Pratite nas

Biskupi iz BiH i Hrvatske: Zabrinuti smo zbog nejednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

U prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci, 26. veljače 2014. održano je XVI. redovno godišnje zajedničko zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije.

Na jednodnevnom zasjedanju, kojem su predsjedali biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica, predsjednik BK BiH, i nadbiskup zadarski mons. dr. Želimir Puljić, predsjednik HBK, sudjelovali su svi članovi Biskupske konferencije BiH i članovi Hrvatske biskupske konferencije, osim mons. Slobodana Štambuka i mons. Nikole Kekića koji su se ispričali.

Na dijelu zasjedanja sudjelovao je i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto koji je prenio pozdrave Svetog Oca i Državnog tajnika kardinala Petra Parolina. Podsjetio je, uz to, i na pismo bivšeg Državnog tajnika kardinala Bertonea od prije dvije godine (14. siječnja 2012.) u kojem je izražena zabrinutost Svete Stolice gledom na budućnost Katoličke Crkve u BiH.

[quote]Nakon izvješća o aktualnom stanju Katoličke Crkve i društva u Bosni i Hercegovini, izražena je zabrinutost zbog nejednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda te istaknuta potreba rada na svim razinama da svaki narod i svaki čovjek u svakom dijelu Bosne i Hercegovine ima jednaka prava.[/quote]

Biskupi Hrvatske biskupske konferencije ponovno su izrazili bratsku blizinu i potporu svojoj braći u biskupstvu u BiH u svim njihovim brigama i strepnjama za budućnost katoličke populacije, a preko njih svima članovima njihovih biskupijskih zajednica u BiH. Zajednički su razmišljali i o pokretanju novi inicijativa učinkovitije potpore što bi, između ostalog, uključivalo i bolju međusobnu povezanost i ispomaganje svećenika, župa i dekanata posebno u pograničnim područjima.

Biskupi su upoznati s raspodjelom sredstava prikupljenih tijekom prošlogodišnje akcije koju, pod nazivom „Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH“, provodi Hrvatski Caritas u suradnji s Caritasom Biskupske konferencije BiH od 2007. godine. Želja biskupa je da ta akcija preraste u trajan oblik svjedočenja solidarnosti Crkve i građana iz Republike Hrvatske s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini.

Također su upoznati s tijekom priprema za provođenje ovogodišnjeg Tjedna solidarnosti koji želi još više potaknuti dijalog između ljudi, crkvenih i javnih institucija i gospodarskih subjekata u obje zemlje. Biskupi Biskupske konferencije BiH ponovno su izrazili zahvalnost biskupima, a preko njih i svim dobročiniteljima u Republici Hrvatskoj.

Posebnu pozornost biskupi su i ovaj put posvetili hrvatskoj inozemnoj pastvi i traženju najboljeg načina da se, unatoč potrebama u vlastitim biskupijama, odgovori na opravdane duhovne potrebe Hrvata katolika širom svijeta. Saslušali su izvješća te dali potrebne smjernice Ravnateljstvu dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Zahvalili su ravnatelju fra Josipu Bebiću, članu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja – Split, za njegovo neumorno zauzimanje i suradnju s hrvatskom inozemnom pastvom te prihvatili njegove razloge radi kojih od ljeta 2014. godine neće moći obavljati ovu službu.

Također su odlučili da ga na toj službi naslijedi svećenik Zagrebačke nadbiskupije vlč. dr. Tomislav Markić, ravnatelj Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. I ovom prigodom biskupi su izrazili zahvalnost brojnim svećenicima, redovnicima, redovnicama i drugim pastoralnim djelatnicima koji skrbe za Hrvate katolike širom svijeta. Na osobit način pozvali su sve Hrvate katolike da mole za nova svećenička redovnička zvanja u hrvatskim misijama širom svijeta kao i u domovinskoj Crkvi kako bi uvijek bilo onih koji će u njima snažiti vjeru pradjedova i ljubav prema svom hrvatskom rodu i narodu.

Tijekom razmatranja pojedinih pitanja na liturgijskom planu, biskupi su se složili da je važno zajedničko usuglašeno i koordinirano djelovanje kada je riječ o unošenju hrvatskih blaženika u dva nacionalna kalendara, pojedinim izdanjima vezanim uz liturgiju o čemu će brigu voditi i davati zajedničke prijedloge predsjednik Biskupske komisije za liturgiju HBK i predsjednik Vijeća za liturgiju BK BiH.

Biskupi su saslušali i izvješće o radu Komisije HBK i BK BiH za Hrvatski martirologij. Upoznati su i s prijedlogom metodologije rada na popisu žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, a dali su i svoje smjernice za neke konkretne prijedloge.

Biskupi su primili na znanje i pisano izvješće o aktivnostima Papinskih misijskih djela u RH i u BiH koja su poveznica s 90 hrvatskih misionara i misionarki u 28 zemalja svijeta i animatori misijske svijesti među vjernicima u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.

Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Švedska epidemiologinja oštro kritizirala vlasti: ‘Pogriješili smo, trebali smo sve zatvoriti’

Objavljeno

na

Objavio

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedski pristup borbi protiv koronavirusa zaprepastio je svijet koji je u čuđenju nastavio promatrati jedinu zemlju na svijetu koja nije uvela stroga ograničenja. S današnjim danom ima više od 33 tisuće zaraženih i 3998 smrtnih slučajeva.

Bivša glavna švedska epidemiologinja Annika Linde odlučila je progovoriti o kontroverznoj strategije te države u borbi protiv koronavirusa. Iako je do sada podržavala švedski pristup pandemiji koji je predvodio epidemiolog Anders Tegnell, predomislila se vidjevši koliko smrtnih slučajeva ima Švedska naprema Danskoj, Norveškoj i Finskoj.

Ona smatra da su vlasti trebale uvesti stroga ograničenja u ranim fazama pandemije da bi virus stavili pod kontrolu, piše The Guardian.

– Mislim da nam je trebalo više vremena da se pripremimo. Da smo zatvorili vrlo rano, za to vrijeme mogli bismo se uvjeriti da imamo ono što je potrebno za zaštitu onih najranjivijih skupina – rekla je Linde, prenosi Večernji List.

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedska javnost i političke strukture i dalje podržavaju Tegnella i agenciju za javno zdravstvo, no kritike koje je iznijela ugledna epidemiologinja nisu ostale nezapažene.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari