Pratite nas

Religija i Vjera

Blagdan Uzašašća Gospodinova ili Spasova

Objavljeno

na

Četrdeset dana nakon uskrsnuća slavimo blagdan Uzašašća Kristova ili Spasovo, a označuje svršetak Isusova ukazivanja apostolima. Dokaz je spasa za čitavo čovječanstvo, zato se zove Spasovo.

Ta svetkovina označuje svršetak Isusova ukazivanja apostolima, a broj od „četrdeset dana“ znači puninu njegova djelovanja na zemlji, ispunjenje svega što je donio za spas čovječanstva. Uzašašće pak znači da je on sada i kao čovjek uzdignut u božanske sfere, da je i kao čovjek postao gospodar neba i zemlje, da je sjeo zdesna Bogu. Sjediti zdesna Bogu biblijski je izraz koji označuje da netko ima Božju vlast u rukama.
[ad id=”93788″]
Krist, dakle, ima vlast nad svima, posebno nad zlom i Zlim. Na njemu je da podloži zlo i Zloga Očevoj volji, da onda konačno bude Bog sve u svima. Egzegetski i teološki gledano, smatra se da je Isus doista pokazao fenomen uzdizanja prema nebu i da je to bio znak njegova duhovnog uzdizanja u Očev naručaj. Tako je on i kao čovjek, a ne samo kao Sin Božji, jedno s Ocem i Duhom Svetim u istoj slavi. On je postao čovjekom da sve naše ljudsko uzme na sebe, a sve Božje da dadne nama, te nas uzdigne tamo gdje je on.
Kristovo uzašašće na nebo usmjeruje naše poglede prema domovini, kamo smo pozvani i kamo idemo, da bismo snagom tog pogleda pobjeđivali zla, nevolje i bitke u našem životu. Isus nije otišao sa zemlje te nas ostavio siročad i same, nego je, uzlazeći na nebo, još jače ostao u našoj imanenciji, među nama prisutan. Tek sada kad je preuzeo gospodstvo nad svijetom, nad svakim čovjekom, nad svakim detaljem tvog života i ljudske povijesti, tek sada je potpuno među nama i ‘s nama do svršetka svijeta’. Isusov izraz ‘Ja sam s vama’ u Bibliji znači Božju moć, prisutnost i garanciju pobjede. Vjernik je siguran da će pobijediti zlo.
On ne vjeruje zlu, ne da se prevariti Zlim, zavarati trenutnim mrakom, nego vjeruje u zoru i već vidi dan koji dolazi… Svetkovina Uzašašća dokaz je spasa za čitavo čovječanstvo, zato se zove Spasovo. Ona je garancija da je dobro biti čovjek. Nesreće i nevolje samo su napasti koje nas žele zaustaviti, ali na nama je da ne posumnjamo nego da sigurno idemo ususret novom svijetu, novom nebu i novoj zemlji.
Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Religija i Vjera

13. srpnja – Majka božja bistrička

Objavljeno

na

Objavio

“Dolaskom u svetište Majke Božje Bistričke stupio si na sveto mjesto, vršiš pobožni kršćanski čin.„

Tim je riječima zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić opisao najveće i najposjećenije hrvatsko marijansko svetište, u kojemu se čuva zavjetni kip čudotvorne Bogorodice.

Odlukom hrvatskih biskupa, svetkovina Majke Božje Bistričke slavi se 13. srpnja. Vjeruje se da je čudotvorni kip, visok 112 cm, u tamnome drvetu izrezbario mjesni majstor u 15. stoljeću.

Postavljen je u prasvetištu na obližnjemu Vinskom vrhu. No, prema legendi, župnik ga je zakopao u bistričkoj crkvi kako bi ga sačuvao od Turaka.

Kada je Marijin kip čudesno pronađen neoštećen, restauriran je i postavljen na oltar, a vjernici su počeli hodočastiti u Bistricu. Zbog ponovne opasnosti od Turaka, kip je opet skriven – zazidan je u udubinu iza oltara.

Drugi je put pronađen u srpnju 1684., nakon više od 30 godina, a u proštenište su počele dolaziti rijeke vjernika. Na 250. obljetnicu ponovnoga pronalaska, kip Majke Božje okrunjen je dvjema jubilejskim zlatnim krunama.

U velikom požaru 1880. crkva je oštećena, no glavni oltar s kipom Majke Božje Bistričke ostao je netaknut. Bistričko svetište proglašeno je nacionalnim prošteništem, a Majka Božja Bistrička kraljicom Hrvata.

Pred čudotvornim kipom dogodila su se mnoga čudesna ozdravljenja. Vjernici su tu nalazili utjehu još od turskih najezda, tijekom dvaju ratova, a osobito u Domovinskom ratu. Ondje se održavao Marijanski i Euharistijski kongres, hodočastile su pape, blaženim je proglašen kardinal Alojzije Stepinac.

Slikovito svetište, poput francuskog Lourdesa ili portugalske Fatime, godišnje privuče oko milijun vjernika iz Hrvatske i inozemstva, a najviše na blagdan čudesne Majke Kraljice Hrvata.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Papa Franjo je ‘vrlo pogođen’ odlukom da se Aja Sofija pretvori u džamiju

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo rekao je u nedjelju da ga je pogodila turska odluka da istanbulski muzej Aju Sofiju pretvore u džamiju, nakon nekoliko vjerskih vođa koji su već osudili taj potez.

“Moje misli su s Istanbulom. Razmišljam o Svetoj Sofiji i jako me to boli”, rekao je tijekom svoga tjednog blagoslova na Trgu svetog Petra.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da će se prve molitve u Aji Sofiji održati 24. srpnja, nakon što je proglašeno da je taj drevni spomenik ponovno džamija i nakon što je sud ukinuo njezin status muzeja.

“Uz Božju volju, svi ćemo se skupa naći na molitvi petkom 24. srpnja i otvoriti je (Aju Sofiju) za vjernike”, kazao je Erdogan u televizijskom obraćanju naciji, u emotivnom govoru u kojem su dominirale nacionalističke i vjerske reference.

Po njegovim riječima, trebat će šest mjeseci kako bi se finalizirale pripreme da se zdanje, u kojem se nalaze i neki obnovljeni kršćanski simboli i mozaici, pripremi za prihvat pripadnika islamske vjere.

Svjetski savez crkava pozvao je Erdogana da povuče svoju odluku, dok ju je patrijarh Bartolomej, duhovni vođa pravoslavnih kršćana smješten u Istanbulu, nazvao razočaravajućom.

Turski predsjednik dugo je vremena predlagao da se status džamije vrati toj znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a, važnom spomeniku kako kršćanskog Bizanta tako i muslimanskog Osmanskog carstva, danas jednom od najposjećenijih mjesta u Turskoj.

Erdogan je rekao da će Aja Sofija nastaviti biti otvorena za muslimane, kršćane i strance.

Dodao je da je potez preobrazbe građevine u džamiju izraz turske neovisnosti te da će svaku kritiku protumačiti kao napad na tursku nezavisnost.

UNESCO, na čijem se popisu Aja Sofija nalazi, izrazio je žaljenje zbog turske odluke, a njegov Odbor za svjetsku baštinu razmotrit će status Aje Sofije.

“Aja Sofija dio je povijesnih zona Istanbula upisana na popis svjetske baštine UNESCO-a”, naglasila je direktorica organizacije Audrey Azoulay.

Radi se o “remek djelu arhitekture i jedinstvenom svjedočanstvu susreta Europe i Azije kroz stoljeća. Njezin status muzeja predstavlja univerzalnost njezine baštine i od nje stvara snažan simbol dijaloga”, dodala je ona. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari