Pratite nas

Blagdan Majke Božje Bistričke

Objavljeno

na

Svetište Majke Božje Bistričke je najpoznatije i najposjećenije svetište u Hrvatskoj. Posebno je svečano na blagdan Majke Božje Bistričke, koji se slavi 13. srpnja.

crkva marija bistricaNajpoznatije i najposjećenije svetište Majke Božje u Hrvatskoj je Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, smješteno među pitomim brežuljcima Hrvatskog zagorja. Svetište Majke Božje Bistričke imalo je i ima vidno mjesto u marijanskoj geografiji hrvatskoga naroda. U Mariju Bistricu već se stoljećima slijevaju vjernička mnoštva iz svih hrvatskih krajeva i inozemstva; ali i pojedinci koji ovamo dolaze u tišini osobnoga hodočašća, tražeći i nalazeći svoj duhovni mir.

U ovom hrvatskom Marijinu svetištu i prošteništu štuje se čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju, najveća svetinja našega hrvatskog naroda. Pred njim su tijekom stoljeća milijuni pobožnih hodočasnika klečali i molili i od nebeske Majke dobivali pomoć i uslišanje. Kako je kip kroz svoju povijest nekoliko puta bio skrivan od opasnosti koje su mu prijetile, posljednji je puta pronađen i postavljen na oltar u srpnju godine 1684., od kada i počinju hodočašća u ovo svetište.

Zapisana su i mnoga milosna uslišanja kroz povijest Svetišta već od 1688. godine pa sve do danas, a to dokazuje veliku ljubav i vjernost naroda prema Majci Božjoj.

Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Time je Hrvatski sabor odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj.

Porastom marijanske pobožnosti i zbog mnogih milosnih uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke postala je svetišna crkva tijesna i premalena. Stoga bistrički župnik dr. Juraj žerjavić (1875-1911), prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta i njegova učenika Hermanna Bolléa, dade proširiti i preurediti crkvu, župni dvor s arkadama, te iz stare crkve načini crkvu u stilu neorenesanse.

Papa Pio XI. (1922-1939) podijelio je 4. prosinca 1923. godine svetištu Majke Božje Bistričke naslov Manje Bazilike.

Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.

Nezaboravan je i 3. listopad 1998. godine. Tada je bl. papa Ivan Pavao II. u svetištu, za svoga drugoga pohoda Hrvatskoj, predvodeći euharistijsko slavlje na kojem je bilo pola milijuna vjernika, proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa. Stepinac je za komunističkoga vremena bio mučen, a u njegovu je liku ocrtan i hrvatski mučenički puk.

Sveti Otac Ivan Pavao II. tom je prigodom izgovorio sljedeće riječi: “Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim Alojzija kardinala Stepinca.”

U Mariju Bistricu hodočasti se od 1684. godine. Svake godine okupi se oko 1.000.000 vjernika na pedesetak stalnih hodočašća koja traju od Bijele nedjelje, početkom travnja, do Zahvalnice krajem listopada.

Najvažnija imaju svoje tradicionalne nazive: Duhovsko, zavjetno grada Varaždina, zavjetno grada Zagreba, Margaretsko, Aninsko, Preobraženja Gospodinova, Velikogospojinsko, Bartolovsko, Male Gospe i Zahvalnica.

KIP MAJKE BOŽJE

mbb_3Kip Bogorodice s malim Isusom se po predaji prvotno nalazio u Marijinoj kapeli na Vinskom Vrhu, nedaleko od Marije Bistrice. Kad su 1545. godine Turci provalili sve do Konjščine, tadašnji je bistrički župnik prenio Marijin kip iz crkvice na Vinskom Vrhu u Bistričku župnu crkvu Sv. Petra i Pavla i zakopao ga pod korom, da ga spasi od oskvrnuća. Godine 1588. župnik Luka uveče je opazio čudno svjetlo u crkvi pod korom. Kad je sutradan dao ondje kopati, pronašao je Marijin kip.

Zbog ponovne turske opasnosti, 1650. godine župnik je dao zazidati Marijin kip u udubinu crkve, tako da je iz stijene virilo samo Marijino lice. U takvim je prilikama prestajalo čašćenje Marijina kipa.

Od 1676. do 1679. godine, župnik je u Bistrici bio Petar Brezarić. U drugoj nedjelji mjeseca rujna, kod sv. mise, uspne se k njemu žena divnog obličja u modroj haljini i preda mu svoju voštanu svijeću riječima: “Molite s čitavim narodom na nakanu da zadobijem vid”. Župnik se čudio kako ta žena moli vid, a dolazi sama na propovjedaonicu i zatim silazi medu ženski svijet. Istog dana poslije podne, kad je župnik išao s kapelanom iz Bistrice prema Podgrađu, feudalnom dvorcu kolatora župe Malerića, ukazala se ista ta žena. Kad su je, vozeći se na kolima, htjeli dostići, nestala je.

Za bistričkog župnika Ivana Molitorisa zagrebački biskup Martin Borković poslao je u Bistricu kanonika kustosa Matiju Stoklasa da potraži zaboravljeni Marijin kip.

Godine 1684., 15. srpnja, pronađen je kip i postavljen na glavni oltar među kipove sv. Petra i Pavla. Sljedeći dan, u nedjelju, 16.srpnja 1684. godine, plemkinja i patron župe Magdalena Paulec, donijela je u bistričku crkvu svoju uzetu kćerku Katarinu koja je nošena oko oltara tri puta čudesno ozdravila. Istog dana u turskoj Kaniži (Ugarska) ukazala se sedmorici utamničenih kršćana Blažena Djevica Marija i rekla im: “Nemojte se dječice bojati, nego imajte pouzdanje. Ja sam 40 i više godina bila slijepa, a danas sam primila vid u Bistrici. Zagovorite se poći onamo i bit ćete oslobođeni.”  Doskora su Kaniža i cijela Ugarska oslobođene od Turaka. Od toga dana traju neprekinuta hodočašća u Mariju Bistricu.

Od 1688. do 1786. godine zabilježeno je 1109 čudesnih događaja koji su priznati tek poslije pomnih istraživanja i pouzdanih svjedoka.

Mons. S. Rittig, župnik Sv. Marka u Zagrebu opisao je kip sljedećim riječima:

“Biser bistričkoga svetišta je čudnovati kip Majke Božje Bistričke. Kip nije nikakva skupocjenost ni umjetnina. Ne odlikuje se nikakvom spoljašnom ljepotom. Izdjelan je iz drva i u prvi mah svojom skromnošću i tamnim obrazom čudno se doimlje duše, ali što dulje stojiš i moliš pred neobičnim likom, sve te više osvaja i obuzimlje, navru ti suze na oči i osjetiš unutrašnju ljepotu skromne Madone i obuhvatiš smisao biblijskih riječi: Nigra sum sed formosa – Crna sam, ali divna.”

MOLITVA MAJCI BOŽJOJ BISTRIČKOJ

Majko Božja Bistrička,

Ti si u svojoj majčinoj dobroti odabrala
u našem Hrvatskom zagorju mjesto koje se po Tebi zove Marija Bistrica.

Tu se časti Tvoj čudotvorni lik.Tu je Tvoje Svetište
u kojem svoju djecu obasipaš svojim milostima.

Tu liječiš duhovne i tjelesne rane zemaljskih patnika
i ispunjaš želje onih koji se pouzdano k tebi utječu.

Ti poznaješ sve moje duševne i tjelesne potrebe.
K tebi kao Božjoj i svojoj Majci odlučio sam doći,
da Ti otvorim svoje srce i izrazim svoje želje.

Ti me Isusova i moja Majko, koja u svojoj dobroti
nikada nikoga nisi od sebe odbila, milostivo saslušaj i usliši. Amen.

www.svetiste-mbb.hr/foto:MiljenkoMartinjak

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Nebuloze

Srpski dužnosnici odbijaju se suočiti s činjenicama, Mladića nazivaju herojem

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo svi srpski dužnosnici u tijelima vlasti u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj bez obzira na međusobne prijepore u srijedu su bez ikakve rezerve branili Ratka Mladića koji je zbog ratnih zločina osuđen na doživotni zatvor ignorirajući tako pozive da se suoče s činjenicom kako je riječ o individualnoj odgovornosti koja bi trebala poslužiti za konačno utvrđivanje istine o ratu i pomirenje na toj osnovi.

Među onima koji su na to pozvali bio je i poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovinu Husein Kavazović, koji je ocijenio kako je presuda Mladiću prilika da se svi, a posebice Srbija ali i dužosnici i među bosanskim Srbima, suoče s prošlošću.

“Jedino istina o onome što se ovdje događalo može biti osnova za povratak pomirenja”, izjavio je Kavazović kako ga citira agencija Fena.

Dodao je kako pomirenja neće biti nastavi li se s glorificiranjem zločinaca i politika koje su rezultirale zločinima.

Udruge koje okupljaju bivše pripadnike vojske bosanskih Srba u Istočnom Sarajevu su, nakon izricanja presude Mladiću, pokušale organizirati prosvjedno okupljanje, no na njihov poziv odazvalo se tek pet osoba koje su ulicama prošetale gotovo nezamijećene s ranije pripremljenim transparentima na kojima su bile poruke poput one “Stidi se, Europo” i “Naš heroj”.

No predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je i ranije veličao Mladića, presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koju je nazvao “sramotnom”, iskoristio je kao povod za nove hvalospjeve sada već osuđenom ratnom zločincu.

Dodao je kako haaške presude “ne mogu utjecati na činjenice”, a Mladiću, tvrdi Dodik, može suditi samo povijest, a ne neki sud.

Dodik je izrazio čuđenje što je za ratne zločine u BiH pred ICTY-em do sada osuđeno 90 Srba, dok je za zločine nad Srbima tamo optuženo “samo 9 Bošnjaka i samo 28 Hrvata”, što je za Dodika dokaz kako je ICTY nepravedan.

Najavio je kako će stoga zatražiti da se iz školskih udžbenika u RS iz sadržaja izbaci sve što se odnosi na ICTY i njegov rad.

Iako Dodikov politički protivnik, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić u sličnom je tonu kazao kako je ovom presudom nastavljena “negativna politika prema Srbima”.

“Haški tribunal ostat će upamćen po tome da nije dijelio pravdu, već politiku”, kazao je Ivanić ustvrdivši kako će sve to dovesti do novih političkih sukoba.

I Vukota Govedarica, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), koja je dio vlasti na razini BiH, a najveća je oporbena stranka na entitetskoj razini, ocijenio je kako presuda Mladiću ne može biti doprinos pomirenju.

“Mladić nije jedini Srbin koji je, na ovakav ili sličan način, postao žrtva Haškog tribunala”, zaključio je Govedarica.

Podsjetimo, Mladiću na Haškom sudu nije bilo suđeno za zločine počinjene u Hrvatskoj, među kojima je i masakr u Škabrnji.

Također, zastupnici Skupštine Srbije različito su u srijedu komentirali presudu ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću, a dominiraju ocjene nacionalnih stranaka, desnog bloka i konzervativaca da je riječ o “političkoj presudi srpskom narodu” sračunatoj da se Srbima “stavi žig zločinačkog naroda”.

Vođa radikala (SRS) Vojislav Šešelj, koji je i sam bio optuženik Haškog suda, drži da je presuda Ratku Mladiću uperena protiv Srba i Srbije. “Presuda je politička, a uperena je protiv srpskog naroda koji je sudjelovao u ratu, pomalo i protiv Srbije, a najviše protiv Republike Srpske”, rekao je Šešelj beogradskim medijima.

Podsjetimo, Vojislav Šešelj na haškom je sudu 2016. prvostupanjskom presudom oslobođen svih optužbi za zločine u Hrvatskoj, BiH te progone i likvidacije Hrvata iz Vojvodine.

Zamjenik šefa SRS Nemanja Šarović također drži da je presuda Mladiću uperena protiv srpskog naroda te da će “Srbi nositi žig genocidnog naroda”. Šarović kaže kako “genocida apsolutno nije bilo” i da se “ne može svaki zločin nazivati genocidom”.

Vođa oporbenog konzervativnog pokreta Dveri Boško Obradović kaže kako “odbacuje sve presude Haškog tribunala kao antipravne, nepravedne i antisrpske” ta naglašava kako je za njega Ratko Mladić heroj. Obradović je novinarima u Skupštini Srbije za presudu ICTY-a rekao kako je “vrhunac antisrpskog djelovanja tog suda” te da ga on “ne priznaje jer je antisrpski”.

Predsjednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Miloš Jovanović presudu Mladiću vidi kao “formalno-pravno presudu jednoj osobi”, dok je “politički gledano to presuda srpskom narodu i Republici Srpskoj”.

Jovanović odbacije tezu da je u Srebrenici učinjen genocid, navodeći kako “to nije ispravna kvalifikacija” već “zloupotreba pravne kvalifikacije u političke svrhe” te da se ”zločin u Srebrenici ne može definirati kao genocid”.

Potpredsjednik srbijanske vlade Rasim Ljajić poručio je u povodu izricanja presude Ratku Mladiću da “treba spriječiti novi val etničkih netrpeljivosti”.

Doživotna kazna Mladiću nije iznenađenje ni za Ljajića ”imajući u vidu dosadašnju sudsku praksu u Tribunalu, kao i ranije presude Mladićevim potčinjenima”.

“Bez obzira na to što će u ovom trenu nacionalne tenzije u regiji vjerojatno biti pojačane, pomirenje zasnovano na istini i pravdi imperativ je za sve države i narode regije. Moramo učiniti sve da spriječimo novi val etničkih netrpeljivosti”, rekao je Ljajić.

“Ovom presudom obitelji žrtava vjerojatno će dobiti djelomičnu satisfakciju, ali u javnosti zemalja regije neće prestati rasprave o interpretaciji ove odluke Tribunala, u zavisnosti od etničke prizme iz koje se ona promatra”, prokometirao je Ljajić.

Podsjetimo, Mladiću na Haškom sudu nije bilo suđeno za zločine počinjene u Hrvatskoj, među kojima je i masakr u Škabrnji. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Višnja Starešina: Srebrenica je jedan od najbolje odrađenih slučajeva pred Haškim sudom

Objavljeno

na

Objavio

Doživotna kazna zatvora prvostupanjska je presuda Ratku Mladiću na suđenju u Haagu za zločine u Bosni i Hercegovini.

Težina nijedne kazne ne može se izjednačiti sa strahotama počinjenim pod njegovim zapovjedništvom, no okrivljujuća presuda barem nosi zadovoljštinu.

O presudi, njezinom značenju i odjecima u Temi dana na HRT-u govorili su novinarka Višnja Starešina i
predsjednik Upravnog vijeća Memorijalnog centra Srebrenica Sadik Ahmetović.

“To je potpuno očekivana presuda i to ne samo nakon presude Radovanu Karadžiću, već i nakon presude u predmetu Srebrenica, osobito generalima Tolimiru i Popoviću koje su potpuno rekonstruirale mehanizam genocida i mehanizam likvidacija u Srebrenici.

Dakle, Srebrenica je jedan od najbolje odrađenih slučajeva pred Haškim sudom i jedno od najvećih postignuća tih suđenja je to što je utvrdila kako izgleda mehanizam likvidacije”, rekla je Višnja Starešina.

“Ako i doživi drugostupanjsku pravomoćnu presudu, ona je svakako ‘zabetonirana’. Zašto Mladić nije suđen za Škabrnju? To je također zabetonirano već samom optužnicom. Zdravko Tolimir je bio s njim u Škabrnji, cijelo vrijeme je bio s njim od Knina do Srebrenice. I Zdravko Tolimir je mozak zločina”, kazala je Starešina.

Na pitanje zašto nije djelovalo hrvatsko pravosuđe istaknula je da ono može još uvijek djelovati. “Pitanje je zašto se ne organiziraju suđenja u odsutnosti, barem zbog istine, da nam se ne nameće teza da su neki lokalni zli ljudi upravljali svime”, naglasila je Starešina.

Haški sud proglasio Ratka Mladića krivim i osudio ga na DOŽIVOTNI zatvor!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari