Pratite nas

Iz Svijeta

Bivši finski premijer Stubb: Razmotriti izbacivanje Orbana iz Europskog parlamenta

Objavljeno

na

Foto: EPA

Bivši finski premijer i mogući kandidat za mjesto predsjednika Europske komisije Alexander Stubb u subotu je izjavio da bi stranački kolege trebali razmotriti mogućnost izbacivanja mađarskoga desno orijentiranog premijera Viktora Orbana iz Europskog parlamenta.

I Orban i Stubb su članovi Europske pučke stranke (desnog centra), najvećega bloka u parlamentu. Stubb je u kombinaciji za glavnog kandidata EPP-a, što bi mu omogućilo da iduće godine postane predsjednik Europske komisije.

Ako Orban ne poštuje vrijednosti koje zastupa stranka, morat će je napustiti, rekao je Stubb za njemačku medijsku kuću Redaktionsnetzwerk Deutschland.

Istaknuo je da ni najmanje ne tolerira netoleranciju, nazvavši Orbanova ograničenja slobode izražavanja, okupljanja i stipendiranja u potpunosti neprihvatljivima.

U rujnu je Europski parlament glasao o početku procesa sankcija protiv Mađarske na temelju zaključka po kojemu ta zemlja “ozbiljno krši” temeljne vrijednosti EU-a, što je potez koji bi mogao rezultirati gubitkom biračkih prava EU-a.

Pitanje glasanja otvorilo je brojne podjele u EPP-u. Stubbov rival za čelno mjesto u EPP-u, Nijemac Manfred Weber, podupro je sankcije vezane uz glasanje, no usprotivio se protjerivanju Orbana. Orban pak sa svoje strane podupire Webera.

Stubb i Weber će idući tjedan razgovarati u Helsinkiju gdje se održava stranački kongres EPP-a.

U svojim komentarima u subotu Stubb je također podupro njemačku kancelarku Angelu Merkel u njezinoj politici prema migracijama, pohvalivši je što je uspjela 2016. uspjela postići sporazum s Turskom koji je zaustavio val izbjeglica iz Sirije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Zarif upozorava da bi se i Iran mogao ponašati ‘nepredvidljivo’ kao i SAD

Objavljeno

na

Objavio

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif upozorio je u srijedu da bi Teheran mogao “nepredvidljivo” postupiti odgovarajući na “nepredvidljive” politike američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Uzajamna nepredvidljivost dovest će do kaosa. Predsjednik Trump ne može biti nepredvidljiv i očekivati od drugih da budu predvidljivi. Nepredvidljivost će dovesti do uzajamne nepredvidljivosti, a nepredvidljivost je kaotična”, rekao je Zarif u govoru na Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja (SIPRI).

“Arapi u Zaljevu ne mogu postići stabilnost u regiji trošeći milijarde dolara na kupnju zapadnog oružja. Nikakva strana vojna nazočnost u Zaljevu ne može spriječiti nesigurnost”, kazao je.

Dodao je da arapske zemlje u Zaljevu ne bi smjele pokušavati “kupiti sigurnost izvana” i osudio slanje ratnih mornarica u Zaljev.

“Ako želite razgovarati o sigurnosti, nemojte slati flotile u Perzijski zaljev. To je mala vodena površina. Slanjem flotila ne štitite slobodu plovidbe, nego je ograničavate.”

Velika Britanija, Australija i Bahrein do sada su se priključili američkoj sigurnosnoj misiji pružanja zaštite trgovačkim brodovima na Bliskom istoku.

“Ne možete imati otok sigurnosti zahvaljujući svojoj floti u Perzijskom zaljevu dok SAD vodi ekonomski rat protiv Irana”, rekao je Zarif. (Hina)

 

Iran: SAD pretvara Perzijski zaljev u ‘bure baruta spremno za paljenje’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemačka ukida tzv. solidarni prirez za obnovu bivšeg DDR-a

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka vlada odlučila je u srijedu za najveći dio poreznih obveznika ukinuti plaćanje tzv. solidarnog prireza koji je uveden nakon ujedinjenja dviju njemačkih država kao potpora za gospodarski oporavak bivše Istočne Njemačke.

„Troškovi ujedinjenja su najvećim dijelom pokriveni. Zato danas možemo pokrenuti mehanizam koji će dovesti do toga da od 2021. najveći dio poreznih obveznika više neće morati plaćati solidarni prirez“, rekao je nakon sastanka vlade ministar financija i vicekancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD).

Nacrt zakona predviđa postupno ukidanje solidarnog prireza od 2021. za 90 posto svih poreznih obveznika. Daljnjih 6,5 posto bi plaćalo smanjenu stopu, a samo 3,5 posto onih s najvećim primanjima (preko 74.000 eura bruto godišnjih primanja) bi solidarni prirez plaćalo u istom obujmu kao i dosad.

Unija CDU/CSU, veći partner u demokršćansko-socijaldemokratskoj vladi Angele Merkel, zalagala se za potpuno ukidanje solidarnog prireza.

Solidarni prirez je uveden 1991. kako bi se financirala obnova infrastrukture i gospodarstva na istoku zemlje. Isprva je taj prirez iznosio 7,5 posto, a 1995. je smanjen na 5,5 posto. (Hina)

 

Njemačka obilježava 58. obljetnicu gradnje zloglasnog Berlinskog zida

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari