Pratite nas

Religija i Vjera

Biskupi pozivaju da se i ove godine 18. studenog u 18.11 sati oglase crkvena zvona u znak sjećanja na žrtvu Vukovara

Objavljeno

na

Plenarno, 59. zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića u Zagrebu od 16. do 18. listopada 2019. Na zasjedanju su uz članove HBK sudjelovali delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine vojni ordinarij Tomo Vukšić, srijemski biskup Đuro Gašparović i subotički biskup Ivan Penzeš, prenosi ika.hkm.hr

Pozdravljajući nazočne na početku zasjedanja nadbiskup Puljić posebno je pozdravio i izrazio dobrodošlicu novom apostolskom nunciju u Republici Hrvatskoj nadbiskupu Giorgiu Lingui poželjevši mu plodnu i uspješnu misiju u našoj zemlji. Zaželio je dobrodošlicu i novom članu Hrvatske biskupske konferencije imenovanom varaždinskom biskupu mons. Boži Radošu sa željom da njegov rad bude plodan i blagoslovljen. Predsjednik HBK ujedno je zahvalio dosadašnjem varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku za sve dobro što je učinio u biskupiji i u konferenciji napose za višegodišnje vodstvo Hrvatskog Caritasa.

Nakon prihvaćanja zapisnika s prošlog zasjedanja biskupi su upoznati s prijedlogom Kurikula katoličkih škola i odobrili su njegovu provedbu. Naime, predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje požeški biskup Antun Škvorčević potaknuo je uključivanje katoličkih škola u reformu kurikula kako bi se definirale posebnosti i istaknuo identitet katoličkih škola. U tome smislu prošle godine osnovano je Povjerenstvo za izradu plana i programa u katoličkim školama koje je priredilo dva dokumenta. Jedan sadrži opće dopune kurikula za potrebe katoličkih škola, a drugi dopune kurikula za svaki pojedini nastavni predmet u čijoj su izradi sudjelovali učitelji i nastavnici katoličkih škola. Probna provedba dopunjenih kurikula u svim katoličkim osnovnim i srednjim školama započela je u ovoj školskoj godini 2019./2020. Istaknuta je potreba nastavka jačanja autentičnosti katoličkih škola i njihovih standarda obrazovanja kako bi se u njima održao katolički identitet.

Na zasjedanju je razmotren nacrt poruke HBK o ekumenizmu koja bi trebala dati smjernice i nove poticaje za promicanje ekumenizma u našoj stvarnosti. U raspravi su biskupi istaknuli važnost objavljivanja takvog dokumenta te su ga uz pojedine prijedloge uputili na daljnju doradu.

Budući da je imenovanjem mons. Bože Radoša varaždinskim biskupom upražnjeno mjesto rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, biskupi su na zasjedanju razmatrali pitanje njegovog nasljednika.

Jedna od tema zasjedanja bilo je funkcioniranje i djelovanje crkvenih medija napose onih koji su u mjerodavnosti Hrvatske biskupske konferencije. Istaknute su pozitivne strane objedinjavanja medija HBK u Hrvatsku katoličku mrežu (HKM) koja je zaživjela prošle godine u novim prostorima u sjedištu HBK. Biskupi su izrazili zahvalnost svim djelatnicima na trudu koji svakodnevno ulažu u zahtjevnu zadaću stvaranja bogatog medijskoga sadržaja u svim sastavnicama HKM-a: Hrvatskom katoličkom radiju, Informativnoj katoličkoj agenciji te novim medijima. Ujedno su istaknuti i izazovi s kojima se ta medijska kuća suočava napose u smislu svojeg specifičnog poslanja na hrvatskoj medijskoj sceni kao i u sklopu evangelizacijskog poslanja Crkve u našem vremenu. U tome smislu biskupi su dali poticaje da se u našim crkvenim medijima još više poradi na evangelizaciji, apostolatu, duhovnosti, promicanju kršćanske umjetnosti, kulture, kao i društvenoj dimenziji vjere i odgoju. Isto tako istaknuto je kako iskustvo stečeno od uspostave HKM-a može biti dragocjeno za ozbiljniju analizu radi daljnjega razvoja i unaprjeđenja cijeloga sustava.

Biskupi su zatim podrobnije upoznati sa sadržajem dokumenta „Muško i žensko stvori ih“ koje je u lipnju ove godine objavila Kongregacija za katolički odgoj. Podnaslov toga dokumenta sažima razlog njegova nastanka a glasi „Prema putu dijaloga o pitanjima roda (gender) u obrazovanju“. Dokument ima za cilj pomoći onima koji djeluju na području odgoja i obrazovanja novih naraštaja u odnosu na pitanja ljudske afektivnosti i seksualnosti, jer se nalazimo u vremenu, kako stoji u dokumentu, ,,kulturne dezorijentacije“ koju je donijela sa sobom pojava rodne ideologije. Kongregacija za katolički odgoj željela je jasno iznijeti crkveni nauk te donijeti odgojne smjernice u odnosu na tu pojavu, ali i predstaviti metodologiju dijaloga s obzirom na pitanja ljudske spolnosti koja su u središtu diskusije.

Članovi HBK podržali su prijedlog Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve da se od 23. do 25. listopada 2020. održi Šesti hrvatski socijalni tjedan. Glavna tema toga skupa bit će „Demografija – iseljavanje – migracije“. Prihvaćen je i prijedlog da za predsjednika Programskog odbora tjedna bude imenovan prof. dr. Gordan Črpić, a za dopredsjednika mr. Zvonimir Ancić.

Na kraju drugog dana zasjedanja u četvrtak, 17. listopada, hrvatski su biskupi slavili svečanu euharistiju u zagrebačkoj prvostolnici s novim apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupom Giorgiom Linguom na početku njegove službe u našoj zemlji.

Između ostaloga na ovom je zasjedanju odlučeno da Odbor za mlade HBK više neće biti glavni organizator Festivala duhovne glazbe Uskrsfest. Naime, u organizaciju toga festivala koji se održava od 1979. godine Odbor za mlade HBK uključio se 2004. godine.

Predsjednici pojedinih tijela, Komisija, Vijeća i Odbora HBK podnijeli su redovita godišnja izvješća.

Na zasjedanju su donesene i odluke o pojedinim mandatima u tijelima HBK. Za novog delegata HBK pri Komisiji biskupskih konferencija zemalja Europske Unije – COMECE izabran je bjelovarsko križevački biskup Vjekoslav Huzjak, a za zamjenika porečki i pulski biskup Dražen Kutleša. Pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško ponovno je izabran za nacionalnog delegata za međunarodne euharistijske kongrese.

Kalendar događanja Hrvatske biskupske konferencije u idućem razdoblju uključuje izvanredna zasjedanja 27. siječnja i 9. lipnja 2020. Redovita plenarna zasjedanja Sabora HBK održat će se od 21. do 23. travnja 2020. te 20. do 22. listopada u Zagrebu. Susret članova HBK s redovničkim poglavarima i poglavaricama bit će upriličen 8. lipnja 2020. Deveti pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike održat će se 3. i 4. ožujka 2020. u Zagrebu. Susret hrvatske katoličke mladeži održat će se u Zagrebu 9. i 10. svibnja 2010. U Šibeniku će 21. lipnja 2020. biti proslavljena 50. obljetnica proglašenja svetim Nikole Tavelića. Šesti hrvatski socijalni tjedan održat će se od 23. do 25. listopada 2020. u Zagrebu. Međunarodni znanstveni simpozij u povodu 100. obljetnici smrti biskupa Antuna Mahnića bit će upriličen 12. prosinca 2020., a svečana misa u krčkoj katedrali sutradan, 13. prosinca 2020.

Biskupi pozivaju da se i ove godine 18. studenog u 18.11 sati oglase crkvena zvona u znak sjećanja na žrtvu Vukovara i na sve žrtve Domovinskoga rata.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa Franjo je ‘vrlo pogođen’ odlukom da se Aja Sofija pretvori u džamiju

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo rekao je u nedjelju da ga je pogodila turska odluka da istanbulski muzej Aju Sofiju pretvore u džamiju, nakon nekoliko vjerskih vođa koji su već osudili taj potez.

“Moje misli su s Istanbulom. Razmišljam o Svetoj Sofiji i jako me to boli”, rekao je tijekom svoga tjednog blagoslova na Trgu svetog Petra.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da će se prve molitve u Aji Sofiji održati 24. srpnja, nakon što je proglašeno da je taj drevni spomenik ponovno džamija i nakon što je sud ukinuo njezin status muzeja.

“Uz Božju volju, svi ćemo se skupa naći na molitvi petkom 24. srpnja i otvoriti je (Aju Sofiju) za vjernike”, kazao je Erdogan u televizijskom obraćanju naciji, u emotivnom govoru u kojem su dominirale nacionalističke i vjerske reference.

Po njegovim riječima, trebat će šest mjeseci kako bi se finalizirale pripreme da se zdanje, u kojem se nalaze i neki obnovljeni kršćanski simboli i mozaici, pripremi za prihvat pripadnika islamske vjere.

Svjetski savez crkava pozvao je Erdogana da povuče svoju odluku, dok ju je patrijarh Bartolomej, duhovni vođa pravoslavnih kršćana smješten u Istanbulu, nazvao razočaravajućom.

Turski predsjednik dugo je vremena predlagao da se status džamije vrati toj znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a, važnom spomeniku kako kršćanskog Bizanta tako i muslimanskog Osmanskog carstva, danas jednom od najposjećenijih mjesta u Turskoj.

Erdogan je rekao da će Aja Sofija nastaviti biti otvorena za muslimane, kršćane i strance.

Dodao je da je potez preobrazbe građevine u džamiju izraz turske neovisnosti te da će svaku kritiku protumačiti kao napad na tursku nezavisnost.

UNESCO, na čijem se popisu Aja Sofija nalazi, izrazio je žaljenje zbog turske odluke, a njegov Odbor za svjetsku baštinu razmotrit će status Aje Sofije.

“Aja Sofija dio je povijesnih zona Istanbula upisana na popis svjetske baštine UNESCO-a”, naglasila je direktorica organizacije Audrey Azoulay.

Radi se o “remek djelu arhitekture i jedinstvenom svjedočanstvu susreta Europe i Azije kroz stoljeća. Njezin status muzeja predstavlja univerzalnost njezine baštine i od nje stvara snažan simbol dijaloga”, dodala je ona. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Biskup Palić: Franjevac iz Širokog Brijega, fra Franjo Brkić, ostavio je dubok trag u mom Janjevu

Objavljeno

na

Objavio

Msgr. Petar Palić, novi Mostarsko-duvanjski biskup i Apostolski administrator Trebinjsko-mrkanske biskupije | Foto: PIXELL

Nakon što je u podne, u subotu, 11. srpnja u Rimu i Hrvatskoj objavljena vijest o imenovanju hvarskog biskupa Petra Palića mostarsko-duvanjskim biskupom i apostolskim upraviteljem Trebinjsko-mrkanske biskupije, mons. Palić u Ordinarijatu u Hvaru održao je govor koji prenosimo u cijelosti.

„Gospodin nam svojom blagonaklonošću pokazuje stazu života.“ (Sv. Benedikt) „Zahvalan sam Onome koji mi dade snagu – Kristu Isusu, Gospodinu našemu – jer me smatrao vrijednim povjerenja, kad u službu postavi mene“ koji sam samo čovjek, slab i grješan, potreban Božje milosti, pomoći i utjehe. (usp. 1 Tim 1,12) Zahvaljujem papi Franji i poglavarima Svete Stolice na povjerenju koje su mi iskazali povjeravajući mi službu Mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja Trebinjsko-mrkanske biskupije.

Naš Bog je Bog iznenađenja, a papa Franjo, pa i ovim imenovanjima danas, redovito demantira novinske napise, osobito „dobrih poznavatelja“ unutarcrkvenog života. Dok sam poput Blažene Djevice Marije, zbunjen i smeten nakon vijesti koju mi je priopćio apostolski nuncij mons. Giorgio Lingua da mi je papa Franjo odlučio povjeriti novu službu, prebirao u svom srcu što bi to trebalo značiti, pokušavao sam dokučiti zašto baš mene i zašto baš tamo?!

U Hvarskoj biskupiji sam tek dvije godine i 2 mjeseca. U vrijeme korone, u karanteni, propitkivao sam sebe što moram učiniti bolje u svojoj službi i odrediti prioritete. Sa svojim suradnicima u Biskupskom ordinarijatu hrabro smo se uhvatili u koštac s rješavanjem administracije, ekonomskih pitanja, imovinsko-pravnih i građevinskih poslova. Trasirali smo put kojim je potrebno ići u odgovornosti, transparentnosti i suradnji.

Uz obveze u Zagrebu, radovao me je svaki pastoralni pohod župama i susret sa svećenicima i vjernicima na sva tri otoka Hvarske biskupije. Kad sam prije malo više od dvije godine imenovan hvarskim biskupom, pokušavao sam u svome životu naći poveznice i naslutiti Božje planove. Pronašao sam ih u hvarskom biskupu Fulgenciju Carevu, nekada skopskom nadbiskupu i fra Antunu Maroeviću, koji je svoj život ostavio navješćujući Evanđelje i boreći se za potlačene na Kosovu.

Ukoliko je, po Božjem promislu, bilo potrebno da radi njih dvojice, po godinu dana za svakoga od njih provedem u Hvarskoj biskupiji, onda sam očito ovdje izvršio svoje poslanje. Papa me sada šalje i povjerava mi pastirsku službu u Bosni i Hercegovini. Krajem 19. stoljeća u Janjevu je kao župnik pastoralno djelovao fra Franjo Brkić, redovnik, franjevac podrijetlom iz Rasna, kraj Širokoga Brijega, u Hercegovini. Ostavio je duboke tragove u Janjevu na području kulture, školstva i općenito na području vjerskog života. U Janjevu je i preminuo, a pokopan je u župnoj crkvi. I danas, među starijim Janjevcima i onima koji poznaju povijest Hrvata na tom području, još živi uspomena na njega. Duhovna baština iz koje sam nikao sigurno počiva na djelu i poslanju fra Franje Brkića, biskupa Careva i fra Antuna Maroevića, kao i mnogih drugih svetih i ustrajnih Božjih pastira.

Riječi zahvale upućujem mons. Slobodanu Štambuku, biskupu hvarskom u miru, svim svećenicima, redovnicima i redovnicama u Hvarskoj biskupiji, kao i svim vjernicima laicima. U ovo kratko, ali intenzivno provedeno vrijeme u ovoj biskupiji, doživio sam ljepote, ali i izazove ove biskupije, njezinih ljudi, sa svim onim što ona jest i ima. Braći svećenicima i vjernicima zahvaljujem za svaki susret i liturgijsko slavlje u župnim zajednicama.

Pozivam vas da i dalje idemo naprijed s povjerenjem u Gospodina, poslušni Njegovoj Riječi i vjerno izvršavajući poslanje koje nam Krist daje. Potičem vas, također, na ustrajnu molitvu da Gospodin providi dobroga pastira ovoj dragoj mi biskupiji. Osjećajima iskrenog i dubokog poštovanja pozdravljam i zahvaljujem biskupu Ratku Periću na svemu što je u ovih 28 godina, otkad je na čelu Hercegovačkih biskupija, učinio za širenje Kraljevstva Božjega i za očuvanje identiteta i zaštitu prava hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Nije bilo lako. Hvala mu na ustrajnosti, jasnoći u stavovima i hrabrom svjedočenju vjernosti Bogu, Papi i Crkvi!

Želim i molim da dobri Bog nagradi svako njegovo dobro djelo i želim mu dobro zdravlje i blagoslovljene umirovljeničke dane. Misao mi ovoga trenutka ide i svim svećenicima, dijecezanskim i redovničkim, redovnicama i vjernicima laicima u mojim novim biskupijama. Kao svećenik Dubrovačke biskupije, kroz razne prigodne susrete, imao sam prigodu upoznati mnoge svećenike i redovnike, kao i vjernike laike podrijetlom iz tih biskupija. Poznat mi je povijesni hod našega naroda u Hercegovini i sve njegove kušnje. Ali, poznata mi je i stamena i čvrsta vjera, upravo poput hercegovačkoga krša, koja i dalje živi, odolijevajući svim kušnjama i izazovima.

Draga braćo svećenici, redovnici i redovnice, dragi vjernici Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije! Gospodin Isus, prije nego će podnijeti muku i smrt na križu za naše spasenje, molio je Oca nebeskoga za svoje učenike i za one koji će povjerovati na njihovu riječ, da budu jedno. (usp. Iv 17, 20-21) Biti jedno ne znači uvijek isto misliti, ali znači imati pred očima jasan cilj i ostvarivati ga, u suradnji i otvorenosti, oslonjeni jedni na druge, ali prije svega na Gospodina. Kao vaš budući pastir sve ću svoje snage i sposobnosti staviti na raspolaganje Crkvi Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj kako bi se Božja Riječ širila, izgrađivalo Kristovo kraljevstvo i učvršćivao se „put istinskog jedinstva“ (papa Franjo).

Zahvaljujem na suradnji civilnim vlastima na državnoj, kao i onima na lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj. Nadam se da će naša suradnja biti još intenzivnija, osobito u očuvanju identiteta i zaštiti prava Hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Biskupima Hrvatske biskupske konferencije, na čelu s predsjednikom mons. Želimirom Puljićem, zahvaljujem na svekolikoj podršci i suradnji tijekom moje službe generalnoga tajnika, a radujem se suradnji s braćom u episkopatu u Biskupskoj konferenciji Bosne i Hercegovine. Čestitam na imenovanju i bratu u biskupstvu mons. Draženu Kutleši.

Žao mi je što nećemo imati prigodu surađivati, on kao budući metropolita, a ja kao sufragan, ali sam uvjeren da će se povezanost i suradnja nastaviti na drugi način. Zahvaljujem suradnicima i djelatnicima u Tajništvu, kao i u uredima i ustanovama Hrvatske biskupske konferencije. Osobito im želim zahvaliti na strpljivosti koju su pokazivali na početku moje službe generalnog tajnika, u otklanjanju nedostataka i poteškoća u funkcioniranju.

Ponosan sam na činjenicu da smo, zauzetošću i suradnjom mnogih, jedni druge susretali u duhu otvorenosti i iskrenosti i ostvarili želju biskupa da preseljenjem Hrvatskog katoličkog radija na Ksaver svi uredi i ustanove HBK budu pod istim krovom. Vjerujem i nadam se da će i moj nasljednik u Tajništvu, kome biskupi Hrvatske biskupske konferencije odluče povjeriti službu, nastaviti ono dobro i pozitivno što smo započeli.

Zahvaljujem ujedno svima na molitvi i izrazima podrške i ispričavam se što mnogima neću moći osobno odgovoriti. Sve uključujem u svoje molitve! Kristu Gospodinu, vrhovnom i vječnom svećeniku i pastiru duša, po zagovoru Bl. Djevice Marije, sv. Josipa, sv. Mihovila, sv. Benedikta, sv. Stjepana i sv. Prošpera, te sv. Vlaha povjeravamo naše nove korake!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari