Pratite nas

BiH

Biskupi BK BiH: Dayton ne može omogućiti normalan razvitak bh. društva

Objavljeno

na

Biskupi Biskupske konferencije (BK) Bosne i Hercegovine uputili su zajedničku poruku u povodu aktualnog stanja u BiH te istaknuli da ovu zemlju treba preurediti tako da u njoj, na svim razinama organiziranja i na cijelom području, zaživi ravnopravnost pojedinaca i naroda.

[ad id=”93788″]

”Smatramo da je već odavno jasno da daytonski pravni, politički, gospodarski i upravni okvir, koji je imao zaslugu u tomu što je omogućio da prestane rat i da društvo započne funkcionirati, ne može omogućiti normalan razvitak toga istog društva. Štoviše, u mnogo čemu daytonski sporazum danas sprječava napredak, onemogućava uspješno poslovanje i razmjenu dobara, frustrira ljude i guši optimizam”, navodi se zajedničkoj poruci koju su potpisali kardinal Vinko Puljić, vojni biskup Tomo Vukšić, biskup banjolučki Franjo Komarica, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić, pomoćni biskup vrhbosanski Pero Sudar i pomoćni biskup banjolučki Marko Semren.

Kako prenosi KTA, pozvali su sve domaće i međunarodne institucije i organizacije da se odgovorno uključe u organiziranje pravednijeg društva.

Zabrinjavajuća pojava depopulacije BiH

Biskupi su se osvrnuli i na zabrinjavajuću pojavu depopulacije Bosne i Hercegovine, te su u vezi toga istaknuli kako je ta pojava uvjetovana je i izazvana višestrukim razlozima kao što su ”ratni progoni, ubijanje i prisilno iseljavanje, neuspio povratak prognanika i izbjeglica, novo iseljavanje zbog gospodarske i političke nesigurnosti te negativan prirodni priraštaj kao posljedica različitih razloga”.

”Sve to pogađa cijelo društvo u Bosni i Hercegovini, ali na osobit način katolike i Hrvate”, navode biskupi te ističu kako, prema podacima biskupskih ordinarijata, katolici u Bosni i Hercegovini još od 2002. godine u kontinuitetu imaju negativan prirodni priraštaj.

”Ipak, on je u stalnom opadanju već od 1996. godine, kada je bio pozitivan za 1467, a prirodni priraštaj katolika 2015. godine pao je na -2449. Prema istim izvorima, ukupan broj katolika smanjuje se iz godine u godinu. Tako se procjenjuje da je na kraju 2015. godine u Bosni i Hercegovini bilo 405.735 katolika, što bi bilo za 14.559 manje negoli prethodne 2014. godine”, navodi se u poruci.

U traženju mogućega rješenja ovoga problema, biskupi smatraju kako bi se moralo voditi računa o mnogo elemenata.

“Ipak, smatramo da je od sudbinske važnosti stavljanje snažnog naglaska na podizanje nataliteta i zaustavljanje iseljavanja, posebice mladih. Isto tako, u ime morala i poštovanja ljudskih prava, zahtijevamo od međunarodne zajednice i domaćih predstavnika vlasti da omoguće održivi povratak – između ostalih – i onim izbjeglim i prognanim katolicima, koji to traže, a znamo da takvih još uvijek ima veliki broj”.

Biskupi smatraju da je jednako važno stvaranje ozračja svakovrsne sigurnosti u Bosni i Hercegovini, kako za pojedince, tako za etničke zajednice.

U zajedničkoj poruci, biskupi navode i problem neobjavljivanja rezultata popisa stanovništva, koji je obavljen još 2013. godine. U vezi s tim, biskupi pozivaju odgovorne da, poštujući domaće i međunarodne zakonske odredbe, konačno objave točne rezultate popisa stanovništva.

Biskupi o važnosti lokalnih izbora u BIH

Biskupi ističu važnost lokalnih izbori u BiH u listopadu ove godine, posebice za Hrvate u onim lokalnim sredinama, na čijem području živi etnički mješovito stanovništvo.

”Naime, zbog nedostatka zajedničke strategije i zbog međusobnih političkih podjela i svađa, te zbog uskih stranačkih interesa i pojedinačnih umišljenih veličina, ali posebice zbog nečasnih radnja ne-hrvatskih političkih stranaka i pojedinaca željnih vlasti, i ondje gdje Hrvati predstavljaju relativnu većinu može im se dogoditi ili da im drugi biraju predstavnike u vlasti ili da izgube vlast, što onda ima vrlo negativne posljedice na hrvatsko stanovništvo koje tamo živi. A kao što je poznato, upravo to se dogodilo na posljednjim lokalnim izborima u više općina u Bosni”, navode biskupi.

Stoga pozivaju sve, posebice one koji su to u prošlosti činili, “da prestanu majorizirati druge koji su u manjini na nekom području, jer im time oduzimaju pravo da sami izaberu ili imenuju svoje legitimne predstavnike u vlasti, diplomaciji i gospodarstvu, što se u nedavnoj prošlosti događalo u oba entiteta i na državnoj razini”.

“Također, smatramo da su vrlo pogubne dvije suprotstavljene političke tendencije. Jedno je djelovanje u smjeru da se Bosna i Hercegovina centralizira, a drugo su separatistička nastojanja. Mi smatramo da takve orijentacije obeshrabruju ljude, pothranjuju strahove, bude ružna sjećanja i stvaraju pretpostavke za jačanje nepovjerenja”, navodi se u poruci.

Osnažiti ustanove kulture i znanosti hrvatskog naroda

Biskupi važnim smatraju veće osnaživanje ustanove kulture i znanosti hrvatskog naroda koje će promovirati jezik, kulturu i identitet naroda i ugrađivati ih u skladan mozaik društvene zajednice.

“Tu mislimo prije svega na sveučilište, akademiju znanosti, kazalište, kulturna društva te medije, među kojima bi od iznimne važnosti bio kanal na hrvatskom jeziku u javnom radijskom i televizijskom servisu” poručuju biskupi te smatraju kako bi od velike koristi bilo definiranje minimuma općih interesa svakog naroda koje će svi, a prvenstveno političke stranke, promovirati i zastupati.

”Tome bi dodatno i uvelike mogla pomoći unutrašnja demokratizacija političkoga djelovanja stranaka kroz čuvanje zajedništva naroda, utvrđivanje kredibiliteta Crkve kroz jačanje njezina unutrašnjega jedinstva, a na široj razini održavanje dobrih veza s Hrvatskom i svjetskim centrima moći. Stoga pozivamo sve hrvatske javne djelatnike da traže i uspostave sklad između potrebne unutarhrvatske demokracije, nužnoga jedinstva i potrebne sloge u obrani osnovnih interesa naroda”, navodi se u poruci.

U njoj biskupi pozivaju sve odgovorne da donose pravedne zakone i da ih dosljedno primjenjuju, da donesu zakon o restituciji oduzetih dobara i tako započnu ispravljanje nepravde koja je počinjena nacionalizacijom, da provedu i primijene međunarodne ugovore koje je Bosna i Hercegovina prije više godina potpisala sa Svetom Stolicom.

“Očekujemo da učine sve kako bi sudovi pravedno primjenjivali zakon i pravdu, jer nema sretne budućnosti ni jednom društvu bez pravedne raspodjele pravde i društvenih dobara svake vrste. Zato je potrebno, u svrhu izgradnje pravednoga društva i sklada, da sudovi sude pravedno i u skladu s pravednim zakonima, da budu otporni na bilo koji oblik manipulacije i da ne podlegnu napasti selektivne primjene zakona, traženja ili zaborava nečije krivnje, posebice u slučajevima nasilja nad povratnicima i brojnih nerazjašnjenih ubojstava nad Hrvatima u srednjoj i sjeverozapadnoj Bosni”, navodi se u poruci.

Biskupi ističu i da se djelovanje nekih radikalnih pokreta, koje je rašireno posebice u nekim afričkim, bliskoistočnim i azijskim zemljama, prenosi u naše krajeve i ostale dijelove zapadne i srednje Europe te u vezi s tim pozdravljaju sva zakonita nastojanja da se takve pojave spriječe, da se širi dijalog i uzajamno povjerenje i poštovanje.

“U tu svrhu cijela Katolička Crkva, a jednako tako i ovaj njezin dio koji živi i djeluje u Bosni i Hercegovini, čvrsto je opredijeljena za iskren i otvoren ekumenski dijalog i susretanje sa svim kršćanskim Crkvama i zajednicama, posebice sa Srpskom pravoslavnom Crkvom, i za međureligijski dijalog sa svim nekršćanskim vjerskim zajednicama, posebice s Islamskom zajednicom u BiH”, navodi se, između ostaloga, u zajedničkoj poruci biskupa Biskupske konferencije (BK) Bosne i Hercegovine.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Ratnom zapovjedniku logora tkz. Armije BiH u Konjicu šest godina zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine pravomoćno je osudilo na šest godina zatvora Edhema Žilića, nekadašnjeg zapovjednika zarobljeničkog logora Armije BiH u Konjicu koji je proglašen krivim za ratne zločine koji su tamo počinjeni, potvrđeno je u petak iz sjedišta tog suda BiH.

Žilić je u prvostupanjskom postupku bio osuđen na devet godina zatvora no potom je djelomice prihvaćena žalba obrane pa je kazna smanjena za tri godine.

Žilić je osuđen jer je zapovjedio, omogućio i nije sprječavao nečovječne postupke prema civilima zatočenim u logoru “Musala” a žrtve su bile osobe hrvatske i srpske nacionalnosti.

On je osuđen jer je osobno ili sa drugim osobama sudjelovao u premlaćivanju zatočenika Marija Matkovića, Pere Jozića te još tri zatočenika koji su svjedočili uz mjere zaštite identiteta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

PLAN BOŠNJAČKE POLITIKE: Migrante registriraju u Mostaru da bi ih ostavili u HNŽ-u

Objavljeno

na

Objavio

Ilegalni migranti bili su tjednima i mjesecima bez ikakvog statusa po parkovima u Sarajevu, a što je za svaku osudu, ali su po dolasku u IC Salakovac odmah pokrenuli postupak azila i pri tome su navodno dobili i službeno mjesto boravišta u Mostaru, piše Večernji list BiH.

Imamo saznanja da je velik broj ilegalnih imigranata pokrenuo postupak azila i iskazao namjeru za azil pred službama za strance u Sarajevu, ali da Ministarstvo sigurnosti nije izvršilo pravodobno registraciju istih stranaca, što mu je bila i zakonska dužnost – stoji, između ostalog, u otvorenom pismu predsjednika Vlade HNŽ-a Nevenka Hercega državnim institucijama.

Dominacija preko migranata

Upravo ova informacija otkriva kako je bošnjačka politika odlučila migrante iskoristiti za pokušaj dominacije nad ostalim narodima.

Naime, migranti su mogli biti registrirani u Sarajevu još prije nekoliko tjedana, ali vlasti nisu dopustile takav scenariji. Kada su prebačeni u Mostar, odmah se pristupilo procesu registracije.

Srbija namjerno propušta migrante kroz svoj teritoriji jer ako ih ne registrira, neće ih iz europske zemlje moći deportirati u Srbiju. U BiH je registracija počela dolaskom ljudi u Mostar. Ako oni nastave put dalje prema Europi i europske zemlje iz budu deportirale, oni će biti vraćeni u Mostar.

S obzirom na to da se njihov broj stalno povećava, vrlo je moguće da se na ovaj način izmjeni etnička slika Mostara i da u njemu Hrvati više ne budu većina – objašnjavaju nam naši sugovornici.

Ovome u prilog ide činjenica kako su migranti koji su prebačeni u Mostar mogli biti smješteni i na prostor općine Hadžići, točnije u vojarni koja se nalazi u toj općini, ali se općinski načelnik usprotivio takvoj ideji.

Navodno je on bio protiv jer u vojarni nisu osigurani uvjeti za smještaj migranata. U biti, to je samo izlika da se migranti prebace u Mostar.

Neslužbene informacije govore kako će uskoro u Salakovcu biti osigurani uvjeti kako bi se proširio smještaj ovoga kampa i kako bi on u konačnici mogao primiti još više migranata. Sve je to dio jednoga šireg plana bošnjačke politike koja migrante koristi u političke svrhe – zaključili su naši sugovornici.

Reakcija Bošnjaka

Ipak, ono što autori ovakvog plana nisu očekivali jest činjenica da se veći broj Bošnjaka protivi ideji naseljavanja migranata na području Mostara.

Tome svjedoči i peticija koju su potpisali stanovnici Bijelog Polja, mostarskog prigradskog naselja u kojem žive i Hrvati i Bošnjaci, a kojom se traži zaštita od migranata i upozorava na pogoršanje sigurnosne situacije.

Ističe se kako je riječ o ljudima za koje država nije utvrdila radi li se o bivšim pripadnicima terorističkih organizacija ili ne, čak se ne zna ni njihov stvarni identitet, što dovodi do grubog kršenja sigurnosne situacije u HN županiji.

 

Migrante se neće moći prebacivati bez suglasnosti lokalnih vlasti

 

Migranti ulaze u privatne posjede, građani traže zaštitu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found