Pratite nas

Kronika

Bivši šefovi SDS-a dali suprotne iskaze o Karamarkovoj suradnji s Udbom

Objavljeno

na

Dvojica bivših čelnika zagrebačke Udbe Ante Barišić i Božo Kovačević ostali su u ponedjeljak pri ranijim iskazima u kojima je Barišić potvrdio, a Kovačević odbacio navode Josipa Manolića da je bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko 80-tih godina surađivao s tadašnjom Službom državne sigurnosti (SDS).

Barišić, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i bivši šef odsjeka SDS-a u Zagrebu od 1980. do 1990. u ponedjeljak je kazao da ostaje pri svom iskazu u kojem je u potvrdio Manolićeve riječi da je Karamarko bio doušnik Udbe te da bi ”uvid u konkretan dosje grupne obrade ‘Trs’ dao odgovore na sva pitanja”. S druge strane i bivši načelnik I. odjela SDS-a u Zagrebu Božo Kovačević ponovio je svoj prethodni iskaz i da Karamarko nikada nije bio u “suradničkom odnosu”.

Na ročištu u sporu u kojem Karamarko tuži Manolića za klevetu na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu, Barišić je posvjedočio da ima neposredna saznanja o Karamarkovu suradništvu i to iz dokumentacije o grupnoj obradi ”Trs”, a ”dio koje je i sam osobno sastavljao”. Kazao je da u prilog njegovim navodima idu i dvije ”informacije” o obradi ”Trs”, pod brojem 1499. iz prosinca 1983. i 414. iz travnja 1984.

”U informaciji iz 1983. jasno je naznačeno da su mjere u grupnoj obradi ‘Trs’ primjenjivane u dva pravca od kojih je bitno istaknuti grupaciju… kleronacionalističkih eksponiranih studenata na zagrebačkom Sveučilištu oko Stjepana Loze. Na stranici te informacije navodi se da su u toku informativni razgovori u cilju angažiranja za suradnju s Tomislavom Karamarkom, J.S. i B.M.”, rekao je Barišić. Dodao je da je u sljedećoj informaciji, onoj iz travnja 1984. vidljivo da su informativni razgovori obavljeni, ali da se nigdje ne spominje Karamarko.

”Dakle, upravo ova činjenica što se on ne spominje u toj ‘informaciji’, a trebao bi kao osoba s kojom je trebao biti obavljen informativni razgovor, ukazuje na to da je on surađivao s Udbom”, rekao je Barišić. Kazao je da su na zajedničkom kolegiju službe odlučivali o svakoj pojedinoj osobi koju bi uključivali kao suradnika u grupnu obradu. Prema njegovim riječima, o Karamarku se počelo razgovarati već 1982. te je potvrdio kako je on bio predmet razgovora na zajedničkom kolegiju.

Barišić je kazao i da je Karamarko imao ”određene veze sa sitnim kriminalom i Željkom Malnarom” i da je ta informacija o ”švercerskim poslovima” sadržana u informaciji broj 421, a upravo se na to, prema Barišićevu iskazu, pozivao Manolić kada je iznio svoje tvrdnje o tome, pritom koristeći informacije od ”svojih” operativaca iz Službe.

Prema Barišićevim riječima, glavni problem u ovom sporu jest što nije sva dokumentacija iz Hrvatskog državnog arhiva (HDA) dostavljena sudu ”jer je sadašnji ravnatelj HDA Dinko Čutura također bio obuhvaćen mjerama Službe”.

Obojica svjedoka tuđe iskaze nazvali proizvoljnima

Predočeno mu je i prethodno Kovačevićevo svjedočenje da Karamarko nije bio suradnik Udbe, na što je Barišić kazao da je ta tvrdnja proizvoljna. No, i Kovačević je, s druge strane, Barišićev iskaz nazvao proizvoljnim te ponovio da Karamarko nikada nije bio suradnik.

”Ante Barišić nikada nije sastavljao nikakvu bitnu dokumentaciju vezano za grupnu obradu ‘Trs’ jer je on tu postupao samo periferno. Rezime čitavog ovog slučaja je da te tvrdnje da bi Karamarko bio nekakav suradnik ili doušnik u Udbi jednostavno nisu točne jer sam ja kao načelnik I. odjela imao popis svih suradnika i operativnih veza i uopće sam odobravao da se nekoga angažira u tom smislu. Izričito tvrdim da Tomislav Karamarko do 1990. nije bio zaveden kao suradnik ili operativna veza”, rekao je Kovačević.

Potvrdio je da je ukupna dokumentacija o ljudima koji su bili u tretmanu obrade SDS-a ”netragom nestala”, ali i rekao da Barišić ”nije mogao niti je vidio bilo kakvu službenu bilješku ili dokument, a koji bi se odnosio na Tomislava Karamarka”. Tijekom Kovačićeva svjedočenja Barišić je odmahivao glavom.

Ročište koje je u ponedjeljak održano na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu nastavak je spora koji je uslijedio nakon neuspješnog mirenja na kojem se Karamarko nije pojavio, a Manolić je ponovio da stoji iza svega što je o Karamarkovoj suradnji s Udbom ispričao u intervjuu Nacionalu.

Tužbu protiv Manolića, za kojega traži kaznu od 350 dnevnih dohodaka, Karamarko je najavio nekoliko dana nakon objave spornog intervjua u lipnju 2015. Manolićeve tvrdnje da je krajem 80-tih godina surađivao s tadašnjom tajnom službom koja ga je ucijenila zbog veza sa sitnim kriminalcima, ocijenio je lažima i klevetama plasiranima u javnost “zbog političkih motiva i u predizborne svrhe”.

Karamarko je tada tvrdio i da su neki bivši djelatnici SDS-a, koji su ga operativno obrađivali, spremni na sudu posvjedočiti da su Manolićeve optužbe na njegov račun lažne, odnosno da nije bio suradnik tajne službe bivše Jugoslavije, već je bio žrtva SDS-ove operativne akcije kodnog naziva “Trs”.

Osim Manolića Karamarko je zbog spornog intervjua tužio i tjednik Nacional protiv kojega je nepravomoćnom presudom dobio 70.000 kuna. (HINA)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Podignuta nova optužnica protiv Milana Bandića i drugih

Objavljeno

na

Objavio

Protiv zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića Uskok je dopunio optužnicu kojom ga tereti da je, zajedno sa svojim suradnicima, pogodovao tvrtki Petra Pripuza u dodjeli poslova zbrinjavanja otpada te izbjegao plaćanje poreza na donacije za svoju predsjedničku kampanju, čime je gradski proračun navodno oštetio za više od tri milijuna kuna, a državni proračun za više od 540 tisuća kuna.

Optužnicom se Bandića, kao gradonačelnika Zagreba, i Slobodana Ljubičića kao predsjednika Uprave trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o, tereti da su od listopada 2013. do svibnja 2014., po dogovoru i na traženje Petra Pripuza, predsjednika Uprave trgovačkog društva CE-ZA-R d.o.o., pogodovali pri dodjeli poslova na zbrinjavanju otpada grada Zagreba, iako je postojala mogućnost da otpad zbrine Zagrebački holding privremenim skladištenjem, razdvajanjem i sortiranjem, javljaju HRT Vijesti.

“USKOK je, nakon što je na temelju odluke Županijskog suda u Zagrebu provedena dopuna istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podignuo optužnicu protiv osmorice hrvatskih državljana M. B. (1955.), S. LJ. (1958.), P. P. (1957.), Ž. H. (1960.), I. T. (1962.), I. M. (1980.), F. Č. (1965.), M. B. (1959.) zbog počinjenja kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem, utaje poreza ili carine i poticanja na trgovanje utjecajem, navodi se, među ostalim, u priopćenju USKOK-a.

Optužnicom se prvookrivljenom M. B., kao gradonačelniku Zagreba, i drugookrivljenom S. LJ., kao predsjedniku Uprave trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o, čiji je jedini osnivač Grad Zagreb, stavlja na teret da su od listopada 2013. do svibnja 2014., po dogovoru i na traženje trećeokrivljenog P. P., predsjednika Uprave trgovačkog društva CE-ZA-R d.o.o., člana C.I.O.S. grupe, društvima C.I.O.S. grupe pogodovali pri dodjeli poslova na zbrinjavanju otpada Grada Zagreba, iako je postojala mogućnost da otpad zbrine Zagrebački holding privremenim skladištenjem, razdvajanjem i sortiranjem, za što je Zagrebački holding od Grada Zagreba trebao ishoditi dozvolu, koju drugookrivljeni S. LJ., prema dogovoru, nije tražio. Radi realizacije navedenog, prvookrivljeni M. B. i drugookrivljeni S. LJ. osobno ili posredstvom četvrtookrivljenog Ž. H., posebnog višeg savjetnika gradonačelnika i glavnog koordinatora za otpad Grada Zagreba, svi koristeći autoritete svojih položaja, nalagali su poduzimanje radnji radi dodjele poslova na zbrinjavanju otpada po žurnom postupku bez provedbe propisanog postupka javnog natječaja za korist društava C.I.O.S. grupe, iako je postojala mogućnost zbrinjavanja istog na drugi način. U skladu s njihovim nalozima, radi realizacije opisanog dogovora, ostali okrivljenici, i to petookrivljeni I. T., član Uprave Zagrebačkog holdinga d.o.o. koji je na temelju specijalne punomoći ovlašten zamjenjivati predsjednika Uprave, šestookrivljeni I. M., v.d. direktora Službe za nabavu u Direkciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., sedmookrivljeni F. Č., referent nabave u Službi za nabavu Zagrebačkog holdinga d.o.o. i osmookrivljeni M. B., voditelj u Zagrebačkom holdingu d.o.o.,Podružnica Čistoća, poduzimali su naložene radnje zbrinjavanja otpada po žurnom postupku, a sve kako bi se izbjegao postupak javnog natječaja te u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave angažiralo društva iz C.I.O.S grupe, slijedom čega su navedeni okrivljenici, prema traženju, unutar svojih ovlasti poduzimali radnje dodjele poslova na zbrinjavanju otpada po žurnom postupku bez provedbe propisanog postupka javnog natječaja za korist društava C.I.O.S. grupe, iako su svi okrivljenici bili svjesni da se uvjeti natječaja prilagođavaju dozvolama i mogućnostima društava C.I.O.S. grupe te da nisu ispunjeni zakonski razlozi za iznimnu žurnost jer se nije radilo o događajima koje javni naručitelj nije mogao predvidjeti”, stoji u priopćenju.

Milana Bandića tereti se i za primanje donacija nakon predsjedničkih izbora

U USKOK-ovu priopćenju dodaje se da se: “Prvookrivljenom M. B. na teret stavlja da je od 3. ožujka 2011. do 28. veljače 2013. u Zagrebu, vezano za izbore za predsjednika Republike Hrvatske održane 2009./2010. na kojima je bio predsjednički kandidat, u svrhu financiranja izborne promidžbe na svoje ime otvorio žiro-račun na koji je primao donacije do dana održavanja izbora 10. siječnja 2010., nakon čega je Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske podnio završno izvješće o visini i izvoru sredstava korištenih za financiranje izborne promidžbe, nakon podnošenja spomenutog izvješća, suprotno zakonskim odredbama, na navedeni račun nastavio primati uplate fizičkih i pravnih osoba, pa je tako od 3. ožujka 2011. do 5. lipnja 2012. zaprimio uplate u ukupnom iznosu od 15.741.500,00 kuna. Uplate primljene nakon održavanja izbora se, u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak, smatraju drugim dohotkom za koji je bio u obvezi podnijeti prijavu poreza na dohodak nadležnom poreznom tijelu, a što nije učinio. Na taj je način prvookrivljeni M. B. izbjegao plaćanje poreznih obveza u ukupnom iznosu od 3.714.994,00 kuna, čime je na ime neobračunatih i neplaćenih poreza državni proračun Republike Hrvatske oštetio za 542.912,50 kuna, a na ime neobračunatog i neplaćenog poreza i prireza proračun Grada Zagreba je oštetio za 3.172.081,50 kuna.”

USKOK predložio spajanje postupaka

“USKOK je Županijskom sudu u Zagrebu predložio da se prema članku 25. stavku 1. točki 1. i 2. i stavku 2. Zakona o kaznenom postupku kazneni postupak u ovom kaznenom predmetu spoji s kaznenim postupkom koji se pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi povodom optužnice ovog Ureda protiv I. okr. M. B., III. okr. P. P., V. okr. I. T., VIII. okr. M. B., IX. okr. I. B., X. okr. K. R. U., XI. okr. B. M., XII. V. B., XIII. okr. M. L., XIV. okr. Z. A. i XVIII. okr. trgovačkog društva te da se provede jedinstveni postupak s obzirom na to da je u navedenom predmetu u tijeku postupak protiv istih okrivljenika, a isto tako postoji međusobna veza i isti dokazi.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Karamatić upozorava hrvatske županije: Stvara se MUP BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HSS-a BiH kaže da ministri i komesari u “hrvatskim županijama” ne smiju potpisati sporazum o korištenju radio-veze između policijskih agencija u BiH, jer bi time bile prenesene nadležnosti na Direkciju za koordinaciju policijskih tijela BiH, što vodi formiranju “MUP-a BiH”.

“To bi definitivno bio prijenos nadležnosti na Direkciju za koordinaciju policijskih tijela i mi to nemamo potrebe potpisivati. Hrvatski MUP-ovi imaju korektnu suradnju sa federalnim MUP-o, tu su stvari jasno posložene i zna se što je čija nadležnost”, kaže Karamatić, koji je i član Predsjedništva HNS-a BiH, piše Srna.

On smatra da je riječ o pokušaju pravljenja “MUP-a BiH”. “To je definitivno prenošenje ovlaštenja sa kantonalnih MUP-ova, što za nas nije prihvatljivo u ovakvom odnosu snaga. Vidimo i po posljednjim izborima i svemu što se dešava da u BiH ima svega osim iskrenosti i želje za suradnjom”, navodi Karamatić.

Na osnovu dokumenta, koji je u posjedu Srne, iz Direkcije je upućen dopis svim direktorima, komesarima i šefovima policija kojim ih poziva da sutra potpišu sporazum o korištenju radio-veze između policijskih agencija u BiH, a kao točka u dnevnom redu navodi se i analiza stanja sigurnosti u BiH.

Potpisivanje ovog sporazuma podrazumijeva uvezivanje operativnih centara policija sa Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela BiH, za što ona nema nadležnost, piše bljesak.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari