Pratite nas

Hrvatska

Biskupi traže od države da rasvijetli istinu o jasenovačkim logorima

Objavljeno

na

Plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije, 53. u nizu, održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića u Zagrebu od 11. do 13. listopada 2016. Na zasjedanju su uz članove HBK sudjelovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D’Errico, izaslanik Biskupske konferencija Bosne i Hercegovine vojni ordinarij mons. Tomo Vukšić i kao gost član Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda subotički biskup Ivan Penzeš.

Pozdravljajući na početku nazočne nadbiskup Puljić posebno je pozdravio dvojicu novozaređenih biskupa gospićko senjskog mons. Zdenka Križića i šibenskoga mons. Tomislava Rogića kao i njihove umirovljene predšasnike mons. Milu Bogovića i mons. Antu Ivasa. Zahvalio je umirovljenim biskupima za sve dobro što su učinili u svom biskupskom služenju, a njihovim nasljednicima uz srdačnu dobrodošlicu u zajedništvo HBK zaželio je da djelovanje konferencije obogate svojim primjedbama i prijedlozima.

U radnom dijelu zasjedanja biskupi su upoznati s početkom rada Mješovitog povjerenstva hrvatskih i srpskih stručnjaka koje ima zadaću zajednički razmotriti ulogu blaženog Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Na prvom dvodnevnom susretu u Rimu od 12. do 13. srpnja 2016. godine utvrđen je način rada prema metodologiji povijesnih znanosti, utemeljenoj na raspoloživoj dokumentaciji i njezinoj kontekstualizaciji. Rad Povjerenstva neće imati nikakvog utjecaja na postupak kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca, koji je isključivo u nadležnosti Svete Stolice. Mješovito povjerenstvo će se sastati šest puta u roku od 12 mjeseci. Vremensko ograničenje rada pokazuje kako Sveta Stolica, koja predsjeda radu Povjerenstva, očekuje da njegov rad bude učinkovit. Nakon prvog susreta u Rimu, Mješovito povjerenstvo će se sastati u Zagrebu 17. i 18. listopada ove godine.

Osobitu pozornost biskupi su posvetili unaprjeđenju projekta priprave za brak. Prihvaćeni su prijedlozi Vijeća HBK za život i obitelj da se pristupi revitalizaciji toga projekta na sustavan način zahvaćajući daljnju, bližu i neposrednu pripravu te osiguravajući nastavak praćenja bračnih parova i poslije sklapanja ženidbe. Odlučeno je i da se osnuje radna skupina u kojoj bi se osim predstavnika Vijeća HBK za život i obitelj te stručnjaka i praktičara zauzetih u pastoralu priprave za brak, uključili i članovi koje će predložiti Odbor HBK za mlade te Vijeće HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju. Očekuje se izrada pastoralnih smjernica na temelju postsinodalne pobudnice pape Franje “Amoris laetitiae”, s nadopunama za konkretna stanja u pojedinim biskupijama.

U svezi sa stanjem u hrvatskome društvu biskupi su se osvrnuli i razmotrili između ostaloga probleme odnosa prema otajstvu života, problem demografije i iseljavanja cijelih obitelji iz Hrvatske, kao i gospodarsko stanje i pravosudna pitanja. Posebice su se osvrnuli na neprimjeren odnos prema prošlosti koji se onda odražava u našoj sadašnjosti. Ta se neprimjerenost tiče poglavito triju tema koje su vidljive u odnosu prema žrtvama u jasenovačkim logorima, prema žrtvama komunističke diktature, kao i prema žrtvama u Domovinskome ratu.

Naime, u zadnje je vrijeme sve očitije da se nastoji ne samo nastaviti s manipuliranjem okolnostima i s brojem žrtava u Drugome svjetskom ratu, osobito u iznošenju neistina i neutemeljenih tvrdnja gledom na logor u Jasenovcu. S druge strane, biskupi smatraju neprihvatljivim i štetnim sadašnji odnos mjerodavnih hrvatskih ustanova i hrvatske države općenito prema žrtvama komunističkoga režima, posebice kada se radi o masovnim grobištima i ostatcima stradalnika, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama, osobito u Republici Sloveniji. Primjećeno je da se s nadograđivanjem poznatih velikosrpskih mitova zanemaruju stradanja hrvatskoga stanovništva u Domovinskom ratu, uništavanje imovine, među kojom je osobito bolno razaranje kulturnih i duhovnih dobara, te nedovoljno uvažavanje uloge hrvatskih branitelja u ostvarenju slobode i nezavisnosti.

Biskupi stoga pozivaju mjerodavna tijela hrvatske države da ulože potreban napor, kako bi se – na transparentan način, a to znači u skladu s najboljim suvremenim znanstvenim metodama i kulturološkim pristupima – rasvijetlila istina o Jasenovačkim logorima, kao i događaji i stradanja nakon Drugoga svjetskoga rata. Time će se žrtvama pokazati dužno poštovanje, a istinom unijeti više mira u živote obitelji čiji su članovi nastradali. Važno je to isticati jer smo u zadnjim desetljećima iskusili koliko zla mogu donijeti ideologije, podupirane političkim mitovima jer nisu utemeljene na činjenicama i povijesnim istinama pa često predstavljaju hrvatski narod i državu kao genocidne i zločinačke.

Biskupi zato pozivaju narod i društvo na zajedništvo i zrelost kako bi imali snage nositi se s novim pokušajima stvaranja mitova i širenja neistina. To nije poziv “vraćanja u prošlost”, nego poticaj i želja osloboditi se tereta i utega koji iz prošlosti opterećuju sadašnjost i zamagljuju pogled prema budućnosti.

Biskupi su se sa zahvalnošću osvrnuli na 25. obljetnicu vraćanja vjeronauka u hrvatski školski odgojno – obrazovni sustav što je bilo moguće učiniti tek poslije pada totalitarnog komunističkog sustava te demokratskih promjena početkom devedesetih godina prošloga stoljeća. Tim povodom upriličena je svečana akademija u Hrvatskom narodnom kazalištu na kojoj su nazočili članovi HBK, predsjednik Hrvatskoga sabora dr. Željko Reiner te brojni drugi visoki uzvanici. Na akademiji je istaknuta važnost i 20. Obljetnice potpisivanja Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture (19. prosinca 1996.). Taj je Ugovor, naime, dao pravni okvir za djelovanje Katoličke Crkve, a utemeljen je na trima načelima: načelu vjerske slobode, načelu različitosti područja djelovanja Crkve i države, te načelu potrebe suradnje tih dviju ustanova koje se susreću u čovjeku, građaninu i vjerniku.

Na zasjedanju su predstavljena i dvojica budućih blaženika Hrvata, Serafina Glasnovića Kodića iz Janjeva i don Antona Muzića iz Vrnavokola-Letnice, koji se nalaze među 38 mučenika ubijenih u Albaniji iz mržnje prema vjeri od 1945. do 1974. Fra Serafin i don Anton bit će proglašeni blaženima 5. studenoga 2016. u Skadru. Biskupi pozivaju sve koji su u mogućnosti sudjelovati na svečanosti proglašenja i potiču na upoznavanje života ove dvojice novih hrvatskih blaženika.

Na osobit način biskupi su se spomenuli 40. obljetnice početka velike proslave Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata. Naime, nakon gušenja „hrvatskoga proljeća“ Crkva je pokrenula duhovne snage i započela s vjerničkim hodočašćima i okupljanjima. Najprije u Solinu 1976. na tisućitu obljetnicu smrti kraljice Jelene, pa dvije godine kasnije u Biskupiji kraj Knina (1978.) gdje je nađen lik Gospe velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta. Slijedeće 1979. krenulo se prema Ninu gdje se komemoriralo povijesne veze sa Svetom Stolicom i papom Ivanom VIII. koji je 879. „blagoslovio hrvatskoga kneza Branimira, sav narod i zemlju njegovu“. Vrhunac proslave dogodio se na Mariji Bistrici 1984. gdje se na Nacionalnom euharistijskom kongresu okupilo pola milijuna ljudi iz svih krajeva gdje žive Hrvati. Svjesni značenja i dalekosežnosti tih događaja kao i važnosti njihove poruke i za ovo naše vrijeme, biskupi će uskoro uputiti poticaj vjerničkim zajednicama na molitvu i zahvalu za silna djela koja nam učini Gospodin.

Nakon isteka mandata i umirovljenja dosadašnjih predsjednika i članova u pojedinim tijelima HBK neki mandati su produljeni te su dogovorena nova imenovanja. Predsjedniku Vijeća za ekumenizam i dijalog sisačkom biskupu Vladi Košiću produljen je mandat. Za novog predsjednika Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života imenovan je gospićko senjski biskup Zdenko Križić, novim predsjednikom Odbora HBK za pastoral Roma imenovan je varaždinski biskup Josip Mrzljak. Biskupi mons. Zdenko Križić i mons. Tomislav Rogić imenovani su za nove članove Biskupske komisije za liturgiju. U mješovitu Komisiju HBK i HKVRP umjesto umirovljenih članova imenovani su vojni ordinarij Jure Bogdan i mons. Zdenko Križić.

Dosadašnjem delegatu HBK pri Vijeću biskupskih konferencija zemalja Europske Unije kardinalu Josipu Bozaniću i zamjeniku bjelovarsko križevačkom biskupu Vjekoslavu Huzjaku produljen je mandat.

Na zasjedanju su predsjednici Komisija, Vijeća i Odbora HBK podnijeli izvješća o njihovom radu.

Na poziv mjesnog biskupa mons. Đure Hranića, uz 25. obljetnicu žrtve Vukovara, biskupi HBK će se okupiti u tome gradu 18. studenoga, a euharistijsko slavlje predvodit će kardinal Josip Bozanić. Istoga dana na 25. obljetnicu stradanja u Škabrnji ondje će euharistijsko slavlje predvoditi predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Dogovoren je kalendar događanja za iduću godinu. Zajedničko zasjedanje HBK i BK Bosne i Hercegovine održat će se 23. siječnja 2017. u Zagrebu, a izvanredno zasjedanje Sabora HBK dva dana kasnije 25. siječnja 2017. Pastoralno katehetski kolokvij za svećenike održat će se 7. i 8. ožujka 2017. Proljetno, 54. zasjedanje Sabora HBK bit će od 26. do 28. travnja 2017.

Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži održat će se u Vukovaru 29. i 30. travnja 2017. Susret članova HBK s redovničkim provincijalima bit će upriličen 19. lipnja 2017. Jesensko, 55. zasjedanje Sabora HBK održat će se od 10. do 12. listopada 2017. u Zagrebu.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković s ukrajinskim ministrom obrane razgovarao i o remontu hrvatskih MiG-ova

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRZ i PZO/D. Jerinić, M. Karačić

Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se u utorak u Banskim dvorima s ukrajinskim ministrom obrane, generalom zbora Stepanom Poltorakom, s kojim je razgovarao o političkim i gospodarskim odnosima dviju zemalja te EU-a i Ukrajine, priopćeno je iz Vlade.

Poltorak je izvijestio Plenkovića o razgovorima s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem o sigurnosnoj suradnji.

Hrvatski premijer je istaknuo je da su odnosi između dviju zemalja prijateljski te naglasio da postoji mogućnost za snažniju suradnju.

Foto: Hina

Hrvatska, u okviru Radne skupine za suradnju Hrvatske i Ukrajine na čelu s državnom tajnicom Zdravkom Bušić, radi na prenošenju iskustava koja ima iz procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, čiju je 20. obljetnicu obilježila jučer, kao i prenošenju znanja u procesu približavanja Europskoj uniji, stoji u priopćenju.

Poltorak je rekao u utorak nakon sastanka s hrvatskim kolegom Krstičevićem da je pristaša poštivanja svih ugovornih obveza i po povratku u domovinu razgovarat će o nezadovoljavajućem remontu hrvatskih MiG-ova.

Dvojica ministara obratila su se novinarima nakon sastanka o suradnji obrambenih industrija na kojem je tema bio i problem MiG-ova.

Krstičević je ukrajinskog kolegu upoznao s teškoćama 12 hrvatskih zrakoplova koji su u srpnju 2015. došli s remonta u Ukrajini i samo su tri u funkciji, zbog čega je u Hrvatskoj pokrenut sudski proces protiv odgovornih.

“Pristaša sam obveza izvršavanja svih ugovornih obveza”, rekao je ministar Poltorak u izjavi novinarima.

Sporazum iz 2014. koji je bio potpisan između hrvatske tvrtke i Ukrajine “nije potpuno izvršen”, i to na “štetu hrvatske strane”, kazao je.

Ministarstvo obrane nije bilo uključeno u taj ugovor remonta, rekao je Poltorak i najavio da će “pozorno proučiti” to pitanje po povratku u Ukrajinu i razgovarati s predstavnicima tvrtke.

Poltorak je rekao da će o MiG-ovima izvijestiti na najvišoj razini.

Hrvatski mediji su tvrdili da su na MiG-ovima koje je Hrvatska zaprimila od Ukrajine “prekucani” serijski brojevi jer ne odgovaraju dokumentaciji zrakoplova ni brojevima koji su navedeni u ugovoru o remontu, kao i da ugrađeni dijelovi zrakoplova ne odgovaraju pratećoj dokumentaciji.

(Hina)

Krstičević i Poltorak o vojnoj suradnji i MiG-ovima

 

Tehnička ispravnost borbenih zrakoplova MiG-21 je dramatična!

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Butković: Projekt Pelješkog mosta ide dalje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u utorak da nema nikakvih uvjeta Europske komisije za gradnju Pelješkog mosta i da nema nikakvih zapreka da se on gradi.

U izjavi novinarima Butković je kazao da projekt Pelješkog mosta ide dalje te da je komunikacija s Europskom komisijom stalna, a pogotovo je takva bila u onoj prvoj fazi odobravanja sufinanciranja tog projekta, koja je rezultirala i pozitivnom odlukom EK u lipnju 2017. godine da se u 85-postotnom iznosu sufinancira taj projekt.

“Što se tiče ovih nekih današnjih izjava, ja moram reći da Lovrinović zaista nije dovoljno upućen ili ne zna da je Europska komisija odobrila Hrvatskoj financiranje iznosu od 357 milijuna eura projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, koji ide u četiri faze”, rekao je između ostaloga Butković, reagirajući na istup saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića oko Pelješkog mosta.

Podsjetio je da je ovih dana donijeta odluka o odabiru izvođača radova, a danas su u Hrvatskim cestama otvorene ponude i za natječaj za nadzor radova na Pelješkom mostu.

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku (PH) Ivan Lovrinović izrazio je u utorak zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, navodeći da po njegovim saznanjima Europska komisija traži rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije “realizacije gradnje”.

“Na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade, izražavam zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, jer po našim saznanjima EK pisanim putem zahtijeva rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije realizacije gradnje”, rekao je Lovrinović na izvanrednoj konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru te zatražio da se o svemu očituje premijer Andrej Plenković.

Butković je, pak, podsjetio da je 18. listopada predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio pismo Europskoj komisiji i njenom predsjedniku Junckeru o pojedinostima projekta te o njegovoj pripremi i provedbi. Kako je naveo, Plenković je u tom pismu izrazio pravo Republike Hrvatske da gradi most na svom teritoriju u cilju njegova spajanja, a napomenuo je i da komunikacija s Bosnom i Hercegovinom oko tehničkih karakteristika mosta traje još od 2005. godine, kako bi neškodljiv prolaz bio omogućen i kako bi BiH ostvarila svoje pravo.

Kako je naveo, Plenković se istovremeno sličnim pismom obratio i bosanskohercegovačkim visokim dužnosnicima Denisu Zvizdiću i Vjekoslavu Bevandi. Kada je u pitanju granica s Bosnom i Hercegovinom, Butković naglašava da to je bilateralno pitanje između dviju susjednih i prijateljskih država, koje nema nikakve veze s gradnjom Pelješkoga mosta.

“Preporuka Europske komisije, s čim se Hrvatska i rukovodi sve vrijeme, jest da to rješavamo u prijateljskim i dobrosusjedskim odnosima, što ćemo i dalje činiti”, poručio je Butković.

Kazao je i da nema nikakvih uvjeta iz Europske komisije, ponovivši da je donijeta odluka o financiranju Pelješkog mosta, kao i o odabiru izvođača.

“Čekamo hoće li biti žalbi, ako ne bude žalbi, brzo će se potpisat ugovor. Danas su u Hrvatskim cestama otvorene ponude za postupak za izbor nadzora za Pelješki most, dakle nema nikakvih zapreka da Hrvatska gradi Pelješki most”, rekao je ministar.

Zamoljen da prokomentira Lovrinovićevu izjavu da je na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade danas održao izvanrednu press konferenciju, Butković je izjavio: “Ne mogu vam komentirati o kojim informacijama i sa čime raspolaže gospodin Lovrinović, mogu vam samo reći ono sa čime sam ja upoznat. U resoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jest Pelješki most i sa svim sam pojedinostima dobro upoznat”.

Dodao je da je Europska komisija prilikom donošenja odluke o financiranju Pelješkog mosta provjerila sve. “Ona ne bi donijela odluku da postoji nešto što bi eventualno za takvu odluku bilo problematično”, zaključio je Butković.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari