Pratite nas

Povijesnice

Boj za Široki Brijeg 6./7. veljače 1945.

Objavljeno

na

U borbama za Široki Brijeg, vođenim 6. i 7. veljače 1945. u okviru Mostarske operacije, svim partizanskim postrojbama je preko Štaba 8. dalmatinskog korpusa, Ureda OZNA-e za Hercegovinu i Bosansko-hercegovačke divizije KNOJ-a izravno zapovijedao Vrhovni štab NOV-a i POJ-a i vrh OZNA-e u Beogradu.

Na čelu ovih dviju institucija, koje su bile nositelji oružanog i represivnog dijela KPJ, bio je Josip Broz Tito. Njegova uloga u izravnom zapovijedanju ovom operacijom, zahvaljujući dokumentima i iskazima, itekako je vidljiva.

Identična je stvar i s njegovom ulogom u djelovanju OZNA-e i KNOJ-a, a iz dostupnih izvora vidljivo je kako je KNOJ bio podređen OZNA-i kojoj je na čelu bio Josip Brzo Tito, a operacijama je u njegovo ime  upravljao Aleksandar Ranković, jedan od njegovih najbližih suradnika.

Prosuđujući ove događaje nameće se zaključak kako je u planiranju, pripremi i provođenju ove operacije KPJ koristila dvostruku crtu zapovijedanja. Uz redovitu zapovjednu crtu tu je bila i crta OZNA-e, koja je u većini partizanskih postrojbi imala svoje povjerenike i odane skupine za provođenje likvidacija „klasnih neprijatelja”.

Kad je riječ o borbama na Širokom Brijegu, 7. veljače nakon završetka borbi, prema iskazima očevidaca, neposredno prije likvidacije sa širokobriješkim franjevcima razgovarali su obavještajni oficir 11. dalmatinske brigade Ljubo Periša i povjerenik OZNA-e u toj brigadi Petar Božinović Učo, što je samo po sebi više nego dovoljan pokazatelj.

Uz franjevce u ovim je operacijama stradalo i civilno pučanstvo Širokog Brijega. Od listopada 1944. do 5. veljače 1945. stradalo je 29 civila od partizanskih i njemačkih snaga,35 a u okviru Mostarske operacije u Širokom Brijegu su partizanske postrojbe od 6. do 10. veljače ubile 82 civila.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća samo je na Širokom Brijegu ukupno pobijeno i nestalo 788 civila (Zovko 2008: 114). U Širokom Brijegu, prema podacima Povjerenstva za obilježavanje i uređivanje grobišta II. svjetskog rata i poraća, utvrđeno je preko 150 grobišta i stratišta, a od toga je 105 službeno popisano te zabilježeno u formularima spomenutog povjerenstva.

Hrvoje Mandić

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Oglasi

Komentari