Pratite nas

Politika

Bojan Glavašević istupio iz SDP-a: Nismo uspjeli stranci udahnuti novi život

Objavljeno

na

Član Predsjedništva i saborski zastupnik SDP-a Bojan Glavašaveić u ponedjeljak je istupio iz stranke, nezadovoljan jer “SDP, ovakav kakav je postao, ne može ponuditi odgovor ni na jedno važno pitanje budućnosti Hrvatske”.

O napuštanju stranke pismom je izvijestio predsjednika, Predsjedništvo i glavnog tajnika SDP-a. Njegovim odlaskom Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru pao je na 33 zastupnika.

Poštovani predsjedniče SDP-a,

Poštovane kolegice i kolege iz Predsjedništva stranke,

Poštovani glavni tajniče SDPa,

U posljednje dvije godine imali ste priliku čitati više od nekoliko mojih emocionalno intoniranih pisama u kojima sam pozivao da se zbrojimo, da iskreno razgovaramo i da stavimo interese Hrvatske i SDP-a ispred vlastitih.

Znate također da sam, u mnogim našim pojedinačnim i grupnim razgovorima, pokazao spremnost da u tome povedem primjerom i vlastite ambicije stavim u drugi plan. Sa svima sam vama komunicirao iskreno i otvoreno, i bez fige u džepu, čak i onda kada je to bilo teško jer je trebalo izgovoriti neke teške i bolne istine. Nažalost, u tome uglavnom nije bilo reciprociteta, čast iznimkama.

Evo još jedne teške i bolne istine, zapravo najvažnije: nismo uspjeli SDP-u udahnuti novi život, nismo ga ispunili relevantnim političkim sadržajem i nismo ga učinili strankom u koju Hrvatska može vjerovati i na koju se može osloniti, bilo u opoziciji ili na vlasti. To je bila dužnost koju nam je povjerilo članstvo, i to je bilo ono što su građani od nas očekivali. Ne samo da u tome nismo uspjeli, nego smo uspjeli SDP gotovo u potpunosti uništiti kao ideju, kao koncept, kao politički brand.

Kada sam se učlanio u SDP, učinio sam to kao osoba s vlastitom vrijednošću i imenom u javnom životu Hrvatske (ovih se dana to u SDPu kaže: nisam „dijete stranke”); zastupao sam njezine boje i u onim trenutcima kada je to doista bilo teško, i kad nisam od stranke dobivao zaštitu koju su dobivali neki drugi.

Ovo pišem jer zapravo ilustrira činjenicu da su vodeći ljudi SDP-a – a tu prije svega mislim na predsjednika stranke i njegove glavne pobočnice i pobočnike – pretvorili SDP u potpunu antitezu socijaldemokracije. Neki su to činili aktivno, neki zatvaranjem očiju pred onime što se događa, neki vlastitim kalkuliranjem i trgovanjem sitnim interesima. Ne mislim da je ovo isključiva krivnja aktualnog predsjednika jer mnoge od ovih stvari imaju svoje korijene u odlukama oba njegova prethodnika.

Kažem „mi” jer nikako ne bi bilo pošteno da sebe isključim iz toga – i meni je bila povjerena dužnost člana Predsjedništva ove stranke, pa je samim time i odgovornost za dio neuspjeha i na meni. Međutim, drage kolegice i kolege, taj „mi” nikako ne podrazumijeva podjednaku raspodjelu odgovornosti. Ja se na ovome mjestu ne planiram baviti upiranjem prsta u pojedine članice i članove ove naše grupe. Sve ono konkretno što jedni drugima stavljamo na teret imali smo prilike izreći na sjednicama Predsjedništva – neki od vas te prilike nisu iskoristili, ali ja jesam; zato se ne kanim ovdje ponavljati.

Obavještavam vas da s današnjim danom podnosim neopozivu ostavku na dužnost člana Predsjedništva SDP Hrvatske. Također, obavještavam vas da s današnjim danom istupam iz članstva Socijaldemokratske partije Hrvatske. Iz SDPa odlazim jer SDP, ovakav kakav je postao, ne može ponuditi odgovor ni na jedno važno pitanje budućnosti Hrvatske.

Stranka koja je nekada baštinila ideje univerzalnih ljudskih prava i artikulirala stavove velikog broja slobodnomislećih pojedinaca pokleknula je ne ispunivši svoju misiju u modernoj Hrvatskoj. Ideja SDP-a je ugašena, a povijesna uloga ove stranke završava u neiscrpnoj borbi za fotelje – borbi koja nikoga ne zanima i u kojoj ne želim sudjelovati.

Ideje koje je promovirao SDP ugasili su sebičnim interesima umreženi pojedinci koji nažalost ne shvaćaju vrijeme u kojemu živimo, nužnost svakodnevnog osluškivanja naših ljudi i njihovih potreba – te kreiranja politika stranke u dosluhu sa svim ljudima kojima je ova vlast nanijela nepravdu, a takvih je mnogo.

Sukladno ovoj mojoj odluci, molim glavnog tajnika stranke da moje ime i sve moje podatke izbriše iz svih stranačkih evidencija i baza podataka.

Želim ovu priliku iskoristiti i da se unaprijed očitujem o statutarno propisanom zahtjevu za „povratom” svojeg zastupničkog mandata stranci, i molim da moj stav prenesete Glavnom odboru i uštedite im slanje dopisa. Kao što znate, u Hrvatski sam sabor izabran preferencijalno, sa sedmog, „neulaznog”, mjesta na listi.

Znate također da sam jedina osoba koja je na takav način s liste SDPa na prošlim parlamentarnim izborima izabrana u Hrvatski sabor. Drugim riječima, moj mandat u Saboru nije bio namjera stranke, nego građana.

Zbog toga, a i zbog činjenice da, sukladno zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj, mandat pripada zastupniku a ne stranci, smatram kako imam obavezu svoju zastupničku dužnost obnašati do kraja mandata.

U obnašanju svoje zastupničke dužnosti ostat ću dosljedan i svojim vrijednostima i onoj platformi na kojoj sam izabran – dakle, u pitanjima povjerenja ne planiram podržavati nikakvu saborsku većinu koja uključuje HDZ ili druge, politički i vrijednosno nekompatibilne stranke.

Na samome kraju, želim se zahvaliti svim članicama i članovima SDPa s kojima sam imao prilike surađivati i raditi lijepe i dobre stvari za Hrvatsku. Onima iz vodstva želim da pronađu snagu kako bi do kraja mandata mogli učiniti nešto korisno za našu zemlju.

Kolegijalni pozdrav,

Bojan Glavašević

Nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković vraća Dan državnosti na 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

U završnici kampanje za euroizbore HDZ je još jednom otvorio pitanje datuma na koji Hrvatska slavi Dan državnosti.

Vraćanje tog praznika na 30. svibnja, u spomen na dan kada je konstituiran prvi višestranački Sabor, čime je Hrvatska raskrstila s jednostranačkim i prihvatila sustav liberalne demokracije, na završnom stranačkom skupu spomenuo je Andrej Plenković.

Istu zakonsku izmjenu najavljivali su i njegovi prethodnici na čelu HDZ-a Ivo Sanader i Tomislav Karamarko, da bi ona nakon izbora padala u zaborav, no u HDZ-u tvrde kako je Plenković doista namjerava provesti u djelo.

Istu odluku slavimo dva puta – Riječ je o inicijativi koju je Plenković osobno pokrenuo i o kojoj razgovaramo već nekoliko mjeseci, a uvjereni smo da je ona na tragu onoga što osjeća narod kada su u pitanju državni praznici.

S obzirom na to da je u tijeku kampanja, sada nije vrijeme u kojem bi se takve zamisli mogle provesti, no kada prođu izbori, komunicirat ćemo o tome unutar stranke i s koalicijskim partnerima, a bilo bi dobro i da se oko ovoga pitanja postigne što širi konsenzus – kazao je za Večernji list izvor blizak vrhu stranke.

Slavljenička atmosfera na subotnjem HDZ-ovom središnjem predizbornom skupu potaknula je predsjednika stranke da gromoglasno oda počast Franji Tuđmanu i prisjeti se Dana državnosti koji se nekada obilježavao 30. svibnja.

“Zajedno sa svima vama, prisjećam se našeg prvog predsjednika doktora Franje Tuđmana koji na jednom jedinom pravom danu hrvatske državnosti, 30. svibnja 1990…”, rekao je Plenković u subotu na HDZ-ovom središnjem predizbornom skupu.

Šest tisuća okupljenih HDZ-ovaca ustalo je na noge, a njihovo glasno odobravanje spriječilo ga je da završi rečenicu do kraja. Jutro poslije, mirnijim tonom Andrej Plenković objasnio je zašto misli da se Dan državnosti ponovno treba obilježavati 30. svibnja, umjesto 25. lipnja.

“Identifikacija sa 30. svibnja simbolikom tada prvog demokratski izabranog Sabora, njegovim konstituiranjem, govorom predsjednika Tuđmana tog dana je puno snažnije ušlo u emociju, u osjećaje, u sjećanje većine hrvatskih ljudi da mi se čini da je to nešto što bi većina Hrvata htjela”, pojasnio je.

Zanimljivo, prošle godine je na istom mjestu,ali na općem saboru HDZ-a, isto tvrdio i Milijan Brkić.

“Taj datum je bio zapamćen i upamćen u srcima našeg naroda. Neki su nam ukrali to rođenje, nadam se da ćemo uskoro vratiti taj rođendan naše domovine i ponovno slaviti 30.5. kao Dan državnosti.”, izjavio je potpredsjednik Sabora 25. lipnja 2018.

(VL/N1)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

DIP upozorio na pravila izborne šutnje

Objavljeno

na

Objavio

Od ponoći 25. svibnja do 19 sati 26. svibnja traje izborna šutnja, izvijestilo je u utorak Državno izborno povjerenstvo (DIP) uoči nedjeljnih izbora za EU parlament upozorivši političke stranke, kandidate, medije i ostale čega se tijekom šutnje trebaju pridržavati.

Za vrijeme izborne šutnje zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua te navođenje izjava ili pisanih djela izbornih sudionika.

Osim toga, političke stranke i njihovi kandidati pozvani su da se u vrijeme izborne šutnje suzdrže od predizborne promidžbe, odnosno od predstavljanja kandidata i obrazlaganja svojih izbornih programa, objavljivanja promidžbenih poruka u medijima, fotografija kandidata te postavljanja novih promidžbenih plakata ili letaka.

Također, ne bi trebali upućivati telefonske pozive, sms poruke ili elektroničku poštu biračima, postavljati nove promidžbene sadržaje poput statusa, video klipova, slika ili komentara na društvenim mrežama, koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.

DIP je pozvao i medije da u to vrijeme ne objavljuju fotografije, izjave, intervjue i ne navode izjave ili pisana djela izbornih sudionika, a medijske nakladnike da iz svojih programa uklone svu izbornu promidžbu.

Za povredu izborne šutnje zakonom su propisane novčane kazne za fizičke osobe, kandidate, pravne osobe te odgovorne osobe u pravnim osobama, navodi DIP u priopćenju.

DIP također podsjeća poslodavce da trebaju omogućiti ostvarenje biračkog prava svim biračima koji žele glasovati na izborima.

Stoga im preporučuje da na dan provedbe izbora organiziraju poslovni proces (smjenskim radom u više timova ili sl. ovisno o prirodi posla), kako bi se omogućilo da svi zaposlenici koji rade na taj dan, ostvare svoje Ustavom zajamčeno biračko pravo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari