Pratite nas

Gospodarstvo

Blagosranje po Pikettyu

Objavljeno

na

Sasvim prirodna želja svakog od nas je provesti život u blagostanju. Blagostanje je stoga omiljeni bombončić koji ispada iz usta većine političara. A što je to blagosranje? Već na prvu ćete primijetiti frapantnu sličnost te riječi s riječju ‘blagostanje’, ali vjerojatno nećete posumnjati da su one i sadržajno vrlo slične. Blagosranje je, naime, blagostanje po socijalistički. To je ideal do kojeg već oprobanim rješenjima pokušavaju stići oni koji svojim zamislima i metodama idu otvoreno protiv ljudske prirode, piše Mate, Antemurale Libertatis

[ad id=”68099″]

Pitat ćete se vjerojatno po čemu se to Thomas Piketty razlikuje od Ćaće Marxa i ostalih čije su formule trebale dovesti do blagostanja uz smanjenje razlika među ljudima, a dovele su isključivo do opće neimaštine, gladi, nestašica i bodljikavih žica. Njegov je čudotvoran recept vrlo visoki porez na nasljedstvo. Formula je jednostavna – ako bogatim nasljednicima država uzme barem polovicu naslijeđenog bogatstva, pripadnici svake buduće generacije imat će približno istu startnu poziciju neovisno o obiteljskom backgroundu.

No, svatko tko s vremena na vrijeme upregne moždane vijuge brzo će doći do zaključka da bolesno visoke stope poreza na nasljedstvo ne mogu riješiti problem nejednakosti unutar Zapadne civilizacije. Kao što će dijete boljih fizičkih predispozicija čiji je otac najbolji lovac u afričkom selu vjerojatnije preživjeti napad lava od nejakog djeteta koje nitko nije učio loviti, tako će na Zapadu djeca bogatijih roditelja uvijek imati bolju startnu poziciju. Sve da im roditelji ne budu u mogućnosti ostaviti ni centa nakon smrti, za života će im osigurati najbolje obrazovanje i ulagati u njihove poslove, što će toj djeci osigurati njihovo vlastito bogatstvo. Mnogi drugi takav poguranac u životu nikad neće dobiti.

Jasno je stoga da će nejednakost, inače sasvim prirodna pojava, nadživjeti uvođenje ovog i svakog drugog poreza. Čak i da ima načina da bogatima kroz poreze uzmemo većinu onoga što imaju i tako ih nasilno približimo siromašnima, makar ne postoji niti jedan razumni razlog zašto bismo to činili, prava je istina da siromašni od toga ne bi profitirali. Zašto? Zato što novac od poreza ne prikupljaju potrebiti nego država. A država ima neke svoje potrebe i ‘potrebite’ koje gleda prve namiriti.

Stvar je vrlo jasna – Piketty želi da polovica onoga što ste stvorili radeći čitav život ne ide vašoj djeci nego ministru Lalovcu. A on će s time kreirati naše hrvatsko blagosranje.

Vjerujem da se mnogima od vas, kao ni meni, takav model ne sviđa. Vjerujem da želite stvarati za svoju djecu i unučad te vam ne pada na pamet dopustiti političarima da se igraju s vašom ostavštinom kako se igraju s državnim proračunom. Čestitam, na pravom ste putu da s gnušanjem odbacite Pikettya i socijalizam! No, pred vama je još jedna važna prepreka koju morate izbjeći.

Nemojte pasti na štos da će država uzimati samo bogatijima od vas. Kad državi date pravo i moć da nekome uzme ono što je njegovo da bi dala vama, dali ste joj odriješene ruke da već sutra uzme vama i vašoj djeci kako bi dala nekima drugima. Nekima bližima stranci na vlasti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministar Ćorić: Živimo u vremenu u kojem je energetska sigurnost jedna od pretpostavki funkcioniranja ekonomije

Objavljeno

na

Objavio

Ministar Ćorić na raspravi o plutajućem LNG terminalu u Omišlju

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sudjelovao je u petak na panel raspravi u Omišlju s predstavnicima lokalne samouprave, Primorsko-goranske županije, tvrtke LNG Hrvatske i stručnjacima na temu „Treba li nam plutajući terminal?“, na kojoj je iznio niz prednosti tog projekta, dok su predstavnici Općine Omišalj i PGŽ-a kao i nazočni mještani bili izričito protiv.

Nakon rasprave koja je trajala više od tri pol sata ministar Ćorić je u izjavi za novinare rekao da su osnovne teze ministarstva i Vlade u prilog izgradnji plutajućeg terminala ostale nepromijenjene i nakon tog skupa, tj. da je to strateški projekt za Hrvatsku koji omogućuje građanima i industriji diverzifikaciju dobavnih pravaca i sigurnost opskrbe.

„Ovaj terminal svojim kapacitetom od 2,6 milijardi prostornih metara plina u potpunosti zadovoljava potebe Hrvatske u slučaju bilo kakvih nestabilnosti na tržištu“, rekao je ministar. Naglasio je da na području EU sad ima 24 LNG terminala i da se još nih 12 gradi.

„Živimo u vremenu u kojem je energetska sigurnost, odnosno diverzificiranost dobavnih pravaca jedna od pretpostavki funkcioniranja ekonomije. Vjerujem da sam danas uspio prenijeti tu poruku stanovnicima Omišlja“, rekao je ministar. Jedinice lokalne samuprave i županija imaju nešto drugačije razmišljanja, ali mi smatramo da se projekt kontiniuirano razvija u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i prostornim planovima županije.

“Ovo je i europski projekt jer ga Europska komisija sufinancira sa 100 milijuna eura te Hrvatska s još 100 milijuna, a on iz perspektive struke pozicionira Hrvatsku na energetskoj karti Europe kao nijedan projekt dosad“, zaključio je ministar Ćorić.

U raspravi je istaknuo kako je u posljednje vrijeme iznesen niz neistina i neargumentiranih teza o tom projektu. Naglasio je da je kriza na tržištu plina 2009. godine, kad je industrija u Hrvatskoj ostala bez plina na nekoliko tjedana, dovoljan dokaz u prilog tezi da je potreban alternativni dobavni pravac.

Načelnica Općine Omišalj Mirala Ahmetović ocijenila je kako je projekt neprihvatljiv zakonski, ekonomski i ekološki. Zakonski se projekt ne može provesti, jer nije predviđen u prostorno-planskoj dokumentaciji, ni Općine Omišalj niti Primorsko-goranske županije, nego samo kopneni terminal, rekla je.

„Sve što se moglo pogrešno učiniti u ovom projektu, učinjeno je. Pitanje je zbog čega se uopće inzistira na plutajućem terminalu“, rekla je.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina je istaknuo „država neće što mi hoćemo, a uporno hoće što mi nećemo. Ne želi riješiti stanje u 3. maju, ŽC GO Mariščini, ali hoće realizirati plutajući terminal koji mi ne želimo“.

„Nas obavezuje jednoglasna odluka vijećnika Skupštine PGŽ, da je neprihvatljiv projekt plutajućeg terminala“, istaknuo je.

Direktorica tvrtke LNG Hrvatska Barbara Dorić navela je da u obrazloženjima prostornog plana PGŽ stoji kako je u prvoj fazi predviđen plutajući terminal. Da to ne piše ne bi se mogla dobiti lokacijska dozvola i izraditi studija utjecaja na okoliš, rekla je.

Ahmetović je na to rekla da se plutajući terminal nigdje ne spominje u prostornim planovima, a župan Komadina da se sporna obrazloženja prostornog plana mogu i izbrisati odlukom županijske skupštine.

Ministar Ćorić i Barbara Dorić istaknuli su da je terminal isplativ te da bi donosio prihod, a Ahmetović je na to rekla da još nije dobila studiju isplativosti na uvid. Dorić je iznijela da bi kopneni terminal bio gotovo dvostruko skuplji za izgradnju od plutajućeg.

Rasprava se na trenutke bila žustra, pri čemu su se ministar Ćorić i župan Komadina sporili i na političkoj razini, ali je okončana u mirnijem tonu.

(Hina)

Nino Raspudić: LNG je dobra stvar jer trebamo imati alternativu ruskom plinu (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministar turizma Gari Cappelli: ‘Smatram da je kontinentalni turizam budućnost’

Objavljeno

na

Objavio

Turistički sajam f.re.e. najveći je i najposjećeniji turistički sajam u Bavarskoj, prostire se na 88.000 četvornih metara, a ove godine s 1300 izlagača iz 70 zemalja bio je veći no ikad. Štand Hrvatske turističke zajednice s 24 izlagača bio je pak najveći na sajmu.

Za razliku od prijašnjih godina kada je Hrvatska promovirala ponajviše odredišta u priobalju, ove je godine primat na kontinentu, konkretnije na Zagrebu i Slavoniji koji imaju itekako što za ponuditi turistima, a promocija Slavonije kao poželjnog turističkog odredišta izvrsna je uvertira za Dane hrvatskog turizma koji će se od 4. do 9. listopada po prvi puta održati upravo u toj regiji, u Osijeku.

Uz ministra turizma Garija Cappellija te direktora Hrvatske turističke zajednice Kristijana Stančića na prezentaciji hrvatske turističke ponude sudjelovali su direktorica turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienefeld, osječko-baranjski župan Ivan Anušić i domaćin direktor turoperatora za Hrvatsku, Selimir Ognjenović.

– Od onih tri milijuna turista koji iz Njemačke dolaze u Hrvatsku, iz Bavarske ih je 1,2 milijuna. Stoga mogu reći da je Münchenski sajam uvijek nekako pokazatelj da možemo znati što će se događati ove turističke godine. Nijemci su ti koji procjenjuju kvalitetu hrvatskog turizma jer kada tri milijuna turista dođe nazad u Njemačku itekako ima o čemu pričati. Interesantno, ne predstavljamo more nego kontinent jer mislim da je on budućnost kroz zdravstveni turizam, specijalne oblike turizma, lovstva, ribolova, cikloturizma… – rekao nam je uoči predstavljanja turističke ponude Zagreba i Slavonije ministar turizma Gari Capelli.

Nera Miličić, voditeljica HTZ-a u Njemačkoj, kaže da s ponosom predstavljamo proširenje hrvatske turističke ponude s “Najljepšom hrvatskom turističkom tajnom” – Slavonijom i trostrukim dobitnikom najljepšeg adventa Europe – Gradom Zagrebom.

– Posebno veseli da s našim partnerima organiziramo dosad najveću prezentaciju hrvatskog kontinenta u Bavarskoj – rekla je Miličić.

Hrvatska kao turistička destinacija ozbiljno konkurira na njemačkom tržištu; od većih promjena evidentirano je jačanje uloge avio gostiju u ukupnom prometu iz Njemačke prema Hrvatskoj, što je Hrvatsku pozicioniralo među konkurentne destinacije, uz Španjolsku, Tursku, Grčku, Portugal, Egipat i Tunis koje su u Njemačkoj tradicionalno okrenute na “paket-aranžman” turiste. (VL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari