA!

Pjevalo je staro i mlado,
domoljublje bio poziv sveti
a danas po njemu se gazi
kao da smo od Boga prokleti!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

U Širokom Brijegu predstavljen roman fra Ante Marića “Plaču li jeleni?”

Objavljeno

na

Objavio

foto: Jabuka.tv

U ponedjeljak navečer u prepunom kinu Borak u Širokom Brijegu održana je promocija novoga romana fra Ante Marića “Plaču li jeleni?“. Predstavljanje romana organizirao je Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg, a predstavljanje je vodila novinarka Željka Šaravanja., piše Jabuka.tv

U programu predstavljanja sudjelovali su fra Gabrijel Mioč, fra Marinko Šakota, književnik i književni kritičar Dragan Marijanović, guslar Mate Anić i autor fra Ante Marić. Predstavljanje romana dramskim izvedbama i video ulomcima dodatno su uveličali glumac Andrija Zeljko i dramska skupina Franjevačkoga svjetovnoga reda Široki Brijeg.

Na samom početku predstavljanja prikazan je kratki film “Markov povratak na Brig”, koji je snimljen prema romanu fra Ante Marića.

Fra Gabrijel Mioč obratio se u ime nakladnika “Naša ognjišta” istaknuo je veliko zadovoljstvo brojem nazočnih i interesom koji je ovaj roman pobudio.

Drago mi je da sam u ulozi nakladnika sudjelovao u objavi ove knjige. Ovo je 224. knjiga, bez Biblija i drugih sličnih izdanja, koju smo objavili. Imajući na umu uvjete u kojima djelujemo, to nije zanemariv broj, rekao je fra Gabrijel Mioč.

Fra Marinko Šakota, župnik Župe Međugorje, uvelike je zaslužan za pobuđivanje teme godina gladi i fra Didaka Buntića, koji je u svome govoru publici uglavnom približio ulogu i veličinu hercegovačkoga franjevca koji je 1917. godine od gladi spasio oko 17.000 hercegovačke djece.

Ovo je priča fratra koji je srcem volio i još uvijek voli Široki Brijeg – priča fra Ante Marića, rekao je na početku svojega govora ovaj franjevac iz Međugorja.

U ovom romanu fra Ante je ispričao život širokobriješkoga čovjeka, koji se od kolijevke do groba uvijek suočavao sa surovošću životnih neprilika, ali uvijek s pogledom na “hram na gori”, na baziliku koja u ime svoga puka trajno uzdiže kamene ruke prema Bogu i Gospi, rekao je u svome govoru fra Marinko Šakota.

Književnik i književni kritičar Dragan Marijanović govorio je o knjizi i temama koje ona otvara, ali je upozorio i na zanemarivanje ovoga događaja na nekim višim razinama, kao i na to da šira zavnost ne poznaje lik fra Didaka Buntića i veličinu njegova pothvata.

Vidite koliku je pozornost i interes izazvao ovaj roman. Ne aludiram i ne predbacujem nikome ništa, jedna knjiga, neobična i dobra je ovdje – a nema državne televizije. A svakakvi se sadržaji prikazuju, rekao je na početku svojega izlaganja Dragan Marijanović.

Između ostaloga, Marijanović je u govoru naglasio i važnost i potencijale hercegovačkoga prkosa, koji je jedna od ključnih odlika Marka, protagonista ovoga romana koji se – nakon što su ga odveli iz rodne kuće – zakleo da nikad neće oprostiti roditeljima, djedu i fra Didaku Buntiću.

Englezima je prkos donio puno dobra u njihovoj povijesti, a naš se prkos na pravi način budi samo u najtežim trenucima naše povijesti, istaknuo je Marijanović, dodavši da je 17.000 hercegovačke djece koju je fra Didak Buntić odveo ujedno i 17.000 mogućnosti za pisanje ovakvih romana.

Fra Ante Marić zahvalio se svima nazočnima što su došli na predstavljanje ovoga događaja te je opisao povijest nastanka ovoga djela i emocije koje je u njemu budila.

Ova knjiga može biti zanimljiva i djeci i roditeljima i našim djedovima i bakama, koji su na svojoj koži osjetili sličnosti s ovim vremenom i povijesnim periodom o kojemu se o knjizi govori. Ovo je ono nešto obiteljsko, što smo proživljavali i što proživljavamo i danas, rekao je Marić.

Istaknuo je i važnost uživljavanja u ulogu i poziciju djeteta, iz čije je perspektive pisan i ovaj roman.

Vjerujte milijepo je biti i odrastao i roditelj, ali najljepše je uspješno se “uživiti” u ulogu neiskvarenoga djeteta. Dijete je budućnost!, zaključio je fra Ante Marić.

O interesu koji je ovaj roman izazvao govori i činjenica da su prije početka predstavljanja rasprodani svi primjerci romana koji su bili dostavljeni za ovu prigodu, ali će se roman moći kupiti i na drugim mjestima.

(Više fotografija na: www.jabuka.tv)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari