Pratite nas

Religija i Vjera

Blažena Djevica Marija Lurdska

Objavljeno

na

11. veljače – Blažena Djevica Marija Lurdska

Danas se spominjemo Gospe Lurdske. Marija se djevojčici Bernardici ukazala kao Bezgrješno začeće.

Dogodilo se to na jugu Francuske, u Lurdu uz obalu rijeke Gave, 1858. godine, kada je Bernardica prikupljala drva. U otvoru pećine ugledala je tada Gospu odjevenu u bijelu haljinu. Gospa se prekrižila, a u ruci je imala krunicu. Nije ništa govorila. Bernardica se također prekrižila te počela moliti krunicu. Po završetku molitve nestalo je i viđenje.

Tek joj se u trećem ukazanju obratila Gospa i upitala ju hoće li joj dolaziti kroz 15 dana. Bernardica je pristala, nakon čega joj se Gospa ukazala 18 puta.

Nakon što ju je neuka djevojčica više puta zamolila da joj se predstavi, Gospa joj je kazala: JA SAM BEZGREŠNO ZAČEĆE. Četiri godine ranije, 1854. papa Pio IX. proglasio je dogmu o Bezgrešnom Začeću.

Preko Bernardice, Gospa je svećenicima poručila da joj se na istom mjestu izgradi kapelica. Dok se ukazivala, Gospa je Bernardici povjerila i tri tajne.

Zapovijedila joj je da se napije vode iz male lokve – iz koje je nastao potok. U njemu su mnogi bolesnici našli ozdravljenje.

10 godina nakon ukazanja, Bernardica je pristupila u Družbu karitativnih i školskih sestara iz francuskog grada NevEra.

Neraspadnuto tijelo Bernardice u Neveru, svjedoči i danas kako su Gospodinu najdraže djevičanske, ponizne i skromne duše. Bernardica je proglašena svetom 1933. godine.

Lourdes je danas priznato hodočasničko mjesto, vrlo posjećeno u svijetu, koje posjećuju mnogi bolesnici i oni koji su u potrazi za osobnim mirom.

(Laudato.hr / Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Dosta je mlakosti, treba nam oganj i sila Duha Svetoga

Objavljeno

na

Objavio

Proprok Jeremija je otvoreno prozivao bezvlađe, pljačku, nemoral svoga naroda. Ti prozvani su se žalili vladaru Sidkiji kako tako buni narod i slabi snagu vojske. Kriv prorok što govori istinu.

Sidkija im je odgovorio da mu oni presude jer, reče, da i on više ne vlada tim paralelnim sustavom kriminala i umreženoga zla. Možemo li u toj slici prepoznati naše vrijeme i načine života?

Često čujemo, što je najgore čak od klera, kako treba tražiti pogodno vrijeme za navještaj i govor istine? Zar nije uvijek vrijeme reći istinu i navijestiti Krista?

Što bi to Crkvu brigali politički procesi, izborne kampanje, geostrateška gibanja, ako je u pitanju nauk Isusa Krista i iznošenje poslanja Crkve? O tim dilemama na temelju Božje riječi razmatra fra Mario Knezović.

On nastavlja kako je Isus došao oganj baciti na zemlju. Taj oganj je sila Duha Svetoga. Taj oganj treba spržiti i spaliti svaki grijeh.

Taj oganj treba spaliti modele života u kojima se zlo razmahalo, a kreposti su ugušene. Taj oganj mora spaliti licemjerstvo i snagu moćnijih koji ugnjetavaju slabije.

Hoće nas se, što je strašno, kaže fra Mario, učiti korektnosti navještaja koji je bezličan i mlak. Progovorio je i o mladima koji tako olako u razvratu bace dobivene milosti kao bisere pred svinje. Vrlo poticajnu i otvorenu propovijed možete poslušati ovdje.

Fra Mario Knezović/fratar.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Jelena križarica – majka cara Konstantina

Objavljeno

na

Objavio

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Majka je cara Konstantina Velikog, rođena je 247. godine u skromnoj obitelji u Bitiniji. Služeći u staji, upoznao ju je i oženio vojni časnik Konstancije Klor. Kad joj je muž postao car, Jelena se morala po­vući, jer po rimskom zakonu bila je zabranjena ženidba između patricija i plebejke.

Tako je Jelena ostala u pozadini sve dok joj sin Konstantan nije 306. godine zauzeo carsko prijestolje.

Tada ju je sin Konstantin doveo na carski dvor i dao joj naslov „Augusta”, omogućio joj slobodan pristup carskoj riznici i dao joj je sve počasti koje su pripadale carici.

Nakon što je poučena u vjeri primila je sakrament krštenja. Jelena je iskoristila svoj visoki položaj u korist siromaha, zatvorenika, progonjenih i potlačenih. Njezinim zalaganjem u Betlehemu je izgrađena bazilika Kristova rođenja, a na Maslinskoj gori bazilika Uzašašća. Jelena je odlučila pronaći ostatke Kristova Križa na Golgoti.

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari