Pratite nas

Gospodarstvo

Blokirani su član Radne skupine za izradu Nacrta novog Ovršnog zakona

Objavljeno

na

1/” RADNA SKUPINA ZA NOVI OVRŠNI ZAKON

Miriam Kervatin, predsjednica Udruge Blokirani i autorica Projekta Deblokirajmo Hrvatsku, članica je Radne skupine za izradu Nacrta novog Ovršnog zakona Republike Hrvatske.

Radnu skupinu, na poziv ministra pravosuđa Bošnjakovića, Ministarstvo pravosuđa sačinjavaju
predstavnici Vrhovnog suda RH;
DORH-a;
Općinskih i Županijskih sudova;
Ministarstva Financija, Rada i Mirovinskog sustava;
Javnobilježnička i Odvjetnička komora;
Hrvatska udruga banaka,
FINA,
Pravni fakultet Zagreb i
prvi put u povijesti izrade Ovršnog zakona sudjeluje i predstavnik ovršenih Miriam Kervatin,  Udruga Blokirani.

 

2/2 ZASTITA OSNOVNIH VRIJEDNOSTI ZIVOTA 330 000 PREZADUZENI

Ratio legis ove odredbe se sastoji isključivo u zaštiti vrijednosti, da nikakve špekulacije, svjetske ekonomske krize, loši zakoni, recesije, igrarije sa valutama, tečajevima, velikim oscilacijama, zateznim kamatama kod naplate otvorenih računa itd, ne bi se smjele primjenjivati kod zaključivanja dugoročnih ugovornih odnosa.

Nedopustivo je i predstavlja apsurd da , špekulacije radi, ovrhovoditelji naplaćuju sve veću i veću otplatnu ratu te da dužniku glavnica, unatoč redovne otplate, raste (e.g. franak, blokada..) nigdje na vidiku .

Budući da je bankar stručnjak, da su predstavnici javnih tijela vlasti stručnjaci – oni trebaju postupati u skladu sa pažnjom dobrog stručnjaka čl.10. (2).ZOO
( diligentia profesionalis …) i stititi narod.

Ne znam da li je itko prozvan u našoj zemlji za ovolike poremećaje ….

Jeste li znali da je ukupan dug privatnih lica u Hrvatskoj presao ukupan iznos duga hrvatske privrede i dalje raste?!

Frapantan podatak , nezabilježen u svijetu!

Udruga Blokirani ljudska i pravna i socijalna prava 330 000 prezaduzenih kucanstava na pristojan zivot u Hrvatskoj, u skladu s Ustavom RH i Europskom Konvencijom o ljudskim pravima.

The Latin phrase Civis romanus sum ( "I am (a) Roman citizen") 
is a phrase used in Cicero's In Verrem as a plea for the 
legal rights of a Roman citizen.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Hrvatska među tri zemlje EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje u listopadu u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu porasla 2,7 posto na mjesečnoj razini, čime je njezin tempo gotovo udvostručen u odnosu na rujan kada je uvećana 1,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Daleko najsnažniji rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je Irska, za 10,6 posto, a slijedi Danska s 2,8 posto.

Najviše se u odnosu na prethodni mjesec smanjila proizvodnja na Malti, za 6,1 posto, u Portugalu, za 2,3 posto, i Nizozemskoj, za 1,8 posto.

Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u listopadu za 0,3 posto u odnosu na rujan kada je smanjena 0,5 posto.

Pritom je najviše porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto. Najviše se pak smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,7 posto.

Eurozona je također zabilježila oporavak, uz rast industrijske proizvodnje za 0,2 posto u odnosu na rujan kada je prema revidiranim podacima Eurostata pala za 0,5 posto.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,5 posto. Najveći pad proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih potroških dobara, za 1,9 posto.

Brži rast europske proizvodnje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU u listopadu porasla 4,2 posto, nakon 3,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, procjenjuju u Eurostatu.

Najviše je u listopadu povećana proizvodnja intemedijarnih dobara, za 5,3 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, za 4,7 posto. Proizvodnja energije gotovo je stagnirala.

U eurozoni je proizvodnja uvećana 3,7 posto nakon revidiranog 3,4-postotnog povećanja u mjesecu ranije.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 5,7 posto. Nasuprot tome, proizvodnja energije pala je 2,2 posto.

Među zemljama EU najviše je na godišnjoj razini poskočila proizvodnja u Irskoj, za 13,4 posto, Sloveniji, za 10,7 posto, Poljskoj, za 10 posto, i Rumunjskoj, za 9,1 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u listopadu uvećana na godišnjjoj razini za 4,3 posto, nakon 3,1-postotnog rasta u mjesecu ranije.

Pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježile su Danska, za 2,3 posto, Malta, za 1,4 posto, i Nizozemska, za 0,4 posto. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Plenković: Ulaganjima i digitalizacijom do pomoraca novog doba

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu proslave Dana pomoraca, koji se svake godine tradicionalno obilježava na dan Svetog Nikole, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u Opatiji organizira konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi.

Na skupu će biti predstavljeni planovi razvoja i važnosti hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe.

Na konferenciji će biti predstavljena vizija razvoja i značenja hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe. Na konferenciji će biti predsjednik Vlade Andrej Plenković, te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar turizma Gari Cap-pelli.

Razgovarat će o politikama u području pomorstva i unutarnje plovidbe, primjerice o statusu pomoraca i njihovim pravima, konkurentnosti naših luka, izazovima s kojima se suočavaju brodari, zaštiti mora te otvoriti mnoge druge teme, javlja HRT

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je kako je akcent stavljen na Ministarstvo mora i Ministarstvo turizma i na turističku zajednicu Primorsko-goranske županije. Ministarstvo priprema jedan važan paket zakona – o lučkim kapetanijama, pomorskom dobru i lukama, a i izmjene pomorskog zakona.

Lociramo financijska sredstva i stvaramo novi, bolji financijski okrvir – 850 milijuna kuna osigurano je u proračunu 2018. Za pomorski sektor i sigurnost plovidbe, naglasio je Plenković. Imamo višestoljetnu tradiciju plovidbe i moramo predano radiiti na tome da potencijal pomorskog rasta bude jedan od zamašnjaka ukupnog gospodarskog rasta, poručio je.

Premijer je podsjetio kako se preko 80 posto svjetske robne razmjene odvija morem, plovi preko 90.000 brodova. A gdje je u tome Hrvatska? Mi smo srednjevelika pomorska flota, po broju pomoraca druga smo europska nacija.

Jačanje konkurentnosti pomorskog sketora uključuje aktivnu politiku prema pomorstvu i velike iskorake prema digitalizaciji. Važno je omogućiti dostupnost kvalitetnih financijskih sektora koji bi omogućili novi investicijski zamah. U tome veliku ulogu može odigrati HBOR, a strateški je cilj povećanje flote, privući hrvatske i strane brodare.

Zakonske promjene koje će se odnositi na pomorce iznimno su važne za njihov status. Na dugoročnu konkurentnost utječe naš obrazovni sustav. Ključno je stvoriti infrastrukturne i sve druge pretpostavke za razvoj digitalnog društva, posebno u ovom segmentu, gdje brodovi novog doba trebamo i pomorce novog doba, zaključio je Plenković.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari