Pratite nas

BiH

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Iz robnih rezervi će se davati hrana i ostale potrepštine sve većem broju migranata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

U izvješću o kretanju broja migranata iznesen je podatak kako je na prostoru BiH, prema raspoloživim podacima, od 1. siječnja 2018. do 2. srpnja 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 7128 nezakonitih migranata.

Za potrebe zbrinjavanja migranata iz zemalja Azije i Bliskog istoka Vlada Federacije BiH donijela je devet mjera među kojima traži od Federalne direkcije robnih rezervi da na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, uz znanje i suglasnost Federalnog operativnog stožera za pitanje migracija, a u skladu sa svojim mogućnostima, stavi na raspolaganje svoje kapacitete za potrebe funkcioniranja kampova koji će biti uspostavljeni na području Sarajevske i Unsko-sanske županije, piše Večernji list BiH.

To znači kako će hrana i ostale potrepštine koje se čuvaju u robnim rezervama biti ustupljene ovim migracijskim kampovima, a da se radi o većoj količini robe, svjedoči i podatak da je Federalna direkcija robnih rezervi u posljednjih nekoliko mjeseci raspisala nekoliko natječaja za nabavu konzervirane hrane, ulja, brašna, mlijeka u prahu te raznih higijenskih potrepština. Spriječiti ilegalne ulaske

– U slučaju aktiviranja robnih rezervi iz Federalne direkcije robnih rezervi, iste će biti dane na raspolaganje Crvenom križu Federacije BiH, koji će biti obvezan, koristeći svoju strukturu i volontere, iste pripremati i distribuirati uz suglasnost nadležnih institucija u BiH, a u suradnji sa Službom za zajedničke poslova organa i tijela FBiH treba pronaći prostor za skladišni/logostički centar Crvenog križa Federacije BiH iz raspoloživih objekata neperspektivne vojne imovine – stoji u zaključku.

Također je Vlada Federacije BiH donijela zaključak svoje policijske snage staviti na raspolaganje za sprečavanje ilegalnog ulaska migranata s istoka preko granice BiH. Zadužila je i Federalno ministarstvo zdravstva da, u suradnji s Ministarstvom sigurnosti BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, precizira nositelje plaćanja troškova liječenja, kako primarne tako i specijalističko–konzultativne i bolničke zdravstvene zaštite migranata te lijekova, uz preciziranje procedura plaćanja.

Pomoć iz Austrije Vlada je također zadužila Federalnu upravu civilne zaštite da svoju rezervu materijalno-tehničkih sredstava i opreme za zaštitu i spašavanje stavi na raspolaganje Ministarstvu sigurnosti BiH, da zbog migranata stavi u optjecaj raspoloživi broj šatora za njihov smještaj, sanitarni kontejner s tuševima i umivaonicima te pratećom opremom, sanitarni kontejner s integriranim toaletima s pratećom opremom, stacionarnu kuhinju za pripremu odgovarajućeg broja obroka – pokretnu kuhinju.

Za nove lokacije za smještaj migranata određen je kamp u vojarni “Ušivak” u Hadžićima, pri čemu će se angažirati potreban broj pripadnika civilne zaštite i potrebna materijalno-tehnička i druga sredstva i oprema te će se osigurati stručna i tehnička pomoć za smještaj i zbrinjavanje migranata, kao i u slučaju eventualnog uspostavljanja kampa u Velikoj Kladuši u objektima Agrokomerca, a na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH.

Iz tekućih rezervi odobreno je nešto više od 28 tisuća maraka za prijevoz šatora koje je ovih dana donirala Austrija.

U izvješću o kretanju broja migranata iznesen je podatak kako je na prostoru BiH, prema raspoloživim podacima, od 1. siječnja 2018. do 2. srpnja 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 7128 nezakonitih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom razdoblju iskazale su 6354 osobe, dok su 683 osobe podnijele zahtjev za azil. (večernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Mi Hrvati iz BiH danas smo dio ovog nacionalnog plamena

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Dragan Čović: Putinu sam rekao kako je Rusija pokazala prijateljsko lice, a s Macronom dogovarao skori susret

U intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista, Čović je govorio o reprezentaciji Hrvatske, ali i stvarima koje se se događale u BiH uoči finalnog susreta.

“Naše srebro sja kao zlato. To je sigurno. Činjenica da u reprezentaciji Hrvatske imamo značajan broj onih koji su rođeni ili su podrijetlom ili radom vezani uz BiH, velika je stvar. I to se vidi i kroz ozračje koje vlada u BiH proteklih mjesec dana. Na svakom koraku u BiH vidjeli smo eksploziju ponosa, oduševljenja i to prihvaćaju i naši prijatelji, Bošnjaci i Srbi. Ovo je prilika da mi na neki način definiramo svoju poziciju, da možemo kazati – koliko god smo malobrojni, ipak smo bitni danas u svjetskim događanjima. Uvjeren sam da je ovo posebna prigoda jer eho ovog Svjetskog nogometnog prvenstva trajat će mnogo dulje nego onaj iz 1998. kada je hrvatska reprezentacija bila treća u svijetu. Ovo je prigoda, šansa koju svi želimo na određeni način prigrabiti i iskoristiti, pa i mi u BiH na neki način vezati za sebe. Ne smijemo biti preskromni mi iz BiH i na naše zasluge za ovaj uspjeh. Prigoda je ovo za skrenuti pozornost i na odnose u BiH jer BiH mora imati svoje europsku budućnost u kojoj će sva tri naroda biti jednakopravna. Uz svu ovu euforiju koja je politiku bacila u drugi plan, moramo stalno naglašavati poziciju hrvatskog naroda u BiH i značaj ovog rezultata i za hrvatski narod u BiH”, rekao je Čović.

Kako je kazao, nesporno je da mnoštvo sportaša u Hrvatskoj dolazi upravo iz BiH.

“Nije tu samo riječ o nogometašima već i o rukometašima, tenisačima, košarkašima… I to je, između ostaloga, naš doprinos vrijednosti hrvatskog nacionalnog bića, našeg ponosa kojim sebe ugrađujemo u te vrijednosti. Mi Hrvati iz BiH danas smo dio ovog nacionalnog plamena koji prati više milijardi ljudi u svijetu. Mogli ste uraditi bilo što, ne biste imali ovakav globalni učinak za Hrvatsku i Hrvate. Moramo iskoristiti ovu prigodu kako nam se ne bi dogodilo da u toj euforiji zaboravimo realnost života i posebno probleme Hrvata u BiH. Za mene je najvažnija poruka da, kada danas i sutra razmišljamo o poziciji Hrvata, moramo razmišljati isključivo o zajedničkoj demografskoj i svakoj drugoj strategiji hrvatskoga naroda u cjelini. I ovaj sportski uspjeh nas upućuje na to”, istakao je Čović za Večernji list.

Čović je završnu utakmicu između Francuske i Hrvatske pratio u društvu ruskog predsjednika Vladimira Putina, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Bili su tu i predsjednik FIFA-e Gianni Infantino, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker i brojni drugi dužnosnici. Predsjednici država su u prijateljskom raspoloženju bodrili reprezentacije u veličanstvenom dvoboju za prvaka svijeta.

Čović je predsjedniku Putinu zahvalio na gostoprimstvu i sjajnoj organizaciji prvenstva, ali i ruskom narodu koji je tijekom natjecanja ugostio navijače iz cijeloga svijeta, pa tako i BiH, te pokazao dobronamjerno i prijateljsko lice. Kazao je kako je Moskva odisala kozmopolitskim i sportskim duhom, koji je bez sumnje poslao pozitivnu sliku u svijet.

Čović je s Macronom razgovarao i o suradnji BiH i Francuske te izrazio spremnost za realizaciju skorog bilateralnoga susreta. U prijateljskom razgovoru s predsjednicom Grabar-Kitarović Čović je istaknuo kako je finale SP-a poseban dan i za Hrvate BiH.

Uspjeh hrvatske reprezentacije ujedno je i uspjeh hrvatskoga naroda u cjelini, koji je mjesec dana u svojoj domovini BiH svim srcem bodrio i pratio vatrene.

Na kraju susreta Čović je čestitao Macronu na pobjedi momčadi njegove zemlje, koja je drugi put postala nogometni prvak svijeta. (Večernji list)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori