Pratite nas

BiH

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Željka Cvijanović nova predsjednica Republike Srpske

Objavljeno

na

Objavio

Nova predsjednica Republike Srpske (RS) je Željka Cvijanović, preliminarni su podaci Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), na osnovu obrađenih svih 2.240 biračkih mjesta.

Cvijanović, koja je kandidatkinja SNSD-a za entitetsku predsjednicu, na osnovu obrađenih 100 posto biračkih mjesta, osvojila je 308.877 glasova ili 47,58 posto podrške birača na općim izborima 7. Listopada, prenosi Fena.

Kandidat Saveza za pobjedu Vukota Govedarica dobio je 278.878 glasa ili 42,96 posto.

Po preliminarnim podacima SIP-a, kandidat Koalicije za BiH za potpredsjednika RS-a iz bošnjačkog naroda Ramiz Salkić je osvojio 16.623 glasova ili 2,56 posto.

Za potpredsjednika RS-a iz reda hrvatskog naroda najviše glasova i na ovim izborima dobio je Josip Jerković iz koalicije HDZ BiH-HSS, HKDU BiH, HSP-HNS i to 2.177 ili 0,34 posto podrške birača.

Podaci SIP-a pokazuju da je broj važećih glasačkih listića za ovaj nivo vlasti 93,17 posto, odnosno nevažećih 6,83 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dramatičan apel policije Unsko-sanske županije

Objavljeno

na

Objavio

Unsko-sanska županija (USK) dio je BiH u kojemu se koncentrira najveći broj ilegalnih migranata u nastojanju da se domognu Hrvatske i nastave put ka zapadnim zemljama.

Dan nakon što je u improviziranom centru za smještaj ilegalnih migranata u Bihaću došlo do ozbiljnog fizičkog sukoba među migrantima, a napadnuti su i policajci koju su došli intervenirati – 10. listopada održan je sastanak operativnog štaba MUP-a s kojeg je još jednom poslan apel institucijama da se uključe u rješavanje problema, riješe smještaj migranata i pojačaju kontrolu granice, prvenstveno one sa Srbijom.

Iz MUP-a USK napominju kako usklopu Operativne akcije ‘Migrant’ svakodnevno prate i poduzimaju niz dodatnih mjera i aktivnosti u nastojanju da održe povoljno stanje javne sigurnosti kao i dosadašnji načina života stanovnika USK-a.

Davor Domazet Lošo: Migrantska kriza je dio globalnog rata protiv kršćanske Europe

Upozoravaju kako su u borbi s nekontroliranim dolaskom migranata i njihovim boravkom u USK-u (prvenstveno u Bihaću i Velikoj Kladuši) prepušteni sami sebi.

Dodaju kako su više puta apelirali državne institucije i humanitarne organizacije za pomoć, međutim – bitnijih bitnijih pomaka u kontroli migrantske situacije i poboljšanja uvjeta smještaja migranata nije bilo.

Iznijeli su podatke da je od početka ‘migrantske krize’ na područje USK-a pristiglo ukupno 10.113 ilegalnih migranata, od čega najviše u Bihać.

U kolovozu ove godine stiglo je njih 1866, a u rujnu rekordan broj migranata – njih 2764. Gotovo trećina migranata nije imala osobnih dokumenata, nisu identificirani, a Služba za poslove sa strancima nije ih obrađivala iako im je to zakonska obveza, navode iz MUP-a USK.

Dodaju kako je najviše ilegalnih migranata došao iz Pakistana, Irana, Iraka i Afganistana, dok je manje njih ih Sirije, Bangladeša, Indije i drugih zemalja.

“Sa povećanjem broja ilegalnih migranata došlo je i do naglog pogoršanja sigurnosne situacije u Unsko-sanskom kantonu, prvenstveno Gradu Bihaću, odnosno do znatnog povećanja broja krivičnih dijela koja su počinjena od strane migranata (krađe, teške krađe na naročito drzak način, nasilničko ponašanje, narušavanje nepovredivosti doma, napad na službenu osobu, razbojništvo, silovanje, pokušaj ubojstva i sl.), a izvršena su sa većom dozom drskosti, zbog čega je kod stanovništva USK-a došlo do velikog nezadovoljstva i straha za vlastitu sigurnost”, napominju u MUP-u.

Dodaju kako su u nastojanju da “održe povoljno stanje sigurnosti do krajnjih granica iscrpili sve svoje ljudske i materijalno-tehničke resurse” te je upitno hoće li “u budućnosti biti efikasni”, prvenstveno u Gradu Bihaću.

“Zbog svega navedenog Uprava policije MUP USK-a TRAŽI od svih institucija, prvenstveno državnih ali i svih drugih nivoa vlasti, kao i međunarodnih humanitarnih organizacija, da se ODMAH uključe u rješavanje nastale situacije, te u roku od deset dana poduzmu konkretne mjere kako bi rasteretili USK od stalnog i povećanog pristizanja ilegalnih migranata i njihovom ravnomjernom raspoređivanju na čitavoj teritoriju BiH, te rješavanju adekvatnog smješaja samo ograničenom broju migranata koje naš Kanton može primiti, a prvenstveno u cilju zaštite i sigurnosti građana USK-a i njihove imovine reguliranih ustavima i zakonima u BiH”, stoji u priopćenju MUP-a.

 

Masovna tuča među migrantima u Bihaću, policija morala uporabiti oružje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari