Pratite nas

Religija i Vjera

Blaženi Ivan Merz

Objavljeno

na

“Bio je vjernik svjetovnjak, uzoran i hrabar, čovjek kulture i osjetljiv za bogoslužje, uronjen u nadnaravno i djelatno zauzet u širenju kraljevstva Božjeg.”Život blaženog Ivana Merza bio je bogat i intenzivan, ali se prerano ugasio. Taj je blaženik umro 10. svibnja 1928. u 32. godini, u bolnici u Zagrebu koja danas, prenamijenjena u osnovnu školu, nosi njegovo ime. Da se upozna Ivan Merz dovoljno je pročitati stranice njegova dnevnika. Njegove misli i danas zrače svježinom i aktualnošću.
Rođen je u Banja Luci 16. prosinca 1896.,a za svećenički život oduševio se tek nakon strahota Prvog svjetskog rata. Nesuđeni student prava naposljetku je završio književnost u Parizu. Iz tog vremena poznato je njegovo pismo majci u kojem je napisao: „Katolička vjera je moje životno zvanje”.

[ad id=”93788″] Poslije završetka studija, u Zagrebu je djelovao kao profesor francuskog jezika i književnosti u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. Nakon stvaranja nepolitičke Katoličke akcije, dr. Ivan Merz je postao njezin glavni zagovaratelj i promicatelj među Hrvatima u Kraljevini SHS. Svoje slobodno vrijeme posvetio je odgoju hrvatske mladeži u katoličkoj organizaciji ”Hrvatski orlovski savez“. Glavna su karakteristika Merzova rada ljubav i odanost prema Crkvi, a zbog svetačkog načina života prožetog euharistijom smatrao se “stupom Crkve u Hrvatskoj“.

Blaženi Ivan Merz bio je i idejni začetnik Križarske organizacije, vjerske katoličke crkvene organizacije čija je svrha rad na vlastitoj duhovnoj izgradnji i posvećenju članova i apostolat za duhovnu obnovu hrvatskog naroda u duhu Evanđelja.

Svjestan da će umrijeti mlad, Ivan Merz prikazao je na samrti svoj život kao žrtvu Bogu za hrvatsku mladež. Koliko je ova žrtva bila draga i Bogu ugodna, pokazale su godine koje su slijedile: tisućama mladih postao je uzor i ideal kršćanskog života. Njegovo ime značilo je program života i rada brojnim mladim kršćanima.

Postupak za proglašenje Ivana Merza blaženim i svetim započeo je u Zagrebu još 1958., a blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. u Banja Luci 22. lipnja 2003. rekavši za njega da je bio “vjernik svjetovnjak, uzoran i hrabar, čovjek kulture i osjetljiv za bogoslužje, uronjen u nadnaravno i djelatno zauzet u širenju kraljevstva Božjeg“.

Posmrtni ostaci Ivana Merza danas se nalaze u bazilici Srca Isusova u Zagrebu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Religija i Vjera

13. srpnja – Majka božja bistrička

Objavljeno

na

Objavio

“Dolaskom u svetište Majke Božje Bistričke stupio si na sveto mjesto, vršiš pobožni kršćanski čin.„

Tim je riječima zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić opisao najveće i najposjećenije hrvatsko marijansko svetište, u kojemu se čuva zavjetni kip čudotvorne Bogorodice.

Odlukom hrvatskih biskupa, svetkovina Majke Božje Bistričke slavi se 13. srpnja. Vjeruje se da je čudotvorni kip, visok 112 cm, u tamnome drvetu izrezbario mjesni majstor u 15. stoljeću.

Postavljen je u prasvetištu na obližnjemu Vinskom vrhu. No, prema legendi, župnik ga je zakopao u bistričkoj crkvi kako bi ga sačuvao od Turaka.

Kada je Marijin kip čudesno pronađen neoštećen, restauriran je i postavljen na oltar, a vjernici su počeli hodočastiti u Bistricu. Zbog ponovne opasnosti od Turaka, kip je opet skriven – zazidan je u udubinu iza oltara.

Drugi je put pronađen u srpnju 1684., nakon više od 30 godina, a u proštenište su počele dolaziti rijeke vjernika. Na 250. obljetnicu ponovnoga pronalaska, kip Majke Božje okrunjen je dvjema jubilejskim zlatnim krunama.

U velikom požaru 1880. crkva je oštećena, no glavni oltar s kipom Majke Božje Bistričke ostao je netaknut. Bistričko svetište proglašeno je nacionalnim prošteništem, a Majka Božja Bistrička kraljicom Hrvata.

Pred čudotvornim kipom dogodila su se mnoga čudesna ozdravljenja. Vjernici su tu nalazili utjehu još od turskih najezda, tijekom dvaju ratova, a osobito u Domovinskom ratu. Ondje se održavao Marijanski i Euharistijski kongres, hodočastile su pape, blaženim je proglašen kardinal Alojzije Stepinac.

Slikovito svetište, poput francuskog Lourdesa ili portugalske Fatime, godišnje privuče oko milijun vjernika iz Hrvatske i inozemstva, a najviše na blagdan čudesne Majke Kraljice Hrvata.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Papa Franjo je ‘vrlo pogođen’ odlukom da se Aja Sofija pretvori u džamiju

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo rekao je u nedjelju da ga je pogodila turska odluka da istanbulski muzej Aju Sofiju pretvore u džamiju, nakon nekoliko vjerskih vođa koji su već osudili taj potez.

“Moje misli su s Istanbulom. Razmišljam o Svetoj Sofiji i jako me to boli”, rekao je tijekom svoga tjednog blagoslova na Trgu svetog Petra.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da će se prve molitve u Aji Sofiji održati 24. srpnja, nakon što je proglašeno da je taj drevni spomenik ponovno džamija i nakon što je sud ukinuo njezin status muzeja.

“Uz Božju volju, svi ćemo se skupa naći na molitvi petkom 24. srpnja i otvoriti je (Aju Sofiju) za vjernike”, kazao je Erdogan u televizijskom obraćanju naciji, u emotivnom govoru u kojem su dominirale nacionalističke i vjerske reference.

Po njegovim riječima, trebat će šest mjeseci kako bi se finalizirale pripreme da se zdanje, u kojem se nalaze i neki obnovljeni kršćanski simboli i mozaici, pripremi za prihvat pripadnika islamske vjere.

Svjetski savez crkava pozvao je Erdogana da povuče svoju odluku, dok ju je patrijarh Bartolomej, duhovni vođa pravoslavnih kršćana smješten u Istanbulu, nazvao razočaravajućom.

Turski predsjednik dugo je vremena predlagao da se status džamije vrati toj znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a, važnom spomeniku kako kršćanskog Bizanta tako i muslimanskog Osmanskog carstva, danas jednom od najposjećenijih mjesta u Turskoj.

Erdogan je rekao da će Aja Sofija nastaviti biti otvorena za muslimane, kršćane i strance.

Dodao je da je potez preobrazbe građevine u džamiju izraz turske neovisnosti te da će svaku kritiku protumačiti kao napad na tursku nezavisnost.

UNESCO, na čijem se popisu Aja Sofija nalazi, izrazio je žaljenje zbog turske odluke, a njegov Odbor za svjetsku baštinu razmotrit će status Aje Sofije.

“Aja Sofija dio je povijesnih zona Istanbula upisana na popis svjetske baštine UNESCO-a”, naglasila je direktorica organizacije Audrey Azoulay.

Radi se o “remek djelu arhitekture i jedinstvenom svjedočanstvu susreta Europe i Azije kroz stoljeća. Njezin status muzeja predstavlja univerzalnost njezine baštine i od nje stvara snažan simbol dijaloga”, dodala je ona. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari