Connect with us

Analiza

Bivši zapovjednik NATO-a: ‘Ukrajina jednim udarom može nanijeti razoran udarac Kremlju‘

Objavljeno

-

Bivši zapovjednik NATO-a: ‘Ukrajina jednim udarom može nanijeti razoran udarac Kremlju, reći ću vam i cilj‘

Ukrajina bi mogla zadati razoran udarac Kremlju napadom na most u Kerčkom tjesnacu, koji povezuje kopnenu Rusiju s Krimom, koristeći rakete Harpun” – rekao je bivši zapovjednik NATO-a, general Philip Breedlove, za londonski dnevni list The Times, prenosi Jutarnji list

Nakon što je 2014. godine, u nemirima i neizvjesnosti koju je izazvao bijeg tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča u Rusiju, Moskva uspješno provela operaciju aneksije Krima, situacija je postala nezavidna. Kijev je zatvorio pristup vodi sa sjevera, a opskrba Krima je ovisila o pomorskim vezama iako je rusko tlo relativno blizu.

Zato je Rusija pokrenula izgradnju mosta koji će spajati poluotok Kerč na Krimu i poluotok Taman u krasnodarskom kraju u Rusiji koristeći otok Tuzla oslonac. Dug je 19 kilometara, cestovni je i željeznički, službena cijena projekta bila je 3,7 milijardi dolara – rasla je tijekom izgradnje a glavne su poslove obavljale tvrtke oligarha iz najbližeg kruga ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Za promet je otvoren 2018. godine, a visina mu je prilagođena kako bi mogli prolaziti brodovi prema i iz luka Azovskog mora. Iskorišten je kao sredstvo sukoba u poznatom “kerčkom incidentu” u studenom te godine kad je ruska mornarica zabranila prolaz ukrajinskoj flotili, a prolaz ispod mosta je blokirala teretnim brodom.

Ranjivost mosta, posljedično i kontrole Krima, jedan je od razloga ruske agresije na Ukrajinu koja je najveće uspjehe ostvarila na južnom bojištu gdje je, nakon što je uništen grad Mariupolj, luka u Azovskom moru, uspostavljen kopneni koridor od Donbasa do Krima pa je u funkciji već i željeznica. Neupitno je da je glavni cilj ruske agresije bio rušenje vlasti u Kijevu, politički, ali strateški je bilo osiguravanje teritorijalne dubine sjeverno od Krima, sigurna opskrba vodom i kopneni kontakt s Rusijom. Jer, svaki se most može srušiti.

Upravo o tome priča general Breedlove, zapovjednik savezničkih snaga u Europi od 2013. do 2016. godine, tvrdeći da je “Kerčki most legitimna meta”. The Times navodi da je posljednjih dana vidljivo da se ruske snage pripremaju za mogući napad na most. “Postavili su protumjere duž mosta kako bi odbili raketni napad uključujući teglenice na kojima se nalaze reflektirajući radari čija je zadaća zbuniti sustave za navođenje projektila. Brodovi su opremljeni i uređajima za stvaranje dimne zavjese s ciljem skrivanja mosta”, piše londonski dnevni list, prenosi Jutarnji list

Do sada se pisalo o ruskim protuzračnim i proturaketnim sustavima razmještenim na zapadnoj obali Krima nakon što se ruska mornarica povukla na 100 kilometara od ukrajinske obale kako bi i dalje imala kontrolu nad plovidbom na tom dijelu Crnog mora. Sada su zamijećeni i proturaketni sustavi usmjereni prema Kerčkom mostu. Generala Breedlovea to ne iznenađuje jer je most Rusima “nevjerojatno važan”.

Glavni su razlog za to projektili Harpun koji mogu precizno pogoditi ranjive točke mosta i učiniti ga neupotrebljivim za određeno vrijeme. Povod za to bi, navodi general, mogao biti ruski napad na ukrajinski ili neki strani brod koji izvozi ukrajinsko žito ili zahtjev za kontrolom i inspekcijom plovila.

“Čujem mnoge kako se pitaju je li ispravno da Ukrajina poduzme tako agresivnu akciju i bi li Zapad to podržao, ali ne mogu razumjeti taj argument”, rekao je general Breedlove. “Rusija je napala Ukrajinu i pokrenula napade ne samo iz Ukrajine, već i iz Rusije, Bjelarusa (Bjelorusija), Krima i Crnog mora, ubila desetke tisuća ljudi. Ne bismo se trebali brinuti zbog ukrajinske ratobornosti kad je riječ o ciljevima unutar Rusije. To bi bilo kao da tražite od Rogera Federera da igra tenis s jednom rukom zavezanom na leđima i da stalno prima servis.”

Udar na most bio bi fokalni trenutak u ratu imajući u vidu da se u diplomatskim krugovima sve češće i otvorenije priča da će Kijev biti doveden pred gotov kad je riječ o Krimu koji Rusija ni pod kojim uvjetima neće biti pripravna vratiti. Bez tog poluotoka nema kamo sa crnomorskom flotom. A i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u više je navrata rekao da će ukrajinski zahtjev za prihvaćanjem primirja i pregovorima o miru biti povratak ruskih snaga na stanje prije 24. veljače, dana kad je Moskva pokrenula agresiju. Tada je Rusija kontrolirala Krim.

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari