Pratite nas

Religija i Vjera

Blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice

Objavljeno

na

Slavimo blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice koji ima svoju daleku prošlost, a vezuje se uz osmanlijska osvajanja u 16. stoljeću.

Danas je blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice. Kršćanska flota izborila je pobjedu kod Lepanta 7. listopada 1571. i zaustavila prodor Osmanskog carstva prema zapadnom Mediteranu.

Kršćanski mornari i vojnici, među njima mnogi Hrvati, prije početka boja molili su BDM od Krunice za hrabrost, odlučnost i pobjedu.

Blažena Djevica Marija od Krunice (ili Gospa od Ružarija) blagdan je nastao kao spomen na veliku pobjedu kršćanske flote nad turskom u glasovitoj bitki kod Lepanta 7. listopada 1571. Pobjeda se pripisuje molitvi krunice na koju je pozvao cijelo kršćanstvo tadašnji papa sveti Pio V.

Europa se tad našla pred velikom opašnošću od turske vojske koja je osvajala nove krajeve i ozbiljno zaprijetila kršćanskom Zapadu. Papa Pio V. pozvao je 1569. kršćanski svijet na molitvu svete krunice, kako bi vjernici i na taj način pomogli svojim braniteljima.

Do odlučne pomorske bitke došlo je 7. listopada 1571. kada je mornarica Svete lige pod zapovjedništvom Don Juana de Austria kod Lepanta, na ulazu u Korintski zaljev teško porazila tursku flotu. U mletačkoj mornarici spominju i galije s Krka, Cresa i Raba, Šibenika, Trogira, Hvara i Kotora.

U spomen na veliku pobjedu, izborenu pod zaštitom Blažene Djevice Marije, papa Pio V. je 7. listopada proglasio blagdanom Gospe od pobjede.

Papa Grgur 13. mijenja ime tog spomendana u blagdan Svete Krunice, a papa Pavao VI. naziva ga 1969. blagdanom Gospe od Krunice. U hrvatskim krajevima zovu ga i blagdanom Kraljice svete krunice te blagdanom Gospe od svetog Ružarija ili Gospe Ružarice.

Molitva krunice raširena je, i stoljećima omiljena u katoličkom puku. Po nekim legendama njezini korijeni sežu do 1208. i Marijinog ukazanja svetom Dominiku.

Ona je oblik pobožnosti i molitvenog razmišljanja usmjerenog na Isusa i Blaženu Djevicu Mariju. Teme razmišljanja zovu se otajstva jer se odnose na pojedine istine vjere i važne događaje iz Isusova života: od rođenja i djetinjstva, preko javnog djelovanja do muke i smrti te uskrsnuća, uzašašća i poslanja Duha Svetoga.

Krunica nas uvodi u stanje velikog milosrđa Božjeg čovjeka prema grešniku. Ona poziva čovjeka na pokajanje, potiče nadu i otkriva konačni smisao čovjeka u ljubavi i radosti Presvetoga Trojstva. Kroz ta otajstva vjere vodi nas Blažena Djevica Marija, puna milosti.

Ona nas vodi svojom majčinskom rukom Isusu Kristu i zato nas molitva svete krunice povezuje trajno s Isusom i Njegovom Majkom. (vjeraidjela.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

260 milijuna kršćana progonjeno zbog vjere u 2019.

Objavljeno

na

Objavio

Oko 260 milijuna kršćana u svijetu doživjelo je “težak progon” u 2019. i taj broj raste, premda je broj ubijenih zbog vjere pao, navodi se u izvješću nevladine organizacije Otvorena vrata objavljenom u srijedu.

Ta je protestantska organizacija objavila u srijedu godišnji indeks pedeset zemalja u kojima su kršćani najviše progonjeni a obuhvaća razdoblje od studenog 2018. do listopada 2019.

Ukupno je 260 milijuna kršćana – katolika, pravoslavaca, protestanata, baptista, evangelika, pentekostalaca … – bilo “teško progonjeno” a godinu ranije bilo ih je 245 milijuna, navodi organizacija.

Pod “progonom” podrazumijeva se nasilje, koje može ići do ubojstva, ali i svakodnevno, manje primjetno ugnjetavanje.

Kršćani, pogotovo u Europi, umukli su. I dolazi vrijeme da kamenje progovori…

“Takav porast se tumači pogoršanjem stanja vjerske slobode u Kini na državnoj razini koje se širi na sve veći broj pokrajina i širenjem džihadizma u Africi”, piše ta nevladina organizacija.

Broj ubijenih kršćana pao je s 4.305 na 2.983, ili za 31 posto u odnosu na prethodnu godinu. “Taj je broj rastao tri godine zaredom”, pišu Otvorena vrata koja takav pad tumače “padom (poznatog) broja ubijenih kršćana u Nigeriji”.

Ipak, Nigerija i dalje vodi među zemljama s najvećim brojem kršćana ubijenih zbog vjere (1.350 mrtvih).

Usto, u godinu dana broj napada na crkve u svijetu peterostruko je porastao, s 1.847 na 9.488 a broj zatvorenih kršćana porastao je s 3.150 na 3.711.

Kada se u obzir uzmu svi oblici progona, Sjeverna Koreja je i dalje na vrhu godišnjeg poretka. “Zbog totalitarne vlasti koju režim ima nad svakim pojedincem, vjera u Boga smatra se zločinom protiv režima, što je dovoljan razlog da pojedinac završi život u radnom logoru”, navodi organizacija.

Slijede Afganistan, Somalija, Libija, Pakistan, Eritreja, Sudan, Jemen, Iran i Indija. (Hina)

Orban: Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Krštenje Gospodinovo

Objavljeno

na

Objavio

Današnjom nedjeljom, svetkovinom krštenja Gospodnjega, završava božićno vrijeme. Kod krštenja na Jordanu ističe se i ljudsko i Božansko u Isusu Kristu: Isus se mogao krstiti samo kao čovjek, a sam Otac Nebeski potvrdio je za Isusa da je njegov ljubljeni Sin.

poput golubice, silazi nad njim. I začu se glas s neba: Ovo je moj ljubljeni sin, u kome mi sva milina.“ (Mt 3,16-17)

Slaveći blagdan Krštenja Gospodinova sjećamo se dolaska Isusa Krista na rijeku Jordan gdje ga je na početku njegova javnog djelovanja krstio sv. Ivan. To je čin koji nas poziva na obraćenje, na novi život i vjernost savezu koji je Bog sklopio sa svojim izabranim narodom. Isus Krist tim činom želi pokazati da nam je u svemu jednak osim u grijehu. Njegovim silaskom u vodu započinje novo doba čovječanstva i novi život.

Crkva od najstarijih vremena u krštenju Isusovu gleda navještaj našega krštenja. Ipak, postoji velika razlika između Ivanova krštenja i sakramenta krštenja koji mi primamo. Ivanovo krštenje bilo je znakom obraćenja. Po Isusovoj muci i smrti sakrament krštenja prima otkupiteljsku snagu.

Mnogi ljudi su tada dolazili ozbiljnom, asketskom propovjedniku na Jordanu, da izmjene svoj život, a uranjanje u vodu trebalo je biti znak za to.

Isusov put na krštenje u Jordanu imalo je drugi smisao. On je na početku svoga javnog djelovanja stavio znak i želio pokazati do čega mu je stalo. Stao je u dugu kolonu grešnika, koji su pokajnički došli k Ivanu, kao da je jedan od njih. Ne stidi se biti u njihovom društvu, kao što je to kasnije i pokazao. “Došao sam zbog grešnika, a ne zbog pravednika”.

Krštenje Isusovo pokazuje cilj njegova poslanja – kazati nama grešnicima, da nas Bog ljubi.  Danas je dan kad se prisjećamo našeg krštenja, naših odluka u vjeri da se krste naša djeca. I tako po krštenju postajemo ljudi koji su izabrani oko dobrih djela i koji bi trebali biti što revniji činiti dobra djela.

Kod našega krštenja Bog nam kaže svoj ‘da’ za cijeli život i tako živimo unutar svojih obitelji i zajednica. (laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari