Pratite nas

Gospodarstvo

Blagosranje po Pikettyu

Objavljeno

na

Sasvim prirodna želja svakog od nas je provesti život u blagostanju. Blagostanje je stoga omiljeni bombončić koji ispada iz usta većine političara. A što je to blagosranje? Već na prvu ćete primijetiti frapantnu sličnost te riječi s riječju ‘blagostanje’, ali vjerojatno nećete posumnjati da su one i sadržajno vrlo slične. Blagosranje je, naime, blagostanje po socijalistički. To je ideal do kojeg već oprobanim rješenjima pokušavaju stići oni koji svojim zamislima i metodama idu otvoreno protiv ljudske prirode, piše Mate, Antemurale Libertatis

[ad id=”68099″]

Pitat ćete se vjerojatno po čemu se to Thomas Piketty razlikuje od Ćaće Marxa i ostalih čije su formule trebale dovesti do blagostanja uz smanjenje razlika među ljudima, a dovele su isključivo do opće neimaštine, gladi, nestašica i bodljikavih žica. Njegov je čudotvoran recept vrlo visoki porez na nasljedstvo. Formula je jednostavna – ako bogatim nasljednicima država uzme barem polovicu naslijeđenog bogatstva, pripadnici svake buduće generacije imat će približno istu startnu poziciju neovisno o obiteljskom backgroundu.

No, svatko tko s vremena na vrijeme upregne moždane vijuge brzo će doći do zaključka da bolesno visoke stope poreza na nasljedstvo ne mogu riješiti problem nejednakosti unutar Zapadne civilizacije. Kao što će dijete boljih fizičkih predispozicija čiji je otac najbolji lovac u afričkom selu vjerojatnije preživjeti napad lava od nejakog djeteta koje nitko nije učio loviti, tako će na Zapadu djeca bogatijih roditelja uvijek imati bolju startnu poziciju. Sve da im roditelji ne budu u mogućnosti ostaviti ni centa nakon smrti, za života će im osigurati najbolje obrazovanje i ulagati u njihove poslove, što će toj djeci osigurati njihovo vlastito bogatstvo. Mnogi drugi takav poguranac u životu nikad neće dobiti.

Jasno je stoga da će nejednakost, inače sasvim prirodna pojava, nadživjeti uvođenje ovog i svakog drugog poreza. Čak i da ima načina da bogatima kroz poreze uzmemo većinu onoga što imaju i tako ih nasilno približimo siromašnima, makar ne postoji niti jedan razumni razlog zašto bismo to činili, prava je istina da siromašni od toga ne bi profitirali. Zašto? Zato što novac od poreza ne prikupljaju potrebiti nego država. A država ima neke svoje potrebe i ‘potrebite’ koje gleda prve namiriti.

Stvar je vrlo jasna – Piketty želi da polovica onoga što ste stvorili radeći čitav život ne ide vašoj djeci nego ministru Lalovcu. A on će s time kreirati naše hrvatsko blagosranje.

Vjerujem da se mnogima od vas, kao ni meni, takav model ne sviđa. Vjerujem da želite stvarati za svoju djecu i unučad te vam ne pada na pamet dopustiti političarima da se igraju s vašom ostavštinom kako se igraju s državnim proračunom. Čestitam, na pravom ste putu da s gnušanjem odbacite Pikettya i socijalizam! No, pred vama je još jedna važna prepreka koju morate izbjeći.

Nemojte pasti na štos da će država uzimati samo bogatijima od vas. Kad državi date pravo i moć da nekome uzme ono što je njegovo da bi dala vama, dali ste joj odriješene ruke da već sutra uzme vama i vašoj djeci kako bi dala nekima drugima. Nekima bližima stranci na vlasti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Horvat: Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji

Objavljeno

na

Objavio

Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili u Hrvatskoj više ne postoje, izjavio je u srijedu ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat odgovarajući na novinarska pitanja o 3. maju, Uljaniku i jučerašnjem posjetu izaslanstva China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC) 3. maju i Brodarskom institutu.

Na pitanje odustaje li se od ideje brodogradnje kao strateške industrije, Horvat, koji sudjeluje na 42. međunarodnom ICT skupu MIPRO 2019., rekao je da je brodogradnja prije 30-ak godina, u tadašnjem uređenju i državi, kao doprinos sveukupnom gospodarskom rastu bila hvalevrijedna i postotno vrlo respektabilna.

“Danas je ta industrijska grana otprilike 1,8 posto ukupnog BDP-a. Da li graditi strateški interes na nečemu što danas BDP puni na razini od 1,5 posto, a na takav način i toliki novac investirati, prvenstveno iz državnog proračuna, za egzistenciju takve industrije – ja bih vrlo rado čuo i glas javnosti. Pa, ako treba danas raditi nekakve referendume, onda bismo i na taj način mogli pitati javnost je li za kontinuitet takvog modela ili s takvim modelom jednostavno treba prekinuti,” kazao je.

Na upit o modelima za mogući nastavak proizvodnje i dovršetak započetih brodova u 3. maju, koje je predložila Uprava tog brodogradilišta, Horvat je odgovorio da je završetak dvaju brodova u 3. maju, a zatim njihova prodaja brodarima, jedna od perspektiva o kojima Vlada razmišlja. “I u Puli i u Rijeci nalaze se po dva broda u visokoj fazi gotovosti. U ovom trenutku vodimo intenzivne pregovore s Jan de Nulom, za kojeg se u Puli gradi jaružalo, kako bismo spasili državno jamstvo od 124 milijuna eura. Spremni smo investirati iz državnog proračuna do najviše 30 milijuna eura da bi nam se to jamstvo vratilo. S obzirom da smo za brodove koji su u Rijeci platili državna jamstva, osigurati novac za završetak tih brodova, pa ih nakon toga brodarima prodati i jedan dio vratiti u državni proračun, također je jedna od perspektiva o kojima Vlada u ovom trenutku razmišlja,” rekao je.

Govoreći o posjetu kineskog izaslanstva, Horvat je naveo da su Kinezi jučer ponajprije došli pogledati kakva je tehnološka opremljenost Brodarskog instituta te su obišli svih 14 laboratorija, bili u institutu gotovo 4 sata i razgovarali s menadžmentom. Naglasio je da je jučer pokrenuta inicijativa za suradnju Brodarskog instituta i slične institucije, koja u sklopu kompanije najvećeg svjetskog brodara djeluje u Kini.

Horvat je rekao da je prije otprilike mjesec dana slična ekipa bila u Uljaniku, gotovo dan i pol, a u 3. maju su tada bili samo jedno predvečerje. “Ovaj tehnički dio izaslanstva obišao je i 3. maj, konstatirao da je u ovom trenutku tehnološka kondicija u 3. maju daleko veća i prihvatljivija nego u samom Uljaniku. Činjenica je da ovaj, tehnički nivo izaslanstva, nije ovlašten za donošenje bilo kakvih odluka, oni će pripremiti sveobuhvatno izviješće za svoj menadžment, a kakva će u konačnici biti odluka menadženta, siguran sam da će se dogoditi kroz sljedećih nekoliko dana,” naveo je ministar.

Na upit o drugim interesima kineskog izaslanstva, Horvat je odgovorio da je na kraju sastanka dobio maketu male podmornice, da je to jedan od komercijalnih proizvoda te industrije. Naveo je da je divezifikacija onoga čime se ta kompanija bavi postavljena na deset dohodovnih stupova.

“Od 150 tisuća zaposlenih, samo njih 30 tisuća sudjeluje u brodogradnji, a ostali proizvode i sudjeluju u različitim drugim industrijama. Tako da nama u ovom trenutku i na prostoru Uljanika i 3. maja nije samo i isključivi prioritet nastaviti s brodogradnjom. Diverzifikacija proizvodnje moguća je i na jednoj i na drugoj lokaciji, možda u manjem obilku,” kazao je Horvat. “Mora jednostavno postati jasno – filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji”, zaključio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ispred dvorca Kerestinec 2020. trebala bi početi gradnja Rimac Campusa

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Rimac Automobili koja je nedavno objavila kako su Hyundai Motor Company i Kia Motors Corporation odlučili uložiti 600 milijuna kuna u kapital te tvrtke kreće u projekt razvoja investicije koja se mjeri između 80 i 100 milijuna eura – u projekt Rimac Campus, objavio je u nedjelju Jutarnji list.

Taj budući prostor, kako navode, bit će središte tvrtke u kojem će raditi više od dvije tisuće ljudi.

Tamo će se smjestiti razvojno-istraživački centar, proizvodnja, testiranje, prostor za edukacije, kinodvorana, bit će i hotel za goste i zaposlenike koji dolaze izvana, vrtići za djecu zaposlenika, restorani, proizvodnja hrane, frizeri, sportski objekti, startup inkubator, ali i golemi park na kojem će zaposlenici, ali i posjetitelji moći slobodno raditi i uživati.

Vlasnik kompanije Mate Rimac želi integrirani objekt, no ne želi otkriti samu lokaciju kampusa, piše Jutarnji list.

Campus će po njegovim riječima biti u blizini Zagreba, nekoliko lokacija je već pogledano, iako je većina onoga što nude lokalni načelnici vrlo limitirana.

“Nije baš neko natjecanje” – objasnio je za Jutarnji list Rimac, koji je uvjeren da bi gradnja mogla početi početkom 2020. godine, a njegov je cilj do kraja 2021. godine završiti ovaj veliki projekt. Mnogo je realnije da će to ipak biti 2022. ili 2023. godina s obzirom na opseg Rimac Campusa, navodi dnevnik.

Jutarnji navodi da bi novi kampus mogao biti u blizini dvorca u Kerestincu te da je Rimac već dao precizne upute arhitektima, a navodno se vodio izgledima središta drugih sličnih tehnoloških kompanija.

(Hina)

 

Mate Rimac: Sedam posto tvrtke dat ću zaposlenicima, od čistačice do direktora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari