Pratite nas

Religija i Vjera

Blagdan Imena Isusova – ‘Ime nad svakim imenom’

Objavljeno

na

Snagom imena Isusova spašavamo se, a tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen. Snagom imena Isusova opraštaju nam se grijesi. Snagom imena Isusova događaju se i čudesa.

Snagom imena Isusova mnogi su progledali, izliječili se, uskrisili i spasili se. Zato se uvijek čvrsto uzdajemo u presveto ime Isusovo. U njemu je naša snaga i moć i naše vječno spasenje.
Presveto Ime Isusovo, u liturgijskim slavljima počelo se osobito štovati u 14. stoljeću. Najveći promicatelji bili su sv. Bernardin Sijenski, sv. Ivan Kapistran i drugi učenici.
Nosili su sa sobom kopiju monograma Presvetog Imena Isusova po talijanskim selima.
Blagoslivljali su bolesne, događala su se čuda, ljudi su se klanjali pred znakom Presvetog Imena Isusova.

Liturgijski blagdan uveden je u 16. stoljeću. Papa Klement VII. dopustio je godine 1530. najprije Franjevačkom redu da liturgijski iskazuje štovanje Isusovu imenu, a onda čitavoj Crkvi.

“Veliki je temelj vjere Ime Isusovo, jer stvara sinove Božje. A srž se katoličkog vjerovanja sastoji u poznavanju Isusa Krista – svjetla, koji je svjetlo duše, vrata života, osnova vječnog spasenja…

Taj temelj dakle je Isus, svjetlo i vrata, koji će zalutalim pokazati sebe kao put, dao se kao svjetlo vjere svima po kojoj se može tražiti Boga nepoznatog, u nađenog povjerovati, spoznatoga naći.
Ovaj temelj podržava Crkvu sagrađenu na Imenu Isusovu. Ime Isusovo je svjetlo propovjednika tim što blistavo sja i postiže da riječ njegovu naviještaju i slušaju…” (Iz djela Vječno Evanđelje sv. Bernardina Sijenskog).

Isus Krist, Sin Božji, i kao takav pravi Bog, radi nas i radi našega spasenja se rodio, trpio i podnio tešku smrrt na križu da bi nama darovao život.

“Zato Bog njega preuzvisi i darova mu Ime, Ime nad svakim imenom, da se na ime Isusovo prigne svako koljeno nebesnikâ, zemnikâ i podzemnikâ” (Fil 2,10) i da svaki jezik prizna: “Isus Krist jest Gospodin – na slavu Boga Oca.” (Fil 2,11).

Blagdan Imena Isusova uvršten je 1721. u glavni kalendar Katoličke crkve. Reformom pape Pia X. slavi se 3. siječnja.

Presvetom Imenu Isusovom posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Čvrljevo kod Unešića, Miljevci kod Drniša, Voštane-Rože kod Trilja, Gornje Postinje kod Muća, Mostarski Gradac).

Laudato.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Pravoslavni vjernici danas slave Božić

Objavljeno

na

Objavio

Pravoslavni vjernici koji poštuju julijanski kalendar danas slave Božić – rođenje Isusa Krista.

Božić je, uz Uskrs, jedan od dva najveća kršćanska blagdana. Osim Hrvatske (HPC) i Srpske pravoslavne crkve (SPC), Božić se po julijanskom kalendaru slavi i u ruskoj, gruzijskoj i makedonskoj crkvi, Jerusalemskoj patrijaršiji, a obilježavaju ga i Kopti.

Paljenjem badnjaka i liturgijama pravoslavni vjernici u svim crkvama u regiji obilježili su Badnju večer.

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Krštenje Gospodinovo

Objavljeno

na

Objavio

Današnjom nedjeljom, svetkovinom krštenja Gospodnjega, završava božićno vrijeme. Kod krštenja na Jordanu ističe se i ljudsko i Božansko u Isusu Kristu: Isus se mogao krstiti samo kao čovjek, a sam Otac Nebeski potvrdio je za Isusa da je njegov ljubljeni Sin.

poput golubice, silazi nad njim. I začu se glas s neba: Ovo je moj ljubljeni sin, u kome mi sva milina.“ (Mt 3,16-17)

Slaveći blagdan Krštenja Gospodinova sjećamo se dolaska Isusa Krista na rijeku Jordan gdje ga je na početku njegova javnog djelovanja krstio sv. Ivan. To je čin koji nas poziva na obraćenje, na novi život i vjernost savezu koji je Bog sklopio sa svojim izabranim narodom. Isus Krist tim činom želi pokazati da nam je u svemu jednak osim u grijehu. Njegovim silaskom u vodu započinje novo doba čovječanstva i novi život.

Crkva od najstarijih vremena u krštenju Isusovu gleda navještaj našega krštenja. Ipak, postoji velika razlika između Ivanova krštenja i sakramenta krštenja koji mi primamo. Ivanovo krštenje bilo je znakom obraćenja. Po Isusovoj muci i smrti sakrament krštenja prima otkupiteljsku snagu.

Mnogi ljudi su tada dolazili ozbiljnom, asketskom propovjedniku na Jordanu, da izmjene svoj život, a uranjanje u vodu trebalo je biti znak za to.

Isusov put na krštenje u Jordanu imalo je drugi smisao. On je na početku svoga javnog djelovanja stavio znak i želio pokazati do čega mu je stalo. Stao je u dugu kolonu grešnika, koji su pokajnički došli k Ivanu, kao da je jedan od njih. Ne stidi se biti u njihovom društvu, kao što je to kasnije i pokazao. “Došao sam zbog grešnika, a ne zbog pravednika”.

Krštenje Isusovo pokazuje cilj njegova poslanja – kazati nama grešnicima, da nas Bog ljubi.  Danas je dan kad se prisjećamo našeg krštenja, naših odluka u vjeri da se krste naša djeca. I tako po krštenju postajemo ljudi koji su izabrani oko dobrih djela i koji bi trebali biti što revniji činiti dobra djela.

Kod našega krštenja Bog nam kaže svoj ‘da’ za cijeli život i tako živimo unutar svojih obitelji i zajednica.

Laudato.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari