Pratite nas

Religija i Vjera

Blaženi Ivan Merz

Objavljeno

na

Veliki apostol – laika. Ubraja se među najveće promicatelje liturgijske obnove i euharistijskog života u hrvatskom narodu. Njegov svetački primjer i žrtva života donijeli su obilne plodove, jer su mnogi mladi nastavili ostvarivati njegovu duhovnu baštinu.

Danas slavimo blaženog Ivana Merza. Rođen je u Banjoj Luci 16. prosinca 1896., a umro na glasu svetosti u Zagrebu na današnji dan 1928. U rodnom gradu Ivan pohađa realnu gimnaziju i maturira s odličnim uspjehom. Kroz srednjoškolsko razdoblje na njega je izvanredan duhovni utjecaj ostavio profesor književnosti dr. Ljubomir Maraković.

Nakon mature Ivan polazi u Vojnu akademiju u Bečko Novo Mjesto gdje ostaje samo tri mjeseca. Potom na Bečkom sveučilištu upisuje studij prava, no već u ljeto iste godine, u jeku Prvoga svjetskog rata, pozvan je u vojsku. Polazi na talijansko bojište na kojem ostaje sve do svršetka rata. Boravak na ratištu, gdje je svakodnevno gledao smrti u oči, produbio je njegovu vjeru i učvrstio mu kršćanski pogled na svijet.

Godine 1919. nastavlja studij književnosti u Beču. Godinu dana kasnije odlazi u Pariz gdje nastavlja studij na Sorbonni i Katoličkom institutu. Po završetku vraća se u Zagreb i postaje profesor francuskog jezika na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. Godine 1923. doktorirao je na temu ‘Utjecaj liturgije na francuske pisce’ i potom još dvije godine, pod vodstvom isusovaca, privatno studira kršćansku filozofiju, teologiju i sve važnije crkvene dokumente.

Zadnjih šest godina života i boravka u Zagrebu razvija veliku apostolsku djelatnost za mladež. Izabran je za predsjednika Hrvatskoga katoličkog omladinskog saveza. Prvi u katoličku javnost unosi ideje papinske Katoličke akcije kroz osnivanje Hrvatskog orlovskog saveza. Posebno širi ljubav i odanost prema Papi i Crkvi.

Ubraja se među najveće promicatelje liturgijske obnove i euharistijskog života u hrvatskom narodu, a sam živi uzornim kršćanskim životom. Njegov svetački primjer i žrtva života donijeli su obilne plodove, jer su mnogi mladi nastavili ostvarivati njegovu duhovnu baštinu kako to svjedoči i natpis s vijenca koji su mu mladi postavili na grob: “HVALA TI, ORLE KRISTOV, ŠTO SI NAM POKAZAO PUT K SUNCU”. Posljednjih šest godina svakodnevno ide na pričest u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu. Blaženim ga je 22. lipnja 2003. proglasio papa Ivan Pavao II. u Ivanovoj rodnoj Banjoj Luci. Mnogi, koji su se molitvom preporučili Ivanu Merzu za zagovor bili su uslišani, o čemu svjedoče brojne zahvalnice na njegovu grobu.

Molitva bl. Ivanu Merzu

Oče nebeski, u blaženome Ivanu dao si nam divan uzor kršćanskih vrlina. Svojim svetim životom on nam je pokazao kako se uz pomoć Tvoje milosti i u laičkom staležu može postići svetost života. Pomozi nam da ohrabreni njegovom ljubavlju prema Kristu i Crkvi idemo putem svetosti i nasljedujemo njegovu apostolsku revnost u širenju Tvoga Kraljevstva. Po njegovu zagovoru udijeli mi posebnu milost za koju te sada molim… ako je to na korist mome vječnom spasenju, a Tebi na slavu. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Danas je i sv. Antonin, biskup. Za njega kažu da je bio svjetionik 15. stoljeća. Rođen je 1389. u Firenzi. Do 15. godine stekao je zavidnu naobrazbu, a u 16. je ušao u red dominikanaca. Postao je prior reformnog samostana dominikanaca u blizini Firenze. Tijekom 30 godina bio je poglavar u različitim dominikanskim samostanima u Toscani.

Papa Eugen IV. imenovao ga je nadbiskupom Firenze. Kao nadbiskup ostao je jednostavan, nosio je redovničko odijelo, a u sobi je imao samo najnužnije. Svake bi godine pješice obišao cijelu nadbiskupiju. Svakome je bio na usluzi ali, unatoč mnogim obvezama, nije gubio nutarnju sabranost i vedrinu duha. Kad je nadbiskupiju pogodila kuga, sam je dvorio bolesnike. Nakon što je zavladala glad, razdijelio je gotovo cijelo imanje, a njegov je primjer potaknuo mnoge bogate. Antonin je umro 1459., a svetim ga je već sredinom 16.stoljeća proglasio papa Hadrijan VI.

https://hkm.hr/Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Religija i Vjera

Sveti Toma apostol – ‘Blago onima koji ne vidješe, a vjeruju!’

Objavljeno

na

Objavio

Danas 3. srpnja slavimo svetog Tomu, jednog od dvanaestorice Isusovih apostola. Galilejac, bio je hrabar Kristov sljedbenik, ali i skeptik koji je vjerovao samo opipljivim dokazima. Na aramejskom Toma znači blizanac pa ga zato Ivan evanđelist i naziva „Tomom blizancem“.

Iako evanđelist Ivan prikazuje apostola Tomu u četiri situacije sa Isusom, najpoznatija je svakako ona po kojoj je taj apostol postao poznat kao „nevjerni Toma“.

Prisjetimo se, stoga, apostola Tome i u njegovoj nevjeri i njegovom susretu s Uskrslim, koji ga dovodi do nepokolebljive vjere za koju je i život mučenički položio. “Toma zvani Blizanac, jedan od Dvanaestorice, nije bio s njima kad je došao Isus. Drugi mu učenici rekoše: ‘Vidjeli smo Gospodina.’ Toma im odvrati: ‘Dok ne vidim na rukama njegovim znak od čavala i ne stavim prst svoj u mjesto od čavala i ne stavim ruke svoje u njegov bok, neću vjerovati.’ Poslije osam dana učenici njegovi bijahu ponovo unutra i Toma s njima.

Dok su vrata bila zatvorena, dođe Isus, stade pred njih te reče: ‘Mir vama!’ Zatim reče Tomi: ‘Pruži prst svoj ovamo: evo mojih ruku! Pruži ruku svoju i stavi je u moj bok te ne budi više nevjernik, već vjernik!’ ‘Gospodin moj i Bog moj!’ – izjavi Toma. Isus mu reče: ‘Jer me vidiš, vjeruješ. Blago onima koji će vjerovati, a da nisu vidjeli’” (Iv 20, 24-29). Prvi apostol Indije Vjerojatno je poslije djelovao među Partima u Siriji i Perziji.

Predaja, kojoj je svjedok sv. Grgur Nazijanski, tvrdi da je Toma, nakon naviještanja Evanđelja, poginuo mučeničkom smrću u Indiji. Legende o počecima kršćanstva u Malabaru, jugozapadnoj indijskoj pokrajini, govore da je propovijedao tamo. Svojim je rukama navodno izgradio prvu tamošnju crkvu.

Prema njemu dio vjernika u Indiji naziva se “Tominim kršćanima”. Njih je oko godine 1600. bilo 75.000, a danas ih ima više od 750.000. Podijeljeni su u 4 biskupije, a u bogoslužju upotrebljavaju siro-malabarski obred.

Toma je navodno proboden kopljem 21. prosinca 72., dok je molio na jednom brežuljku u Mylaporeu, južnom dijelu Chennaia, glavnog grada indijske države Tamil Nadu. Mnoga ga hrvatska mjesta i župe časte kao svog zaštitnika i to: Tomašica kod Garešnice, Tomaš kod Bjelovara, Donja Voća, Rajić kod Novske, grad Pula i Pulska biskupija, Rovinj, Dobropoljana na Pašmanu, Tkon na Pašmanu, Prapatnica kod Segeta, Bijeli Brijeg-Mostar i mnoga druga…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Na svetkovinu Petra i Pavla u Sarajevu i Mostaru zaređeno 14 novih svećenika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Davor Krajinović / Nedjelja.ba

U ponedjeljak, 29. lipnja na svetkovinu apostolskih prvaka Petra i Pavla, u sarajevskoj prvostolnici Srca Isusova pod svetom misom, nadbiskup metropolit vrhbosanski Vinko kard. Puljić zaredio je 11 đakona za svećenike.

Uz kardinala koncelebrirali su: nadbiskup koadjutor vrhbosanski mons. Tomo Vukšić, apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić te više od 30 svećenika među kojima su bili i poglavari i profesori Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa, Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Franjevačke teologije.

Foto: Nedjelja.ba

Nakon što je na početku svečanog događaja, kard. Vinko pozdravio nazočne ujedno ih je i pozvao na molitvu za svećenike, a poglavito za ređenike. Također, čestitao je i imendan svima koji nose ime Petar i Pavao, kao i jubileje svećenicima koji slave 25 i 50 godina misništva.

Poslije čitanja i naviještenog Evanđelja, rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa preč. Zdenko Spajić, predstavio je kandidate za Vrhbosansku nadbiskupiju, a kandidate za Franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu meštar bogoslova u Franjevačkoj teologiji fra Danijel Nikolić. Nakon njihova odziva i uz jamstvo poglavara, vjernika župnih zajednica iz kojih dolaze te mišljenja odgovornih o njihovoj prikladnosti za primanje svetog reda, nadbiskup ih je izabrao za red prezbitera.

Foto: Nedjelja.ba

Čestito služite oltaru

Potom je kardinal uputio prigodnu propovijed koju je započeo riječima da svetkovina apostolskih prvaka Petra i Pavla potiče sve na posebnu molitvu za Petra današnjice, te po uzoru na Sv. Pavla, najvećeg misionara, na molitvu za sve evangelizatore. Poslije čega je nadbiskup Tomo pročitao čestitku Svetog Oca kardinalu Puljiću u povodu 50. obljetnice njegova svećeništva.

Obraćajući se na početku ređenicima, kardinal Vinko podsjetio ih je kako je Isus pozvao apostole Petra i Pavla koji su svoju ljubav prema Bogu dokazali žrtvom položivši život za njega. „Danas, slavljenjem euharistije, preuzimate najveće povjerenje koja sveta Crkva daje. Nemojte zato nikad zaboraviti, pristupajući oltaru, Isusove riječi: ‘…Ovu činite meni na spomen’. Ja sam to primio od mojih učitelja. Uvijek sam pristupao oltaru svjestan da činim nešto neponovljivo, najsvetiji čin na zemlji“, kazao je nadbiskup, naglasivši kako u novim svećenicima gleda produženje Crkve, znak „da možemo sačuvati to gnijezdo vjere“.

Napomenuo je također kako živimo u vremenu kada se sve sveto ignorira, a upozorio ređenike da ne dozvole da im se to dogodi, jer že onda upasti u krizu. „Imajte svijest da Bog ima povjerenje u vas. I opravdajte to povjerenje“, naglasio je

Jedanaest mladomisnika

Uslijedio je obred ređenja, a potom su zaređeni prvi put koncelebrirali s nadbiskupom i subraćom svećenicima.

Tijekom svečanog euharistijskog slavlja u sarajevskoj katedrali za svećenike su zaređeni: vlč. Josip Antukić, vlč. Marin Babić, vlč. Vedran Ćosić, vlč. Sandro Jurešić, vlč. Jadranko Kurt i vlč. Marcel Tunjić, te za Franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu fra Nikola Neimarević, fra Vinčenc Kajtazi, fra Stjepan Antulović, fra Stjepan Lukašević te vlč. Anto Ljulj.

Riječ nuncija

Na kraju mise, mons. Pezzuto pridružio se Papinim čestitkama kardinalu Puljiću te poručio mladomisnicima da se u svome svećeništvu mogu nadahnjivati djelom vrhbosanskog nadbiskupa.

Bogoslužju je nazočilo mnoštvo bogoslova i redovnica, kao i rodbina te župnici i župljani župa iz kojih dolaze ređenici, a svojom je pjesmom svečani događaj uljepšao zbor bogoslova Franjevačke teologije Fra Nenad Dujić.

OKVIR

Mladomisnici

Vlč. Josip Antukić, rođen je 17. listopada 1995. u Žepču, župa Sv. Ivana Krstitelja u Lug-Brankovićima. Sin je Ivana i Ane r. Ćavara. Mladu misu slavit će 9. kolovoza 2020. u župi sv. Ivana Krstitelja u Lug-Brankovićima.

Vlč. Marin Babić, rođen je 8. lipnja 1996. u Žepču. Dolazi iz župe sv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju. Sin je Mate i Jele r. Bošnjak. Mladu misu slavit će 19. srpnja 2020. u župi Sv. Leopolda B. Mandića u Maglaju.

Vlč. Vedran Ćosić, rođen je 21. rujna 1995. u Novoj Bili. Dolazi iz župe sv. Ante Padovanskog u Busovači. Sin je Rafaila i Zorice r. Badrov. Mladu misu slavit će 26. srpnja 2020. u župi sv. Ante Padovanskog u Busovači.

Vlč. Sandro Jurešić, rođen je 12. svibnja 1995. u Zenici. Dolazi iz župe Sv. Josipa u Zenici. Sin je  Jakova i +Jelene r. Marković.Mladu misu slavit će 25. srpnja 2020. u župi sv. Josipa u Zenici.

Vlč. Jadranko Kurt, rođen je 14. siječnja 1996. u Novoj Bili. Dolazi iz župe Presv. Trojstva u Novom Travniku. Sin je Zdravka i Anđe r. Lauš. Mladu misu slavit će 2. kolovoza 2020. u župi Presv. Trojstva u Novom Travniku.

Vlč. Marcel Tunjić, rođen je 3. veljače 1996. u Čapljini. Dolazi iz župe sv. Ante Padovanskog u Vukanovićima. Sin je +Ive i Kate r. Mađar. Mladu misu slavit će 1. kolovoza 2020. u župi sv. Ante Padovanskog u Vukanovićim.

Fra Nikola Neimarević, rođen je 1987. u Travniku. Dolazi iz župe Sv. Franje u Gučoj Gori. Sin je Franje i Jele r. Petrušić Mladu misu slavit će 23. Kolovoza u Gučoj Gori.

Fra Vićenc Kajtazi, rođen je 1991. u Prizrenu, odrastao je u Posušju, pri župi Blažene Djevice Marije. Sin je +Pjetra i Tone r. Pecolaj.Szbog situacije s pandemijom koronavirusa još se ne zna kada će slaviti mladu misu.

Fra Stjepan Antolović, rođen je1993. u Zenici. Dolazi iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, Osova kod Žepča. Sin je Žarka i Nade r. Andrić. Mladu misu slavit će 2. kolovoza u Osovi.

Fra. Stjepan Lukašević, rođen je 1993. u Zagrebu. Kršten je u župi Rođenja Blažene Djevice Marije u Brestovskom kod Kiseljaka. Mladu misu slavit će 9. kolovoza u Brestovskom.

Vlč. Anto Ljulj rođen je 30. travnja 1987. u Splitu. Kršten je 12. srpnja 1987. u župi Materinstva Blažene Djevice Marije. Mladu misu slavit će 5. srpnja u crkvi Sv. Luke u sarajevskoj općini Novi Grad.

Biskup Perić u Mostaru zaredio tri đakona za svećenike

Foto: Crkva na kamenu, Facebook

Mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić na svetkovinu apostolskih prvaka Sv. Petra i Pavla, 29. lipnja u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve zaredio je trojicu đakona za svećenike.

Na početku mise potaknuo je nazočne da se drže propisanih mjera za suzbijanje širenja koronavirusa te potom pozdravio nazočne svećenike i okupljeni puk Božji. Posebice se obratio ređenicima, njihovim roditeljima, kao i članovima vjerničkih zajednica iz kojih oni dolaze. Iskazao im je veliku zahvalnost te posebice istaknuo kako je „svećenikom lakše postati, nego ostati“.

Nakon što su kandidati za red prezbiterata predstavljeni, biskup Ratko uputio je prigodnu homiliju.

Najprije je govorio o ludostima cara Nerona koji je progonio prvu Crkvu te potom spomenuo posljednje dane i mučeništvo Sv. Petra i Sv. Pavla. Istaknuo je kako je Petar želio pobjeći iz Rima, međutim vratio se i bio razapet, prema posljednjoj želji, naopačke. Govoreći o Pavlu, koji je bio rimski građanin, napomenuo je kako je on pogubljen mačem.

Obraćajući se ređenicima, spomenuo je kako je Rim „ubio“ Petra i Pavla, a njih dvojica su kasnije „osvojili“ taj grad, te naglasio kako je poziv na mučeništvo trajna kategorija kršćanina.

Poslije homilije biskup je polaganjem ruku i posvetnom molitvom kandidatima podijelio sakrament svetoga reda prezbiterata.

Zaređeni Posušak don Ante Jukić (1994.); Hrašnjanin don Antonio Krešić (1993.) te Mostarac don Mate Pehar (1996.) potom su obukli službenu svećeničku odoru.

Svećeničko ređenje iz mostarske katedrale u izravnom prijenosu pratila je Radiotelevizija Herceg Bosne. (Ž.I., KT/Nedjelja.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari