Pratite nas

BiH

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kada će se Bakir Izetbegović pokloniti hrvatskim žrtvama tzv. Armije RBiH!?

Objavljeno

na

Objavio

Koliko se često Hrvati moraju ispričavati za svoje zločine i priznavati ih, dok bošnjački politički vrh ne samo da svoje opravdava, nego ih političko pravosudnim mjerama i zataškava?, pita se Županijski odbor Hrvatske Republikanske stranke Srednjebosanske županije, osvrćući se na današnju neplaniranu posjetu predsjednice Hrvatske Ahmićima i Križančevu selu, javlja Hrvatski Medijski Servis.

-Posjet Ahmićima je, navodno, trebao ostati u diskreciji, međutim djeluje više kao PR reakcija Predsjednice Grabar- Kitarović na medijske napise, navodi HRS dodajući kako je u medijima naglasak stavljen na Ahmiće, a tek kasnije je spomenuto i Križančevo selo, uz spominjanje 64 hrvatske žrtve, aiko je u tom mjestu ubijeno 74 Hrvata.

-Znajući kako za zločine HVO-a zna cijela javnost, kako su za Ahmiće osuđeni počinitelji i nalogodavci (ne ulazeći u to jesu li oni pravi osuđeni), a osobito znajući kako za zločine ARBiH u kojima su etnički počišćena cijela sela i naselja, nisu osuđeni niti počinitelji, niti nalogodavci, postavljamo si pitanje: jesu li zaista Hrvati u BiH postali samo PR moneta za potkusurivanje, glasačka mašinerija itd.? Zašto Predsjednica nije „diskrecijski i izvan protokola“ posjetila Grabovicu, Uzdol, Travnik, Buhine kuće, Dusinu, Vitez, Bugojno, Kiseljak,…?

Koliko se često, pitaju se u ŽO HRS Središnje Bosne, Hrvati moraju ispričavati za svoje zločine i priznavati ih, dok bošnjački politički vrh ne samo da svoje opravdava, nego ih političko pravosudnim mjerama i zataškava? Kada će se Bakir Izetbegović i bošnjački politički vrh ispričati i pokloniti žrtvama ABiH? Kada će Bakir Izetbegović reći kako su mudžahedini bili produžena ruka Al Qaide, a ne vitezovi i bosanske patriote koji zaslužuju poštovanje? Je li ikada Predsjednica pomislila postaviti ovo pitanje Bakiru Izetbegoviću, kao što je on njoj „otvoreno postavljao pitanja“?

-Hrvati ne opravdavaju svoje zločine, nikada i neće, međutim to se i očekuje od drugih, ako zaista želimo graditi neki suživot. Bilo kakvo podilaženje medijima i pritiscima javnosti koja kategorizira žrtve na one prve i druge kategorije, nikako ne idu u prilog suživota.

Gospođo Kitarović i ostali dužnosnici iz Republike Hrvatske, ukoliko uistinu želite pomoći hrvatskom narodu u BiH, poslušajte taj isti narod, a ne medije. Vama je sve ovo samo PR, a nama stvarni život. I pozdravite nam liječnika Matu Granića, sa zamolbom, da nam više ne pomaže, stoji u priopćenju ŽO Hrvatske Republikanske Stranke Središnja Bosna.

hms.ba

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

BiH će biti blokirana ako se ne provede odluka Ustavnog suda

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće Europe u ponedjeljak će razmatrati prijedlog rezolucije o Bosni i Hercegovini koji je načinjen na temelju izvješća Monitoring tima koje puno realnije oslikava stanje u ovoj zemlji nego što su to izvješća drugih institucija, od međunarodne uprave, do pojedinih veleposlanstava i misija, piše Večernji list BiH.

Najprije je Monitoring tim posve ispravno zaključio kako politička vodstva triju naroda imaju posve različit pogled na budućnost zemlje.

Tako se tvrdi kako bošnjačke stranke BiH vide kao centraliziranu s dominacijom najbrojnijeg naroda, srpske stranke, ponajprije SNSD, zagovaraju odcjepljenje entiteta od BiH, dok pak od 2013. godine hrvatske stranke sve glasnije zagovaraju uspostavu hrvatskog entiteta.

Ovako slojevita analiza Monitoring tima, s jasno seciranim stanjem, međutim, ne navodi se u završnom dokumentu prijedloga rezolucije, ali se poziva, prije svega, na provedbu brojnih presuda, od Ustavnoga suda BiH do Suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Krši se Europska konvencija

Skupština smatra kako se hitno mora provesti odluku Ustavnog suda od 1. prosinca 2016. godine o sastavu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (takozvani predmet “Ljubić”) prije sljedećih općih izbora u 2018. godini, ako se to ne dogodi, postoji ozbiljan rizik da će biti blokirano formiranje vlasti, kako na razini Federacije BiH tako i na državnoj razini – navodi se u prijedlogu rezolucije i poziva vlasti Bosne i Hercegovine da usvoje izmjene koje zahtijeva provedba odluka Ustavnog suda vezano uz izborni sustav grada Mostara i sastav Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Na jednak način govori se i o presudi “Sejdić i Finci” koja nije provedena gotovo devet godina. 
- Skupština primjećuje da su izbori u 2014. godini drugi put održani pod ustavnopravnim okvirom kojim se krši Europska konvencija o ljudskim pravima (ETS br. 5) nakon presude iz 2009. godine u predmetu “Sejdić i Finci”, da ponovimo, samo Srbi, Hrvati i Bošnjaci se mogu kandidirati za državno Predsjedništvo ili biti izabrani/imenovani u Dom naroda PS BiH.

Do sada nije usvojen ni jedan amandman na Ustav kojim bi se riješilo to temeljno pitanje. Skupština još jednom poziva političke aktere da preuzmu odgovornost i usvoje nužne izmjene Ustava i Izbornog zakona najkasnije u roku od šest mjeseci prije sljedećih općih izbora u listopadu 2018. godine.

Obveza boravišta vezana uz izbor tročlanoga Predsjedništva države također treba biti ukinuta u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Pilav” – stoji u prijedlogu zaključka.

Problematično Vijeće

Europe smatra prijepornim i što Mostar nema mogućnost izabrati demokratske vlasti.

Za Skupštinu je krajnje problematično što vlasti ne uspijevaju smoći političke volje okončati situaciju u kojoj već više od osam godina građani Mostara ne mogu iskoristiti svoje pravo izabrati svoje predstavnike u Gradsko vijeće – također stoji u prijedlogu dokumenta.

Dokumentom se inzistira na ukidanju smrtne kazne u RS-u, primjeni konstitutivnosti Srba u četiri županije i općenito jačanju pravne države

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari