Pratite nas

BiH

Blokiran povratak državljana BiH koji su se borili za Islamsku državu

Objavljeno

na

Provedba plana povratka u domovinu državljana Bosne i Hercegovine koji su se borili u redovima islamističkih terorističkih organizacija u Siriji i Iraku ili su tamo boravili kao članovi njihovih obitelji blokiran je jer zbog unutarnjih prijepora u BiH još nije uspostavljeno operativno tijelo koje bi taj proces koordiniralo i nadziralo, objavio je u četvrtak sarajevski “Dnevni avaz”.

Američke vlasti koje su u veljači od BiH zatražile da preuzme svoje državljane zarobljene u borbama protiv snaga tzv. Islamske države (IS) ne žele dopustiti repatrijaciju tih osoba sve dok Vijeće ministara BiH ne uspostavi operativno tijelo koje bi potencijalne povratnike provjeravalo kako bi se utvrdio njihov točan identitet i veze s BiH.

U tom bi tijelu trebali biti predstavnici ministarstava vanjskih poslova i sigurnosti, Tužiteljstva BiH te Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) a prije nekoliko dana propao je i posljednji pokušaj da se usuglasi tekst odluke kojom bi se definirale ovlasti pojedinih institucija zaduženih za provjere, organiziranje povratka i preuzimanje državljana BiH koji su sada u nekim od zarobljeničkih kampova u Siriji ili Iraku.

Članovi obitelji zatočenih bivših pripadnika terorističkih skupina, većinom supruge i djeca, istodobno vrše snažan pritisak na tijela vlasti u BiH i traže da se ubrza njihov povratak u BiH.

Do sada je u tu susjednu zemlju vraćen samo Ibro Ćufurović iz Velike Kladuše koji je sada u zeničkome zatvoru i optužen je za terorizam te čeka suđenje.

Prema dostupnim podacima na deportaciju u BiH čeka još najmanje 14 bivših IS-ovaca. To su Abdulah Čurt, Senad Kupusović, Enes Borovac, Albin Sinanović, Nedim Mujčinović , Edin Muftić, Ajdin Blažević, Muhamed Hasić, Alija Keserović, Edvin Babić, Begzad Sarač, Salem Hasić te Emir Ališić i njegov 19-godišnji posinak Hamza Labidi.

Na povratak u BiH čeka i 58 žena i čak 200 djece. Sigurnosne agencije u BiH barataju s podatkom kako je od 40 tisuća boraca iz 110 zemalja koji su se pridružili IS-u od 2012. u Siriju i Irak iz Bosne i Hercegovine otišlo 260 ljudi od čega je bilo 180 muškaraca. Uglavnom su tamo odlazili preko Turske najprije zrakoplovom a potom ilegalnim putem do sirijskih ratišta. Otprilike 70 posto njih je bilo u IS-u dok su ostali ratovali u redovima konkurentske terorističke skupine Al-Nusra, prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Obilježena 26. obljetnica likvidacije gvardijana i vikara u Fojnici koje su pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Pozivom na praštanje i ostanak na rodnoj grudi u srijedu je u Fojnici u središnjoj Bosni obilježena 26. godišnjica likvidacije gvardijana Franjevačkog samostana fra Nikice Miličevića i vikara fra Leona Migića koje su 1993. pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH koje su bošnjačke civilne vlasti nakon presude suda vrlo brzo pomilovale za ovaj ratni zločin.

Današnji gvardijan Samostana u Fojnici fra Mirko Majdandžić rekao je u propovijedi na misi kako je potrebno praštati, smatrajući kako je pogrešno držati se riječi: “opraštamo, ali ne zaboravljamo”.

“To se ne smije događati, moramo opraštati radi nas samih, radi toga da bi nama bilo lakše i moramo učiniti pomake radi mira među svima nama u cijelom svijetu”, rekao je fra Mirko. On je dodao kako su se fra Nikica Miličević i fra Leon Migić žrtvovali zbog naše budućnosti.

Pozvao je na misi Hrvate katolike na vjernost domu i podneblju otkuda su potekli, te da im životi franjevačkih svećenika koji su ubijeni budu primjer.
“Trebamo voljeti ovaj prostor, živjeti na njemu i stvarati bolje životne uvjete. Nije mnogo potrebno, samo malo žrtve koju su mnogi prije nas dali prenoseći odgovornost u naše ruke“, rekao je fra Mirko.

Svetoj misi nazočio je i predsjednik federacije BiH Marinko Čavara.
Gvardijana Franjevačkog samostana fra Nikicu Miličevića i vikara fra Leona Migića ubio je u jeku bošnjačko-hrvatskog sukoba 13. studenog 1993. pripadnik Armije BiH Miralem Čengić koji je kasnije osuđen na 15 godina zatvora, dok su njegovi pomagači Nedim Zerda, Samin Mušinbegović i Vahid Begić dobili po šest mjeseci zatvora.

No, sud pod nadzorom bošnjačkih vlasti u Sarajevu je taj zločin okarakterizirao kao obično ubojstvo.
Svjedok toga zločina dr. fra Vitomir Slugić izjavio je ranije da se zločin koji je bio očito osmišljen, na Sudu u Sarajevu pretvorio u nešto slično običnom ubojstvu u restoranu, dok predstavnici crkve smatraju kako se radilo o kaznenome djelu “ratnog zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava”.

Nekoliko mjeseci nakon pravomoćne presude za ovaj zločin 1995. tadašnji bošnjački predsjednik BiH Alija Izetbegović je ubojici dao čak tri pomilovanja, da bi nakon četvrtog pomilovanja od strane ondašnjeg predsjednika F BiH Ejupa Ganića, ubojica Miralem Čengić već bio na slobodi.

“Sve ovo ukazuje na opravdanu sumnju da je procesuiranje ubojice i ostalih sudionika bila samo dobro izrežirana predstava kako bi se zapravo javnosti skrenula pozornost s prave istine i kako bi se prikrili pravi zločinci, tj. oni koji su ovaj zločin planirali i naredili”, smatraju u Franjevačkom samostanu u Fojnici. U nekoliko navrata predstavnici crkve su tražili da se proces za ovaj zločin obnovi, no do toga za sada nije došlo. (Hina)

 

Bitka za Bašino Brdo – Jedna od najbrilijantnijih bitaka u Domovinskom ratu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bitka za Bašino Brdo – Jedna od najbrilijantnijih bitaka u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Na planini Jasikovica iznad Fojnice jučer je obilježena 26. obljetnica Bitke za Bašino Brdo, jednu od strateških kota obrane Lepeničke doline u proteklom Domovinskom ratu.

Uspomeni na poginule hrvatske branitelje, njih više od 30, koji su živote na oltar Domovine položili 12. studenog 1993. godine, uz suborce i članove Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Županije Središnja Bosna te krovnih Udruga HVO Herceg- Bosne, poklonilo se i izaslanstvo dužnosnika HDZ BiH predvođeno Brankom Stanić, predsjednikom OO HDZ BiH Fojnice i ratnim zapovjednikom HVO-a u Fojnici, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

Bitka za Bašino Brdo bila je jedna od najbrilijantnijih u Domovinskom ratu. „Nažalost o ovoj bitci malo se zna, jer mi Hrvati u BiH imamo najmanje medija. Zato je ovo prilika da kažemo kako hrvatski narod središnje Bosne može biti ponosan na Bitku za Bašino Brdo, a naša je trajna zadaća sjećati se naših poginulih i odavati im dužnu počast ali i učiti buduće našu djecu što je ova Bitka značila za Fojnicu i središnju Bosnu“, kazao je ovom prilikom Stanić.

„Snagom zajedništva koju su naši hrvatski branitelji pokazali u bitkama za Bašino Brdo, Meoršje, Zavrtaljku i mnoge druge, izborimo se za naš ostanak u Lepeničkoj dolini“, istaknuo je Nikica Tomić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a Herceg – Bosne.

Nakon polaganja vijenaca pred Spomen križem na Bašinom Brdu, misu zadušnicu pred Spomen kapelicom spredvodio je fra Mirko Majdanžić, gvardijan Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici. Fra Mirko se zahvalio okupljenima na dolasku i njegovanju uspomene na žrtvu poginulih hrvatskih branitelja naglasivši kako nema veće ljubavi od one kada položite život za prijatelja.

„Naši su hrvatski branitelji živote dali za naš opstanak i ostanak u Fojnici i cijelom ovom kraju. Nisu ginuli ni za Austriju, ni za Njemački ni za Australiju. Nemojmo to nikad zaboraviti, izdignimo se iz magle naših života u kojoj smo se našli jer nas svakodnevno zatrpavaju informacijama koje šire beznađe o nemogućnosti života i suživota na ovim prostorima.

Ne napuštajmo olako kilometre prostora jer za svaki metar četvorni ginuli su naši branitelji“, poručio je okupljenima na Bašinom Brdu fojnički gvardijan. Mnogi su mišljena da su u znak osvete samo dan nakon osvajanja Bašinog Brda na pragu Franjevačkog samostana u Fojnici ubijeni tadašnji gvardijan i vikar fra Nikica Miličević i fra Leon Migić.

Nalogodavci ovog kao i brojnih drugih zločina nad Hrvatima Fojnice, uljučujući i masovan progon hrvatskog stanovništva početkom srpnja 1993. iz tadašnje „sanitetske zone“ nikad nisu procesuirani te su i motivi zločina, uključujući i okrutno ubojstvo gvardijana i vikara ostali zamagljeni, baš poput pogleda s Bašinog Brda na Fojnicu danas, na 26. godišnju Bitke za ovu kotu na planini Jasikovica.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari