Pratite nas

Vijesti

Bleiburg, biblijska starozavjetna osveta

Objavljeno

na

Tipičan agitpropsvski, NKVD-ovski i UDB-aški način propagandnog rada, koji je apsolutno i svakodnevno u praksi današnjih jugoslavena sakrivenih pod imenom antifašizma u Hrvatskoj, sadrži klauzulu da konstantno ponavljaš svoju laž i sustavno ignoriraš i prešućujuš argumente koji osporavaju tvoje tvrdnje. To je karakteristika svih socijalizama na svijetu, od nacional-socijalizma do internacional-socijalizma, od Josepha Göbbelsa do Stipe Mesića.

Odličan primjer je sustavno ponavljanje Rimskih ugovora i jednako sustavno ignoriranje, čak i jednom riječju spomenuti Rapallske.

Kako je raspadom Jugoslavije, pod pritiskom bujice informacija o Bleiburškoj tragediji, Bleiburg postalo jedinstavno nemoguće ignorirati, sramežljivo su počeli “priznavati” jedan po jedan, Mesić, Josipović, Pusićka i drugi, da je bilo nešto malo zločina, zanemarivo u odnosu na ono što se događalo za NDH, da se radilo o ljudima koji su tako i tako krivi, samo je bio propust da ih nisu izvodili pred sud itd.

Kao i uvjek u Hrvatskoj, na liniji jugoslavenstva, najviše se moglo vjerovati Srbima, pa tako i danas, Mesić izjavljuje “Kad hoćeš pročitati istinu, čitaj Novosti”.

I baš u Novostima, antifa Milan Rakovac u intervjuu “Nemojte mi Tita brisati” konačno, prvi gubi živce i priznaje da je Bleiburg bilo surovo kažnjavanje hrvatskog naroda, biblijska starozavjetna stvar. Koristeći se Churchilom i bombardiranjem Dresdena, Rakić konačno u najlegitimnijem antifa glasilu priznaje da se nije radilo samo o uništenju jednog režima i jedne države, nego o gencidu, o uništenju jednog naroda. Rakovac indirektno priznaje da je ovo što danas rade u Hrvatskoj, nastavak velikosrpskog plana iz vremena Jugoslavije, poznatog kao “Program kolektivne krivnje hrvatskog naroda”, kao metoda eliminacije svega onoga što nije eliminirano 1945.

Tito je Hrvatsku vidio u teritorijalnom smislu a ne u nacionalnom, Hrvatsku kao republiku Srba i Hrvata i tko god se još, namjerno ili slučajno, nađe na tom prostoru, baš kako to stoji i danas, gdje se jedan od garantiranih manjinskih saborskih zastupnika može ponašati kao predstavnik suverene većine i još k tome s parolom “Gost”, manifestirati svoje megalomansko nezadovoljstvo čak i s tim privilegiranim statusom. Tito bi bio Hrvatsku, kao internacionalni komunist, definirao kao republiku jugoslavena ali nije smio, ne radi Hrvata, nego radi Srba koji na to nikad nebi pristali.

Bleiburg 1945. je trebao biti taj zahvat, kojim će biti riješeno hrvatsko pitanje za sva vremena: Pola klati – pola Srbi dati! Eliminirao je sve one koji su imali bilo fizičku bilo umnu snagu suprotstaviti se. Nije vjerovao u nacionalnu energiju, koja nije samo intelektualna ili fizička, nego i metafizička i grdno se prevario.

Tito, što god bio, nije bio Srbin. Išao im je na ruku jer bez njih nije mogao ni ostvariti ni održati državu. Teško je zamisliti da nije bio svjestan da se njegov globalni internacionalni a lokalni jugoslavenski plan može ostvarivati samo kao dio velikorpskog plana, po kojemu Jugoslavija ima poslužiti kao sredstvo za ostvarenje Velike Srbije. Bio je to kompromis s kojim se morao pomiriti. Čak i na samom kraju rata, na široko nepopularan u Srbiji, opće je mišljenje da bez Bleiburga Tito u Beogradu nebi proglasio uspostavu Jugoslavije, nego bi na njega bio izvršen atentat. Za nas, Radić i Tito su kao nebo i zemlja ali je to Srbima sve jedno te isto, kao što su u Domovinskom ratu, u Tuđmanu vidjeli reinkarnaciju Pavelića. Njegov obračun s Rankovićem nije bio pokušaj gušenja njegovih velikosrpskih naklonosti, nego ga je eliminirao, jer jer u njemu prepoznao protivnika koji bi ga mogao skinuti s vlasti. Titu je ipak Tito bio najvažniji.

Kult ličnosti koji je Tito sagradio oko sebe, na Zapadu izgleda kao odraz balkanskog i općenito slavenskog, istočnog političkog primitivizma. I Zapad je imao svoje heroje, ali prema njima nikad nije razvio osjećaj idolopoklonstva. Tito je tu karakteristiku “svog” naroda dobro uočio i za mnoge je ostao idol i nakon smrti, nakon nestanka njegove tvorevine pa i nakon što je u javnost prodrla nedvojbena evidencija o genocidnoj brutalnosti njega i njegova režima. I danas, kada im obezvrijediš sve što je Tito bio za života, oni se hvataju za njegov sprovod.

Eliminacija Titova imena s najljepšeg trga u hrvatskoj prijestolnici, povijesni je šok za Titove sljedbenike, uključujući i Milana Rakovca, koji znade da preimenovani, bivši Titov trg ne simbolizira samo jednu bitku koju će izgubiti, nego i cijeli rat. Ode li Trg Maršala Tita, otići će uskoro i njegovo ime s ostalih mnogobrojnih trgova i ulica u Hrvatskoj. Proces koji je počeo dostojanstvenim umatanjem Titove biste na Pantovčaku u bijelo platno i njen prijenos u Komrovec, završiti će uklanjanjem njegovih kipova i ploča, s teškim člekićima u rukama, s nategnutim hrvatskim mišićima, s napetim žilama na vratu i smrknuta pogleda.

Rakić znade da u beskičmenjačkoj politici “all things to all people” postojeće hrvatske vladajuće garniture bruxelleskog neoliberalnog tipa, gdje “sve” i “ništa” prestavlja sinonime, neće naći uporište, kao što ga neće naći ni drugi. Hrvatski predsjednik vlade izgleda kao netko tko stoji na sredini daske, kojoj su se s jedne strane objesili hrvatski suverenisti a s druge jugoslaveni, tzv. antifašisti, i pokušava održati balans. Na jednoj strani visi Bleiburg a na drugoj Jasenovac. Na jednoj strani visi ploča poginulim braniteljima u Jasenovcu a na drugoj Trg Maršala Tita. Pusti li samo jedno da padne, ode daska u provaliju. Plenković prljave poslove delegira drugima, tako da može zadržati samoproglašenu vrlinu vjerodostojnosti i sabrane skrbi za ništa specifično. Tita će maknuti grad Zagreb a Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću je dobilo nalog da se ne suočava dok ne postane apsolutno neodgodivo. Jugoslavenima takva trgovina ne odgovara, jer se moraju odreći centralnog lika u kojemu je koncentriran sav njihov smisao, za parolu od 3 riječi.

Srušiš li sljedbenicma racionalne politike jednog lidera, oni će potražiti drugoga. Srušiš li idolopoklonicima, makar i mrtvog idola, neće im ostati ništa. Tako se prelila čaša gorčine Milana Rakovca, koji u Novostima konačno napušta ustaljenu praksu ignoriranja onoga što se ne može obraniti, pa Bleiburg, centralnu točku Titova zločina, umjesto dosadašnjeg minimaliziranja njegova značaja, proglašava starozavjetnom, biblijskom osvetom.

Autor: Dinko Dedić/ProjektVelebit

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari